Rak debelog crijeva je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod oba spola, stoga je ožujak je proglašen ‘Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj’.
Godišnje se u Republici Hrvatskoj dijagnosticira oko 3500 novih bolesnika navedene bolesti, a njih 2000 umre od nje. Po incidenciji, u žena se nalazi na drugom, a kod muškaraca na trećem mjestu.
Ova inicijativa podsjeća na stvarnost s kojom se obitelji susreću i upozorava na kjučne elemente koji mog spriječiti tu bolest. Riječ je o redovitim pregledima, zdravoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i povećanoj svijesti o simptomima.
– Nakon 40. godine života, rizik od razvoja raka debelog crijeva značajno se povećava. Čak 90 posto svih karcinoma se otkrije kod osoba starijih od 50 godina. Za svaku osobu stariju od 50 godina, postoji 5 poso rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva te 2,5 posto rizika da će od toga umrijeti. Važno je redovito pratiti svoje zdravlje i poduzimati preventivne mjere kako bismo smanjili ovaj rizik – istaknuo je prim. dr. sc. Juraj Prejac, dr. med., specijalist interne medicine i uži specijalist inernističke onkologije.
Simptomi i znakovi bolesti
Simptomi raka debelog crijeva mogu biti različiti i nespecifični. Potrebno je biti svjestan bilo kakvih promjena u zdravstvenom stanju osobe.
– Neki od najčešćih simptoma na koje treba obratiti pažnju su promjene u radu crijeva kao što su proljevaste stolice, zatvor i otežano pražnjenje, promjene u kalibru stolice te osjećaj nepotpunog pražnjenja. Krvarenje iz debelog crijeva jedan je od čestih znakova, a može, ali i ne mora biti vezano uz defekaciju. Nadalje, na malignu bolest treba posumnjati kada se javi nenamjeran gubitak na tjelesnoj masi, nadutost, bolovi ili nelagoda u abdomenu koji ne prolaze, bolovi u području analnog otvora te osjećaj umora i opće slabosti bez jasnog uzorka – naglasio je dr. Prejac.
Prevencija je moguća
Prema do sada prikupljenim podacima nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, u hrvatskoj populaciji rak debelog crijeva često se ne otkriva u ranim fazama. 18 posto bolesnika ima rak u početnoj fazi, u 29 posto slučajeva rak se proširio u limfne čvorove dok su kod 17 posto bolesnika prisutne meastaze u udaljene organe.
Jedna od mjera ishoda liječenja je stopa petogodišnjeg preživljenja koja neposredno ovisi o stadiju bolesti u kojem je otkrivena. U ranim stadijima, petogodišnje preživljenje očekuje se u do 80 posto bolesnika, dok je kod metastatske bolesti to značajno manje i u prosjeku iznosi oko 13 posto. Incidencija raka debelog crijeva globalno raste za 3,2 posto što je djelomično uvjetovano povećanjem indeksa ljudskog razvoja.
– Ranim stadijem smatramo kada je bolest kirurški potpuno odstranjena bez dokaza o zahvaćenosti susjednih ii udaljenih organa. Unatoč kirurškom zahvatu, bolesnici s ranim rakom ostaju pod visokim rizikom za naknadni razvoj polipa debelog crijeva i metakronog raka debelog crijeva. Za bolesnike kod kojih je rizik za povrat bolesti značajan, primjenjuje se tzv. adjuvantna kemoterapija. Ova terapija ima za cilj smanjiti rizik od ponovnog razvoja bolesti. Precizno određivanje stadija i identifikacija rizičnih čimbenika u operiranom tumoru važno je ne samo za procjenu potrebe za adjuvantnom kemoterapijom, već i za odabir bolesnika koji trebaju nastaviti s praćenjem i daljnjom skrbi – objašnjava dr. Prejac.
Osim genetskih faktora, stil života u suvremenom društvu, dodatno povećava rizik od oboljenja. Prekomjerna konzumacija prerađenih namirnica s visokim udjelom šećera i zasićenih masti, nedostatak voća, povrća i cjelovitih žitarica, te sjedilački način života čimbenici su koji doprinose ovom zabrinjavajućem trendu.
Važno je redovno obavljati sistematske preglede te tražiti sistematske preglede koji pokrivaju i dijagnostiku potrebnu za ovu bolest što je često prvi korak u postavljanju dijagnoze i liječenju. Kontinuirana edukacija i informiranje javnosti te pravovremeni odlasci liječniku od ključne su važnosti dok odluku o potrebi odlaska liječniku mogu potaknuti i procijenjeni faktori rizika koji se mogu ispitati tzv. ‘Symptome Checkerima’ koji postoje na tržištu.
– Poznavanje učinkovitih preventivnih mjera, napredak u terapijskim i dijagnostičkim postupcima, poboljšanje kvalitete predoperativne procjene i terapije, dokazano dovode do smanjenja kako pobola tako i smrtnosti. U skladu s navedenim, potrebno je kontinuirano raditi na svjesnosti o važnosti ranog otkrivanja, educirati populaciju i poboljšati sustav prikupljanja podataka kako bismo unaprijedili dijagnostiku i liječenje raka debelog crijeva, a pravilnim životnim navikama, savjesnim ponašanjem i pravovremenim odlaskom liječniku možemo djelomično spriječiti ovu bolest – zaključio je dr. Prejac te pozvao sve koji iz bilo kojeg razloga sumnjaju na ovu bolest da liječnički savjet zatraže čim prije, ne odgađajući ni dan.