Glavni urednik Marko Margaritoni sa svojim brojnim suradnicima je u udžbeniku ‘Kirurgija za zdravstvene studije’ objedinio sve dijelove kirurgije na jedno mjesto koje je smišljeno kao polazna točka budućim studentima medicine. Uz to, po prvi put je u jedno ovakvo djelo dodana i plastična kirurgija koja je do sada bila ignorirana.
Udžbenik je predstavljen u petak 15. ožujka u amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku, a o njemu su govorili glavni urednik i začetnik ideje Marko Margaritoni, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, rekonstrukcijski kirurg Rado Žic te ravnatelj KBC-a Dubrava Ivica Lukšić.
Margaritoni se za početak prisjetio kako je prije 35 godina na Sveučilištu u Dubrovniku započeo svoje prve korake u medicini te je dodao da je njegova zadaća objasniti razloge nastanka ovog udžbenika.
– Ideja za pisanje je nastala prije četiri godine. Nakon 15 godina što su ovdje trajali zdravstveni studiji pokazala se potreba za pisanjem ovakve knjige o kirurgiji. Također se tiskanjem originalnog materijala na Sveučilištu u Dubrovniku dokazuje zrelost. Činjenica je da za ovu razinu studija postoji praznina od 30 godina – objasnio je Margaritoni te istaknuo kako su ovo potvrdile i druge ustanove koje su pokazale veliko zanimanje.
– Nakon toga je započela izrada ovog udžbenika. Naime, ideja se širila s novim prijedlozima i novim stručnjacima iz svih dijelova Hrvatske. Udžbenik ima 16 poglavlja, 650 stranica te preko 1300 fotografija od kojih je većina nastala vlastitim djelima iz privatnih arhiva autora. Nadalje je u udžbeniku više desetaka tablice te se na kraju pozivamo na više od 500 referenci – ispričao je Margaritoni te nastavio detaljnije o samome udžbeniku.
– U uvodu se bavimo širim poznavanjem kirurškog posla te upoznavanju pacijenata, odnosno na što i kako isti reagiraju. Spominju se struke poput anesteziologije, patologije i drugih… S ovime suvremeni kirurg postaje i puno kompletniji liječnik te postaje i primijenjeni internist koji poznaje široka znanja utemeljena na dokazima – rekao je Margaritoni. Istaknuo je i kako su sva ostala poglavlja prikaz tehnika iz svih disciplina kirurgije.
– Posebno i originalno je zasebno poglavlje u koje je prvi put stavljena i plastična kirurgija. Zadnja dva poglavlja su napisana o našim suradnicima bez kojih je liječenje nezamislivo poput anesteziologa i medicinskih sestara. Naime, svi oni koji vole kirurgiju, vole i njezinu povijest koja nas uči o mnogočemu. U ovoj knjizi je samo kraće objašnjenje povijesti jer je nemoguće bilo uočiti razvoj kirurgije kroz više tisućljeća. Također, moram spomenuti kako knjigu imamo u tradicionalnom i u elektronskom obliku. Ovo izdanje se naslanja na iznimnu tradiciju Dubrovnika i njegove medicine. Započeli smo u Općoj bolnici Dubrovnik i Sveučilištu u Dubrovniku, ali što smo više otkrivali, tako smo i tražili pomoć uglednih suradnika. Međutim, zanimljivo je što su svi na neki način povezani s Dubrovnikom – objasnio je Margaritoni uz što kaže kako kirurgiju ne može raditi jedan čovjek niti je može sam pisati.
– Ja sam samo urednik i autor dijela poglavlja. Stresa je bilo, ali on nastaje onog trenutka kada je ovaj veliki posao iza nas, kada više nema popravka. Uz to niti jedna publikacija ne može trajati vječno, a pogotovo kirurgija koja jako brzo napreduje – zaključio je Margaritoni.
Nakon njega se publici obratio rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum.
– Nije ovo jednostavno, malo sam promišljao, a onda sam se sjetio kako sam davno negdje pročitao da je ljudska vrsta dominantna vrsta jer ima pisanu riječ i iz razloga što može svoje znanje prenijeti idućim generacijama. To je važno zbog toga što možemo naučiti kako se prije mislilo i radilo – rekao je rektor te istaknuo kako je važno da znanje uvijek prebiva u čovjeku bez obzira na knjige.
– Možete uzeti knjigu iz elektrotehnike ili u ovom slučaju kirurgije, ali ona vam ništa neće značiti dok niste školovani. Umjesto toga bi svi učili iznova i ne bismo išli naprijed. Također, ako svoje znanje ne prenesemo onima iza nas onda se ono izgubi. Ovaj će udžbenik koristiti svi studenti u Hrvatskoj, ali tu će negdje pisati kako je potekao sa Sveučilišta u Dubrovniku. Da nema našeg Sveučilišta ne bi bilo knjige, a isto tako ne bi ni bilo Sveučilišta da nema knjiga poput ove – naveo je Burum.
Jedan od koautora ovog Udžbenika je i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić koji se kratko obratio okupljenima.
-Ovaj udžbenik o kirurgiji je veliki iskorak za našu bolnicu te ovo pokazuje kako u Gradu Dubrovniku postoje kvalitetni ljudi koji svoj rad prenose na mlade ljude. Naime, zajedno s ovime priželjkujemo kliniku za kirurgiju – izjavio je Bekić nakon kojega je svoje izlaganje započeo profesor Žic.
– Današnji udžbenik je djelo velikog broja ljudi iza kojeg stoji ideja kako jedan ovakav udžbenik treba napisati. Pozicija je bila teška jer je na njemu radilo 40 raznih stručnjaka koji su okupljeni iz raznih područja kirurgije. To su ljudi koji znaju svoj posao. Udžbenik je napisan na način da bude pristupačan te da može pomoći studentima medicine kao polazna točka njihovog obrazovanja – rekao je Žic te izložio mišljenje da je u ovaj udžbenik uložen veliki trud u relativno kratkom vremenu.
– Svake godine, a i svakodnevno imamo nove stvari koje ovaj udžbenik mora ispratiti. On daje podlogu da studenti vide gdje će pronaći znanje za svoj poziv. Ovo je bolje od interneta i umjetne inteligencije jer daje pregled kroz sve kirurške struke. Pročitao sam knjigu, ali ne bi bilo pošteno da vam sada rečem, stoga je pročitajte da vidite što u njoj ima. Jednostavna je s puno fotografija. Sve u njoj je udruženo u jednu cjelinu te su izjednačena poglavlja što donosi jednak stil rada kroz cijelu knjigu. Ovo danas je veliki događaj što pokazuje da cijela Hrvatska može iznjedriti ovakav znanstveni rad – pojasnio je Žic te prepustio riječ Ivici Lukšiću.
– Ovo je veliki događaj, knjigu su važne bez obzira na digitalno vrijeme u kojem sada živimo. Margaritoni je dugo skupljao informacije te se na kraju i ohrabrio na pisanje ove znanstvene knjige. Međutim, vrijednost ove knjige je veća time što će je koristiti studenti iz cijele zemlje. Siguran sam da je u zadnjih 30 godina naše državnosti jedna od najznačajnijih stvari jer Sveučilište daje perspektivu i nova znanja mladim ljudima. Također sam siguran i kako će mnogi imati velike koristi od ovog udžbenika – objasnio je Lukšić i dodao kako je i plastična kirurgija na visokoj razini u Hrvatskoj, te kako smo jako blizu Europi.
– Ovi ljudi ovdje večeras su nas doveli do odličnog stanja kakvo imamo danas. S kolegom Margaritonijem sam održao pet do šest znanstvenih kongresa. Puno je toga napravljeno za mlađe kolege kako bi mogli sve naučiti i bolje raditi. Mogu reći da će kada on pođe u mirovinu imati tko nastaviti njegov rad – zaključio je Lukšić.