U Samostanu svete Klare održana je promocija monografije „Kuzma Kovačić“, autora Milana Bešlića, u izdanju AGM-a.
Monografiju su, uz samog autora, predstavili Kuzma Kovačić, akademik Luko Paljetak i don Ivica Pervan.
Ova monografska knjiga predstavlja kiparsko djelo Kuzme Kovačića, jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih umjetnika. Knjiga koncepcijski prikazuje umjetnički razvoj ovog kipara, te su u njoj prikazani svi Kovačićevi radovi (kipovi, javni kipovi, skice, makete i studije, medalje, kovani novac i drugo), izložbe te bogata biografija.
Knjiga ima 334 stranice, sadržava 90-ak fotografija umjetnikovih djela, te manji broj fotografija iz njegova života. Ostalo su tekstovi s prijevodima (na engleski i talijanski jezik) kao nužne sastavnice svake knjige.
O njegovom sakralnom opusu govorio je don Ivica Pervan.
-U knjizi Milana Bešlića govori se o duhovnom u djelima Kuzme Kovačića. Opisuje 11 njegovih djela, od prvog iz 1976. pod nazivom Sedam smrtnih grijehov. Kako to da se među svojim prvim djelima odlučio prikazati sedam srtnih grijeha? Možda je odgovor u svjesnosti koliko grijeh može narušiti sklad u njegovoj umjetničkoj duši koja uvijek traga, te da se odvoji od riječi, da postane deformirana, bez riječi. Možda je želio prikazati i ukazati sebi i drugima na važnost grijeha. Progovorio je riječima duha, kršćanskoga, ukazujući na izazove krščanskih vrednota – rekao je uz ostalo Ivica Pervan.
Kuzma Kovačić autor je i 3 postaje Križnog puta na Srđu – šeste – Veronika pruža Isusu rubac, desete Isusa svlače i dvanaeste Isus umire.
-Hvala Milanu Bešliću na prikazu njegovih djela sakralne tematike, jedino mi je žao što nisu uvrštene i naše postaje Križnog puta. Hvala Kuzmi što je u današnjem vremenu svjedok vjere, što u svemu vidi snagu kreatora univerzuma, svjestan da je njegov sukreator u stvaranju-zaključio je Pervan.
Akademik Luko Paljetak naglasio je kako je 1971. prijelomna godina za Kuzmu Kovačića, osvrnuvši se na njegov umjetnički rad.
– Kip je živa duhovna stvarnost a ne samo tvar, nije prah u koji će se sve povratiti, ali do tada on jest čin vjere – naglasio je akademik Paljetak osvrnuvši se na kip Mavra Vetranovića Kuzme Kovačića.
– Poslanica Vetranoviću iz 1980. podsjeća na isposničku izbu, ali i škrabicu za milodare. To je vrsno djelo čakavca, znalački, osjećajno predstavio Milan Bešlić, svojim djelom na tragu najboljih. To djelo obilježilo je drugu polovicu 20. stoljeća, sa znažnim osobnim pečatom, neprestano se vraćajući ishodištima, kultiviranom pobunom, potičući nužnu pobunu svetoga – zaključio je akademik Paljetak
– Kuzma Kovačić vezan je za zavičajni krajolik, Mediteran i sve ono što Mediteran nosi. Uz svjetlost koja je involvirana kao dominantna komponenta u njegovom kiparstvu, a za njega prostor zavičaja ima duboku, intimnu povijest – rekao je autor Milan Bešlić dodavši kako svako je njegovo djelo zapis osobnosti.
-Kovačić je u stvaranju punine forme stvorio svoj kiparski jezik čiju puninu sam nastojao pročitati u ovoj knjizi – zaključio je autor Milan Bešlić.
– Uz Dubrovnik me vežu trajne spone i uspomene, prije 30-ak godina izlagao sam u Dubrovačkom salonu i napravio izložbu u Umjetničkoj galeriji. Tada je predstavljem moj rad Poslanica Mavru Vetranoviću, koji upućuje na moj odnos prema baštini, posebno prema pisanoj riječi. Uzor su mi stari naši pjesnici, više nego kipari naši suvremenici. Drago mi j e da ovdje u riznici kulture možemo otvoriti ovu moju škrinju blaga, u kojoj je pohranjeno cijelo moje kiparstvo. U njoj se posebno ističe jedan dragulj, a to je vjera – istaknuo je Kuzma Kovačić.
Kuzma Kovačić se rodio u Hvaru 6. lipnja 1952. godine. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je kiparstvo 1976. godine. Od onda je izlagao na četrdesetak samostalnih izložaba i mnogim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu, a djela mu se nalaze u najznačajnijim galerijama i muzejima u Hrvatskoj, te u Vatikanu.
Autor je i značajnih spomeničkih djela: Oltar hrvatske domovine, Spomenik Papi Ivanu Pavlu II u Selcima na Braču, Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Dr. Franji Tuđmanu u Škabrnji i Slavonskom Brodu, vratnica hvarske katedrale, zatim kovanog novca Republike Hrvatske, te još i drugih spomenika, medalja i spomenica. Djela mu se nalaze u najuglednijim nacionalnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama, a za svoj rad primio je ugledne nagrade, odličja i priznanja.