Grad

PROCJENA PRIHVATNOG KAPACITETA GRADA Zimi 1.200 stanovnika uz 4 tisuće postelja koje zjape prazne!

Prihvatni kapaciteti

Unutar zidina, prema procjenama, živi 1.200 stanovnika, a na svakog od njih dolaze 3,64 turistička kreveta. Podatci su to koji se iščitavaju iz studije Procjene prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a Starog grada Dubrovnika, koju je za Grad Dubrovnik izradilo Sveučilište u Dubrovniku. O njoj će idućeg tjedna raspravljati gradski vijećnici.

Ova opsežna analiza dala je pregled trenutnog stanja unutar zidina, od brojki posjetitelja, ljudi koji unutar gradskih mira žive i rade pa do broja ugostiteljskih objekata te stolova i stolica. Ne postoje pouzdani podatci o broju stanovnika. Jedan od načina za približnu procjenu demografskog stanja je korištenje alata Dubrovnik Visitor koji bilježi broj osoba unutar gradskih zidina. Iako ne obuhvaća cjelovito područje svjetskog dobra, ovaj alat može dati okvirni uvid u trenutno stanje.

Gotovo 4 tisuće postelja

– Broj stanovnika koji su boravili u danima niske popunjenosti i bez javnih događanja na području svjetskog dobra u 2019. i 2023. kretao od 824 do 1.266 u noćnim satima. S druge strane, tijekom pandemije koronavirusa, razdoblja s ograničenim mogućnostima kretanja, u drugom dijelu ožujka 2020. broj stanovnika kretao se od 1.107 do 1.239 u noćnim satima. S obzirom na to da podatci za 2019. i 2023. moraju uvažiti mogućnost da dio stanovnika nije na području svjetskog dobra zbog privatnih ili poslovnih putovanja, izgledno je da unutar gradskih zidina živi oko 1.200 stanovnika – ističe se u dokumentu.

Ono što mnoge posebno zanima jesu smještajni kapaciteti na području svjetskog dobra. Unutar zidina imamo tako gotovo 4 tisuće kreveta. Naime, prema podatcima Turističke zajednice grada Dubrovnika, na području svjetskog dobra, istaknuto je, nalazi se 1.575 smještajnih jedinica s 4.373 kreveta. Preko 90 posto ovih kapaciteta nalazi se unutar gradskih zidina gdje je u 1.432 objekta gostima na raspolaganju 3.978 kreveta. U prosjeku na svaku smještajnu jedinicu otpada 2,7 kreveta.

– Unutar gradskih zidina je u proteklom petogodišnjem razdoblju broj smještajnih jedinica i pripadajućih kreveta povećan gotovo dvostruko. Taj broj na ovom dijelu svjetskog dobra porastao je s 1,37 na 2,78 kreveta po stanovniku, čemu je doprinio i pad broja stanovnika, ali i porast smještajnih kapaciteta – ističu autori studije te navode kako je broj kreveta 2017. godine bio 2.139, a 2019. godine 3.978. Tu su i dva hotela s ukupno 49 kreveta u 27 smještajnih jedinica. U strukturi smještaja unutar zidina prevladavaju ostali ugostiteljski smještajni kapaciteti. Na tu skupinu otpada 85 posto svih smještajnih jedinica i 84 posto kreveta na području svjetskog dobra. Ostali smještajni kapaciteti zajedno s nekomercijalnim smještajem čine gotovo 99 posto svih smještajnih kapaciteta područja – podatci su izneseni u studiji. Najviše kreveta, odnosno smještajnih kapaciteta nalazi se na prostoru Pelina i u manjoj mjeri na području Svete Marije.

Ugostiteljskih objekata je…?

Zanimljiva je i analiza broja ugostiteljski objekata te stolova i stolica. Autori ove studije navode prije svega kako su broj i struktura ugostiteljskih objekata predmet različitih procjena
.
– Turistička zajednica grada Dubrovnika u svojim informativnim materijalima navodi 68 objekata, dok evidencije Grada Dubrovnika o korištenju javnih površina navode 125 objekata. Analizom informacija dostupnih na servisu Google Maps dobiva se broj od 156 ugostiteljskih objekata, od kojih 151 unutar gradskih zidina i 5 izvan njih, što je bliže stvarnom broju. U strukturi ugostiteljskih objekata unutar zidina, objekti u skupini ‘restorani’ (restoran, taverna, pizzeria, fast food, bistro) zauzimaju preko 75 posto kapaciteta, dok četvrtina kapaciteta otpada na skupinu ‘barovi’ – ističe se u studiji uz napomenu kako je većina ugostiteljskih objekata koncentrirana u Zoni 1, koja obuhvaća područje između ulice Prijeko, koja sama zauzima 10 posto svih ugostiteljskih objekata, i Ulice od Puča, te se proteže prema Jezuitima i Porporeli. Ovaj dio Grada ‘dom’ je za 78 posto svih ugostiteljskih kapaciteta, čime se jasno ističe kao središnje mjesto ugostiteljske ponude. Pored toga, Stradun sadrži samo 5 posto svih ugostiteljskih objekata. Procjenjuje se i kako na javnim površinama imamo 5 tisuća stolica. Stradun, Prijeko, Široka, Za Rokom, Ulica Cvijete Zuzorić, Gundulićeva i Bunićeva poljana te Poljana Ruđera Boškovića područja su s više od 150 stolica.

– Kada su u pitanju unutarnji kapaciteti ugostiteljskih objekata, precizni podatci nisu dostupni, ali postoji suglasnost među dionicima, uključujući ugostitelje i Turističku zajednicu grada Dubrovnika, da ovi kapaciteti ne bi trebali premašiti 25 posto ukupnih kapaciteta. To bi značilo da ukupan kapacitet ugostiteljskih objekata na području svjetskog dobra iznosi 6.250 osoba u jednom turnusu gostiju. Ogromna većina ovih kapaciteta, 92 posto, nalazi se unutar Zone 1 definirane ovom studijom, odnosno na uskom prostoru Straduna i njemu susjednih ulica. Ovakva koncentracija ugostiteljskih kapaciteta u srcu Dubrovnika ističe izazove povezane s upravljanjem turističkim tokovima i infrastrukturom – ističu autori Procjene prihvatnog kapaciteta.

Smanjena sezonalnost

Kad je pak riječ o broju posjetitelja, odnosno analizi godišnjih trendova posjeta, ističe se kako je kroz povijesnu jezgru 2019. prošlo nešto manje od milijun posjetitelja (997.348) dok je 2022. taj broj porastao gotovo za četvrtinu i iznosio je 1.258.344. Promatrano prema mjesecima, tijekom 2019. broj posjeta povijesnoj jezgri u razdoblju srpanj – rujan višestruko je nadmašio broj posjeta ostvaren u ostatku godine, što upućuje na izraženu sezonalnost posjeta. Tijekom 2022. ovaj trend, ističe se u studiji, djelomično je ublažen te se može zamijetiti porast broja posjeta izvan ljetnih mjeseci, odnosno izvan glavne sezone. Osobito značajan porast broja posjeta bilježi se tijekom travnja, rujna i listopada pa se može zaključiti, ističu autori, da je došlo do porasta broja posjeta izvan glavne sezone, odnosno disperzije pritiska posjetitelja na predsezonu i podsezonu. Također se zaključuje kako je u 2022. izloženost povijesne jezgre Dubrovnika posjetiteljima bila nešto niža nego što je to bio slučaj u posljednjoj pretpandemijskoj godini unatoč povećanju broja posjeta od gotovo 25 posto.

– Takvom ishodu u najvećoj mjeri doprinijelo je ublažavanje intenziteta dnevnih fluktuacija posjetitelja unutar pojedinih mjeseci. Dijelom se uočeni trend može sagledati i u kontekstu povećane disperzije posjeta između pojedinih mjeseci, pri čemu je došlo do smanjenja udjela ljetnih mjeseci u ukupnom broju posjeta te povećane zastupljenosti posjeta tijekom predsezone i podsezone. Smanjenje dnevnih i mjesečnih razlika u intenzitetu posjeta povijesnoj jezgri Dubrovnika govori u prilog ublažavanju negativnih pojava povezanih s prekomjernim turizmom. Međutim, učinkovito upravljanje tokovima posjetitelja podrazumijeva i primjenu mjera upravljanja unutar pojedinih razdoblja dana kako bi se posjeti ravnomjerno raspodijelili te kako bi se izbjegla zagušenja i nemogućnost kretanja u određenim dijelovima dana – izneseno je u dokumentu.

Autori su napomenuli i kako na prihvatni kapacitet područja svjetskog dobra pored njegovih stacionarnih gostiju utječu i gosti smješteni u hotelskom i privatnom smještaju u drugim dijelovima grada Dubrovnika. Na području Dubrovnika evidentirano je tako 45.743 kreveta u 16.047 objekata 2022. godine. Otprilike dvije trećine ovog kapaciteta, napomenuto je, odnosi se na skupinu ostalih ugostiteljskih objekata za smještaj i nekomercijalni smještaj. U odnosu na 2017. može se zaključiti kako je tijekom promatranog razdoblja kapacitet hotelskog smještaja blago porastao, za stotinjak smještajnih jedinica i dvjestotinjak kreveta. Jednako se može reći i za smještajne kapacitete u kampovima i OPG-ovima koji u ukupnoj strukturi kapaciteta sudjeluju sa skromnim udjelom. U ostalim kategorijama došlo je do snažnog porasta koji je predvođen porastom kapaciteta nekomercijalnog smještaja i apartmanskog smještaja. Kapaciteti u tim dvjema kategorijama povećani su 1,6 odnosno 1,5 puta. Analizirali su potom i turističku potražnju iz smještajnih kapaciteta ostalih dijelova Urbanog područja Dubrovnik, ali i dnevne posjetitelje i izletnike s brodova.

Stavovi stanovnika i posjetitelja

Za potrebe istraživanja, odnosno ove studije provedeno je ispitivanje stavova stanovnika područja svjetskog dobra. U dokumentu se tako navodi kako u profilu 259 ispitanika prevladavaju starije osobe muškog spola sa srednjim stupnjem obrazovanja od kojih je većina zaposlena u javnom sektoru. Izdvojit ćemo tako da, kad je riječ o zadovoljstvu životom na području svjetskog dobra, postojećim standardom života najviše su zadovoljni ispitanici koji u turizmu ostvaruju osnovni prihod, a najmanje oni koji nemaju prihoda od turizma. Također, zanimljivo je izdvojiti kako je u analizi mišljenja ispitanika o utjecaju turizma na život ljudi u zaštićenom svjetskom dobru, zabilježen veliki broj komentara. Među najčešće navedenim primjedbama ističu se sljedeće: ‘buka’, ‘nema parkinga’, ‘prevelik broj turista’, ‘smrad restorana’, ‘ventilacije objekata su na ulici’, ‘poguban za Grad i ljude’, ‘potrebno je uključiti građane u proces donošenja odluka’, ‘u sezoni nije lako živjeti u Gradu’, ‘veletrgovini nije mjesto u pješačkoj zoni’ i ‘lijepo je živjeti u gradu koji je poznat širom svijeta’. Iako negativni komentari prevladavaju, navode autori, prisutan je i značajan broj pozitivnih komentara. Sveukupno, analiza pokazuje nisku razinu pozitivnog sentimenta. Prema recenzijama s TripAdvisora, analizirani su i stavovi, odnosno doživljaji posjetitelja, kod kojih prevladava pozitivan sentiment, ali naravno ima i onog negativnog. To se primjerice odnosi na neugodna iskustva s djelatnicima lokalnih poslovnih subjekata, gužve, kvalitetu usluge ugostiteljskih objekata iz skupina restorana i barova…

Kapacitet: od 8.444 do 19.767 osoba

Stigli smo i do same procjene prihvatnog kapaciteta. U procjeni prihvatnog kapaciteta, ističe se između ostaloga u dokumentu, kao početno stanje uzeto je razdoblje niske popunjenosti kapaciteta i niskog intenziteta dnevnih posjeta. Potom se razmatraju alternativni ishodi u kojima se povećava dopušteno odstupanje od početnog stanja. U svim procjenama, dodaje se, razmatrani su ishodi pri niskoj, visokoj i umjerenoj razini tolerancije prema turističkoj eksploataciji područja svjetskog dobra, odnosno stupnja smanjivanja sentimenta. Raspon prihvatnog kapaciteta područja, navodi se dalje između ostaloga, ovisno o razini tolerancije prema posjetiteljima i gostima kreće se od 8.444 do 19.767 osoba. To uključuje i 1.200 stanovnika te do 1.582 zaposlenika, što je procijenjeni broj onih koji na vrhuncu sezone rade unutar područja svjetskog dobra.

– U procjeni prihvatnog kapaciteta polazi se od pretpostavke da vršna popunjenost smještajnih kapaciteta na području svjetskog dobra ne može biti niža od vršnih razina popunjenosti iz 2023. odnosno popunjenost hotelskog smještaja kreće se od prosječnih 39 do 49 kreveta, a popunjenost kreveta u ostalom smještaju od 2.068 do 3.978. Sve navedeno kao ključni parametar varijacije ostavlja broj dnevnih posjetitelja, koji u modelu najniže razine tolerancije varira od nerealno niskih 3.555 do 1.635 pri čemu broj dnevnih posjetitelja pada s porastom popunjenosti smještajnih kapaciteta. U modelu umjerene tolerancije broj dnevnih gostiju pada sa 6.386 na 4.466. Konačno, u modelu najviše tolerancije broj dnevnih gostiju kreće se u rasponu od 14.878 do 12.958 i obuhvaća posjetitelje s brodova na kružnim putovanjima, stacionarne turiste hotela i ostalog smještaja u drugim dijelovima Dubrovnika i Urbanog područja Dubrovnik te dnevne izletnike – istaknuli su autori.

Preporuke i rješenja U zaključnim razmatranjima i preporukama navodi se kako rezultati studije sugeriraju da daljnje povećanje smještajnih kapaciteta na području svjetskog dobra nije moguće bez dodatnih ulaganja u infrastrukturu uz izgledno narušavanje kvalitete posjeta i životnih uvjeta.

– Procjena potencijalne potražnje ukazuje na to kako sadašnji kapaciteti potražnje unutar i izvan područja svjetskog dobra nekoliko puta premašuju prostorne kapacitete područja svjetskog dobra, posebice dijela unutar gradskih zidina. Posebno se ističu smještajni kapaciteti Urbanog područja Dubrovnik koji gotovo četiri puta premašuju prihvatni kapacitet svjetskog dobra. Procjene opterećenja kao i analiza sentimenta posjetitelja i stanovnika jasno ukazuju na nepoželjnost i neodrživost stihijskog događanja turizma i nekontroliranog intenziteta posjeta. To zahtijeva uvođenje mjera upravljanja istovremenim posjetima svjetskom dobru, prije svega dnevnih posjetitelja, na način komplementaran onom koji je primijenjen u upravljanju posjetiteljima s brodova na kružnim putovanjima – ističu autori te naglašavaju kako je pri ublažavanju pritisaka na svjetsko dobro potrebno razmotriti mjere za smanjivanje koncentracije posjetitelja na uskom području koje je označeno u ovoj studiji kao Zona 0 i Zona 1. Tu je riječ o središnjem prostoru povijesne jezgre i neposrednom kontaktnom području koje se nametnulo kao najfrekventnije i najintenzivnije korišteno područje dobra svjetske baštine.

– Kao jedno od rješenja nameće se osmišljavanje strategije za usmjeravanje posjetitelja na sadržaje ustanova u kulturi i druge sadržaje koji sada bilježe niske razine popunjenosti. Dodatno, potrebno je sagledati mogućnosti uvođenja dodatnih sadržaja u dijelovima stare gradske jezgre u kojima je ponuda takvih sadržaja trenutno ograničena. Dodatno rješenje ogleda se i u produljenju turističke sezone, pri čemu je potrebno imati na umu potencijalne koristi i rizike takvog pristupa. S jedne strane, disperzija turističkih tokova izvan glavnog dijela sezone smanjuje pritisak na javne površine i znamenitosti na području svjetskog dobra. S druge strane, takva strategija predstavlja rizik za već djelomično opterećenu infrastrukturu u mjesecima u kojima se tradicionalno više boravi u zatvorenim prostorima – smatraju autori te navode kako je u planiranju mjera upravljanja tokovima gostiju i posjetitelja potrebno voditi računa o njihovoj međuovisnosti.

– Kao dobar primjer ističe se najavljeno ograničavanje prometovanja oko područja svjetskog dobra za nedomicilna vozila. Iako takvo rješenje ima brojne prednosti, ono će nedvojbeno staviti dodatni pritisak na kapacitete javnog prijevoza, koji se već približavaju svojim gornjim granicama – istaknuto je, između ostaloga.
Autori ove studije su prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prof. dr. sc. Ivana Pavlić, izv. prof. dr. sc. Barbara Puh, izv. prof. dr. sc. Tonći Svilokos, doc. dr. sc. Ante Mandić, doc. dr. sc. Dubravko Bačić, dr. sc. Ana Prohaska Vlahinić i Dino Bečić, mag.geog.

Foto: Studija Sveučilišta u Dubrovniku

Pročitajte još

I DALJE IMA NEDOSTATAKA Dom za starije u Gružu još čeka suglasnost protupožarnog inspektora!

Dulist

POVIJESNI TRENUTAK Počinje gradnja Doma umirovljenika ispod bolnice!

Dulist

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE Do 30. lipnja dajte glas najboljem projektu u vašem kotaru

Dulist