Aktualno

PREDSTAVLJENA VIJEĆNICIMA Donosimo detalje strategije sporta i sportske infrastrukture Dubrovnika

Dokument budućnosti konačno je ugledao svjetlo dana! Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku od 2018. do 2028. predstavljena je ovog ponedjeljka popodne gradskim vijećnicima i predstavnicima medija, a gradski bi je vijećnici trebali usvojiti na sjednici 23. siječnja.

Jedan od autora studije doc. dr. sc. Zrinko Čustonja istaknuo je kako je strategija strukturirana tako da pokriva razvoj sporta u narednih deset godina kroz šest ključnih područja: infrastrukturu, trenere i stručne kadrove u sportu, financiranje sporta, natjecateljski sport, školski i akademski sport te tjelesno vježbanje i rekreaciju građana.

-Kroz ta područja provedena je dubinska analiza stanja u Dubrovniku, obrađena je ogromna količina podataka, pitali smo građane što misle o pojedinim segmentima. Na temelju opsežne analize stanja definirano je 45 ciljeva koje želimo i trebamo ostvariti kako bi se dubrovački sport digao za nekoliko razina. Najvrjedniji dio ovog dokumenta akcijski je plan koji treba racionalizirati te će nas on dovesti od sadašnjeg stanja do onoga gdje želimo biti 2028. – rekao je Čustonja te dodao kako su dva goruća problema dubrovačkog sporta infrastruktura te treneri, tj. stručni kadrovi.

-To su dva ključna segmenta u sportu uopće i ako Dubrovnik nađe snage ispuniti ono što je predviđeno ovom strategijom, kada govorimo o infrastrukturi to je 400 milijuna kuna investicije kroz 10 godina, onda će se veliki broj problema riješiti. Ako se ozbiljno okrenemo trenerima, zaposlit će se značajan broj ljudi koji radi s našom djecom i mladima. Jako je pozitivno da u Dubrovniku 60 posto djece od 5 do 18 godina se bavi sportom i ako se provede sve predviđeno strategijom, s njima će raditi kvalitetniji i bolje plaćeni kadrovi – istaknuo je Čustonja.

DuList je već u ovotjednom tiskanom izdanju detaljno analizirao Strategiju sporta koja mu je bila u posjedu pa stoga donosimo najvažnije detalje ovog ‘dokumenta budućnosti’ koji se našao pred vijećnicima ovog ponedjeljka.

Treba istaknuti kako se s ovim dokumentom kasni nekoliko mjeseci budući da je ugovor potpisan 10. travnja 2018. godine, a rok za izvršenje bio je 120 dana. Kašnjenje se vidi i u samo dokumentu (onom kojeg smo mi prolistali prije nego što ga je Grad službeno objavio uz najavu Gradskog vijeća) jer su neki strateški ciljevi trebali započeti još u prosincu 2018. godine. Odnosi se to na osiguravanje sredstava u proračunu za primjerice izradu projektne dokumentacije za izgradnju natjecateljsko-trenažne sportske dvorane i kompleksa trenažnih dvorana. U tu je svrhu već za ovu godinu trebalo biti osigurano 5 milijuna kuna, no to se nije moglo dogoditi kad će gradski vijećnici o Strategiji raspravljati tek na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Zanimljivo je kako su u strategiji koju će dobiti gradski vijećnici ‘uštimali’ vremenske nepodudarnosti pa se sve ono što se odnosilo na prosinac 2018. sad prebacilo za siječanj 2019. Inače, Strategija donosi i presjek postojećeg stanja po gradskim kotarima i mjesnim odborima kao i procjene potreba.

U analizi stanja postojeće sportske infrastruktre po gradskim kotarevima, izrađivač Strategije, inače tvrtka Razvoj i inovacije u sportu j.d.o.o. iz Svete Nedjelje, navodio je čak i otvorena plivališta poput onoga na Bellevueu i Porporeli. Tu su svrstana i dječja igrališta po gradskim parkovima poput Luja Šoletića, u Pilama pa i u Bogišićevom parku, ali i primjerice vanjski fitness Nuncijata, Šumica…

No, ono što sve zapravo zanima su zacrtani ciljevi. Tako bi se od 2018. do 2021. godine, dakle do idućih lokalnih izbora, u sport trebalo uložiti 39 milijuna kuna, i to za već spomenuti početak projekta izgradnje natjecateljsko-trenažne dvorane i kompleksa trenažnih dvorana, s tim da bi gradnja započela 2021. godine. Jednako tako trebala bi biti pripremljena i projektna dokumentacija za izgradnju nogometnog stadiona, izgrađeni vanjski tereni za rekreaciju i sport, zatvoreni prostor za tenis, adaptiran hangar VK Neptuna te izgrađeni tereni za odbojku na pijesku. Najveće ulaganje od 224 milijuna kuna očekuje nas od 2021. do 2025. godine. Tada bi trebala biti otvorena natjecateljsko-trenažna dvorana i kompleks trenažnih dvorana (2022.), ali i započeta, odnosno 2024. godine dovršena, izgradnja nogometnog stadiona minimalnog kapaciteta za 4500 gledatelja. Uz to, 2024. i 2025. započele bi pripreme projektne dokumentacije za izgradnju bazenskog kompleksa, zatvorenog boćališta i karting stazu. Do 2028. godine bi se pak uložilo još 137 milijuna kuna za ova tri zadnje spomenuta objekta. Time ukupno ulaganje u desetogodišnjem razdoblju za sportsku infrastrukturu iznosi 400 milijuna kuna.

Što je s novim dvoranama?

Kad je riječ o sportskim dvoranama treba napomenuti kako na području grada imamo njih devet, s tim da je ona u Gospinom polju jedina javna gradska, sedam su školske dvorane, a jedna dvorana je u privatnom vlasništvu (SD Paola di Rosa). Niti jedna sportska dvorana ne ispunjava standarde za održavanje kvalitetnijih međunarodnih sportskih događaja u dvoranskim sportovima. Strategijom je stoga utvrđena potreba izgradnje sedam do osam novih trenažnih dvoranskih prostora različitih veličina i namjena za osam sportova (uvažavajući standard sati treninga iz 2016. godine), odnosno oko 4.500 m2 novih dvoranskih prostora, sukladno standardima iz 1991. i 2010. godine. No, nigdje se u ovom dokumentu ne spominju lokacije za gradnju novih dvorana. Tek saznajemo kako bi se postojeća dvorana u Gospinom polju trebala obnoviti.

A gdje sa stadionom?

Strategija se nadalje bavi nogometnim terenima te se dolazi do zaključka kako objektivne potrebe čine četiri nova nogometna terena, odnosno njih šest sukladno standardima sati treninga iz 2016. te standardima površine iz 1991. godine. Odnosno, optimalnu strukturu nogometnih terena trebali bi sačinjavati jedan nogometni natjecateljsko/ trenažni teren i tri nogometna trenažna/pomoćna terena. Dakle, ukupan broj nogometnih terena trebao bi se popeti na četiri, što podrazumijeva gradnju dva nova s tim da bi jedan trebao biti središnji gradski nogometni stadion za utakmice viših razina natjecanja. On bi dijelom trebao biti i trenažni, a od tri pomoćna ili trenažna terena barem jedan bi trebao biti dijelom i natjecateljski za odigravanje natjecateljskih utakmica nižih razina. Minimalan standard je, ističe se, da svi tereni imaju travnatu podlogu.

Nadalje se ističe kako se kao standard izgradnje i uređenja novog gradskog stadiona predlaže UEFA razina 3 stadiona (s tim da je razina četiri najviša), sukladno UEFA klasifikaciji nogometnih stadiona te bi takav stadion omogućio odigravanje prijateljskih utakmica muške seniorske nogometne reprezentacije (ne i službenih kvalifikacijskih utakmica), natjecateljske utakmice ženske seniorske reprezentacije te sve utakmice muške i ženske U21 i mlađih. Inače, optimalan broj sjedećih mjesta za stadion u Dubrovniku, sukladno ovom dokumentu, kreće se između 4500 i 7500 sjedećih mjesta. Baš kao i kod dvorane, ni za nogometni stadion Strategija ne daje odgovor na ključno pitanje – treba li se novi stadion graditi u Lapadu, na mjestu postojećeg ili? Ovim se pitanjem ‘dokument budućnosti’ bavi tek u dijelu gdje je izneseno mišljenje anketiranih građana.

Njih se pak pitalo treba li pronaći adekvatniju lokaciju od ove današnje, ali ni u tom dijelu nismo dobili alternativnu lokaciju. Inače, lapadski stadion odnosno novi gradski stadion tema je koja se ‘poteže’ već godinama. Postojale su razne ideje, no do danas se ništa nije pomaknulo sa slova na papiru. Dubrovnik je, naravno, i grad vaterpola i plivanja. Stoga bi se uz postojeći bazenski kompleks u Gružu trebalo izgraditi jedan zatvoreni i jedan otvoreni bazen 50×25 metara te zatvoreni mali bazen 25×13,7 metara. Ostalo je nejasno gdje smjestiti tri nova bazena.

Dvorana na Glavici Babinog kuka

Stanje postojeće sportske infrastrukture s potencijalima i smjernicama razvoja napravljeno je za svaki gradski kotar i mjesni odbor pojedinačno, a mi ćemo se osvrnuti na Lapad i Montovjernu budući da se tamo nalaze gradski stadion i jedina javna sportska dvorana. Tako se za područje Lapada kao potencijal navodi razvoj šetališnih zona i povezivanja u cjelinu, a uz to trebali bi se primjerice urediti i opremiti novi vanjski objekti za rekreaciju i sport uz šetnicu i stvaranje polivalentne staze.

Kad je riječ o sportskoj dvorani, Strategija preporučuje izgradnju novog sportskog objekata na području Lapada, a kao primjer navodi se Glavica Babinog kuka koja će ‘optimizirati uvjete za nastavu i pružiti mogućnost korištenja za sportske klubove i građanstvo’. Jedna od preporuka odnosi se i na poboljšanje uvjeta rada sportskih klubova koji koriste objekt Gradskog stadiona u Lapadu. Uz to tu je i rekonstrukcija veslačkog hangara VK Neptun, izgradnja dvorane uz dvoranu Pomorsko-tehničke škole i to ispod vanjskog igrališta ako za to postoje mogućnosti. Područje Montovjerne ima veliki potencijal i izuzetnu važnost sačuvanog prostora Gospinog polja, a sve s ciljem razvoja sportsko-rekreacijske infrastrukture.

Inače, ovaj je prostor Detaljnim planom uređenja predviđen upravo za sportsko rekreacijski centar. A među potencijalima i smjernicama navodi se povezivanje šetališnih zona s Park šumom Petka te njezin daljnji razvoj, odnosno umrežavanje sa šetnicama prema Gradu, obnova vanjskih igrališta, poboljšanje infrastrukture, te izgradnja sportske dvorane za potrebe OŠ Montovjerna i za potrebe Sveučilišta u Dubrovniku uz Kampus.

U analizi postojećeg stanja te davanju preporuka za daljnji razvoj u Strategiji se oslanjalo, kad su u pitanju standardi na tri dokumenta: Pravilniku o prostornim standardima, normativima te urbanističko-tehničkim za planiranje mreže sportskih objekata koji je donesen 1991. godine, a temeljio se na Metodologiji planiranja mreže objekata fizičke kulture iz 1983. godine, Temeljnim načelima i smjernicma razvoja sporta iz 2010. te Pedagoškim standardima i normativima rada trenera iz 2016. godine.

Dvorane, šetnice, odbojka na pijesku…

Strategija je zacrtala i globalne strateške ciljeve do 2028. godine kada je u pitanju sportska infrastruktura. Na prvom mjestu jest pokretanje i realizacija desetogodišnjeg ciklusa ulaganja s minimalnim iznosom od 400 milijuna kuna, a sve kako bi se anulirali veliki deficiti u sportskoj infrastrukturi. Drugi cilj jest izgradnja dvoranskih kompleksa čime bi se riješile trenažne potrebe dvoranskih sportova, dok bi se izgradnjom dvoranskog kompleksa riješile natjecateljske potrebe.

Uz to među globalnim strateškim ciljevima navodi se i izgradnja te uređenje vanjskih sportskih površina, a to su nogometni stadion minimalnog kapaciteta 4500 sjedećih mjesta, odnosno stadion UEFA kategorije 3 te višenamjenski objekt – trenažni nogometni teren s atletskom stazom i tribinama za 800 do tisuću gledatelja. Potrebna je i izgradnja i uređenje šetnice odnosno polivalentne staze kao i specijalizirane sportske infrastrukture u vidu zatvorenog teniskog objekta (dva do četiri teniska terena), izgradnja karting staze, adaptacija veslačkog hangara, zatvoreno boćalište i izgradnja igrališnog kompleksa za odbojku na pijesku kao i izgradnja novog bazenskog kompleksa s najmanje jednim zatvorenim i jednim otvorenim plivalište te popratnim bazenskim i plivališnim sadržajima. Zadnji cilj odnosi se na donošenje godišnjih planova održavanja, uređivanja i rekonstrukcije postojećih vanjskih sportskih i dječjih igrališta.

 

Financiranje

Za kraj dotaknut ćemo se i dijela dokumenta koji se odnosi na financiranje, a u kojem se navodi kako je sport u Dubrovniku sustavno i stabilno financiran iz javnih proračunskih sredstava, a pozitivan trend povećanja sredstava za sport zabilježen je u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Međutim, kao jedan od ključnih ciljeva postavljen je iznos od 26 milijuna kuna koji bi se 2028. godine trebao izdvajati za javne potrebe u sportu. Ta sredstva danas iznose 15,9 milijuna kuna. Za deset godina treba se u sportsku infrastrukturu uložiti već spomenutih 400 milijuna kuna, a u sportu bi trebalo biti zaposleno 130 ljudi s plaćom 10 posto iznad prosjeka RH. Danas je u dubrovačkom sportu zaposleno 76 ljudi (63 trenera profesionalca i 13 organizacijsko-administrativno-tehničkih djelatnika), odnosno 37 posto klubova ima zaposlenu osobu. Prosječna bruto plaća u dubrovačkom sportu u 2017. godini bila je za 19 posto niža od prosječne plaće u RH. Uz to, za deset godina prihodi dubrovačkih sportskih klubova trebali bi iznositi 45 milijuna kuna godišnje umjesto dosadašnja 24 milijuna kuna.

Pročitajte još

[FOTO] Nadbiskup Želimir Puljić upalio svijeću mira

Dulist

EKONOMSKI STRUČNJAK TONĆI SVILOKOS Očekuje nas skuplji Božić, ali ‘zamrzavanje’ cijena nije konačno rješenje

Maria Prkut

[FOTO/VIDEO] Zavijorila se nova zastava kod Križa na Srđu

Zvonimir Pandža

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija