Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za kupnju i ugradnju desetak podzemnih kontejnera za komunalni otpad, s rokom dostave ponuda zaključno 4. ožujka ove godine.
Procijenjena vrijednost nabave bez PDV-a je 600.000,00 kuna, prema otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti kojeg je raspisala Čistoća d.o.o. Nabavljaju se podzemni kontejneri za selektivno sakupljanje otpada, zapremine 3000 litara, od kojih je 7 podzemnih za selektivno miješani komunalni otpad, jedan za selektivno sakupljanje PET otpada, jedan za stakleni otpad, te jedan za papirni otpad.
– Pristigle su ukupno tri ponude, a kroz nekoliko dana trebala bi se donijeti konačna odluka između ta tri ponuditelja. Tu je i mogućnost žalbe, molbe i slično. Otprilike mjesec dana je rok za znati sve detalje, ako dođe do žalbe – potvrđuje direktor Čistoće Pero Kaciga.
Poznate prve lokacije
Sustav podzemnih kontejnera ne zahtjeva posebnu infrastrukturu, iskop treba biti dubok jedan i pol metar, a podizanje i spuštanje kontejnera obavljalo bi se uz pomoć hidrauličnih pumpi koje ima svaki kamion za prijevoz komunalnog otpada. Lokacije na kojima će se smjestiti prvi kontejneri su, otkriva Kaciga, Ploče pokraj taxi stajališta te u Lapadu pokraj pizzerije Scala.
– Na Pločama će ići ne klasični, već podzemni kontejner ispod zemlje, a išli smo ciljano i na tri kubika, radi prostora. Ono što nismo htjeli da se dogodi jest ‘kobasica’ od 15 metara kontejnera, zato smo izabrali veći, odnosno skuplji kontejner za ovu lokaciju. Uz klasične su još i staklo-plastika-papir kontejneri. Mislim da bi bilo što drugo izgledalo dosta grubo u neposrednoj blizini Grada. Sada bi površina uzimala metar i pol sa metar i pol i tu se smješta kontejner od 3 kubika, odnosno, jednostavnije rečeno, umjesto 6, stavilo bi se 2 kontejnera i tri staklo-plastika-papir. Zato je odabrana skuplja varijanta, za taj dio grada, a drugi podzemni kontejneri koji će ‘danas-sutra’ doći mogu se postavljati i na drugim prostorima gdje ima više mjesta i gdje se može za njih uzeti 5,6 metara – napominje Kaciga.
Za prostor kraj Scale i na Pločama Kaciga kaže da su ‘kritična’ mjesta gdje će se isprobati ovaj sustav.
– Ako se pokaže dobro, normalno da ćemo uzimati više kontejnera. Birat ćemo mjesta gdje se uopće oni mogu postavljati. Naravno, ne mogu se ‘ukopati’ na Stradunu, ali gdje može, zašto ne. Sve se mora uskladiti kako bi funkcioniralo – kaže Kaciga.
Iskustva drugih gradova
No, iskustva iz drugih gradova pokazala su se izrazito negativnima. Tako jedna čitateljica šalje pismo na adresu DuLista u kojem objašnjava situaciju u Beogradu, koji ima sustav kontejnera kakav je raspisan za Dubrovnik.
– Bacanje smeća za nas je postalo ‘težak’ posao. Podizanje poklopca i ubacivanje kese u prorez kroz koji prolazi točno određena zapremina za neke je nemoguća misija. Ti otvori su mali i često se dešava da se kesa za smeće zaglavi pa kontejner postaje neupotrebljiv – ističe čitateljica.
– Ljeti sam mjerkala da bacim smeće kada nema štakora koji vam se smiješe iz otvora kada podignete poklopac, u centru Beograda! Ovi kontejneri se pune i po tjedan dana, i to smeće stoji ljudima pod prozorom. Ljetos niti jednom nisu oprani, a i kako bi ih prali, kad voda nema gde da otiče. Nehigijenski su i leglo zaraze! Ne želite izvorište kuge pod prozorom – ističe ona.
Kaciga na to jasno odgovara kako se radi o nekoj konkurenciji Čistoće čiju ponudu u tom trenutku nisu mogli prihvatiti iz nekoliko razloga.
– Mi smo jednostavno tražili da to budu kontejneri iz EU, nama treba kvaliteta za Dubrovnik, a ne nešto što nije napravljeno kako treba kao što je to u drugim zemljama – kazao je Kaciga, te dodao kako se radi o tome da ‘ideš nešto napraviti i u to se odmah upliće neki tuđi interes’, dodavši i kako žele napraviti najbolje na mjestima koja su najprikladnija za to.
– Uzmite za primjer Ploče. Radi se o komunikaciji na relaciji Hoteli Excelsior i Argentina – plaža Banje – stara gradska jezgra, mogu slobodno reći, elitni dio grada. Stoga taj dio iziskuje i vrhunsko postavljanje kontejnera. To je ono što Dubrovnik traži, kvalitetu, za koju se mora i platiti – zaključuje Kaciga.