Aktualno

PANEL ‘BUDUĆNOST NOVCA’ Put Hrvatske ka euru je zacrtan, nema straha od povećanja cijena

Put ka euru je zacrtan, imamo jasne ciljeve i ispunili smo kriterije. Pandemija je otežavajuća okolnost i bit će potrebne dodatne mjere i napori, ali strateški cilj je jasan, a to je ulazak u euro zonu i tu ne bi trebalo biti nikakvih problema – rekao je Linardo Martinčević iz Hrvatske narodne banke na virtualnom panelu ‘Budućnost novca’. Njega je organizirao Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku u sklopu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca.

Odgovarajući na pitanje kako će koronakriza i gospodarska situacija utjecati na uvođenje eura, naglasio je kako ne vidi nikakve posebne prepreke za to. Naime, Hrvatska je 10. srpnja 2020. godine ušla u Europski tečajni mehanizam te se uvođenje eura očekuje najranije 2023. godine. Martinčević je naglasio kako je euro prirodan slijed događaja za nas kao malu i otvorenu ekonomiju te da će to biti pozitivan pomak i za slobodu kretanja i kapitala i ljudi.
-Ne trebamo gledati da će biti problema, bit će kako je i zacrtano – rekao je.
Na pitanje kako će izgledati tijek zamjene gotovog novca, istaknuo je kako će postojati prijelazno razdoblje, a jedno vrijeme imat ćemo i dvostruke cijene kako bi se građani upoznali s novom valutom. Naglasio je i kako ne treba postojati strah od povećanja cijena.

-Hrvatska je već jako eurizirana zemlja, i po strukturi depozita i kredita, a i obračunska vrijednost na mnogo mjesta nam je euro – rekao je te naglasio kako primjerice ljudi uvijek ističu cijene u eurima kod kupnje automobila ili stana pa je korak koji nas očekuje samo prirodan korak naprijed.
-Za svaki ulazak u jednu uniju morate nešto dati, ali ono što dobivamo nazad je za nas puno bolje i veće. Kad sve izvažete, prednosti je puno više – odgovorio je na pitanje o eventualnom gubitku monetarne samostalnosti.
Potom se krenulo na temu FinTech tehnologija budući da je Martinčević FinTech koordinator HNB-a. Što je FinTech tehnologija i jesu li takva rješenja prihvaćena kod nas, bilo je pitanje.
Istaknuo je kako je riječ o svim onim inovacijama, proizvodima ili uslugama u financijama koji se rade na inovativni način, a u pozadini imaju tehnologiju. U Hrvatskoj imamo licencirane igrače koji su u okviru novih inicijativa direktive o platnim uslugama zaživjele u okviru banaka kao institucije elektroničkog novca. To je ležeran pristup bankarstvu, jer bankarite ili radite financije putem mobitela, aplikacija za plaćanje i sve to radite bez odlaska u poslovnicu, dakle preko digitalnih kanala.
Rekao je kako su suvremene tehnologije u Hrvatskoj prihvaćene, jer su se i banke dosta digitalizirale, a dosta hrvatskih građana ima ili mobilno ili internetsko bankarstvo.
Istaknuo je kako postoje regulirane financijske institucije, dok kriptovalute i dio FinTech nisu ušli u regulatorni okvir.
-Radi se na uredbi o tržištima kriptoimovine te će se donijeti uredba na razini EU kojom će se regulirati izdavatelji kriptoimovine i pružatelji usluga, što dosad nije bilo regulirano. Tu rizici postoje – rekao je te naglasio kako treba biti oprezan jer nećete dati svoj novac nekome za koga ne znate tko je i tko stoji iza njega.
-Tko ulazi u financijske odnose mora za sebe voditi osnovnu financijsku higijenu – rekao je.
Produkt menadžer za FinTech i Platform klijente pri Deutsche bank AG Davor Žilić rekao je kako poslovnice neće potpuno otići u povijest jer će uvijek postojati određeni broj stanovnika koji će težiti takvom načinu poslovanja. No, činjenica je kako vidimo trend optimizacije mreže poslovnica raznih banaka.
Na panelu je sudjelovao i odvjetnik i predsjednik Udruge za Blockchain i Kriptovalute Vlaho Hrdalo koji je naglasio kako se i u kriptovalutama i u FinTech sve odvija toliko brzo da je i agilnijoj regulativi to teško popratiti, a posebno je to zahtjevno Europskoj uniji gdje cijeli postupak regulacije traje jako dugo pa postaje i zastario u trenutku stupanja na snagu.
Kriptovalute su nastale jer ljudi nisu htjeli biti osuđeni na milost u slučaju kad im hitno treba novac da se dogodi da do njega neće moći doći. Naime, kad novac držimo u banci, mi zapravo nemamo novac, već potraživanja prema banci. Sve je to krasno, rekao je Hrdalo, do trenutka kad bi svi odjednom išli ostvariti svoje potraživanje. Kad je krenula pandemija ljudi su panično krenuli kupovati namirnice u strahu da će ih nestati. Tada su, rekao je, izrečene dvije izjave, Plenković je poučio: Ne bojte se, hrane ima, a guverner HNB-a Vujčić poručio je građanima da ne hrle na bankomate jer novca ima. Ta izjava, rekao je Hrdalo nije bila do kraja točna jer novca u toj količini nema.
-Stoga su kriptovalute određena reakcija na to, a i banke imaju gadnu naviku igrati se tuđim novcem – rekao je. Potom je objasnio što je to kriptoimovina.
Rekao je kako novac u klasičnom smislu izdaje država ili nadnacionalna zajednica, u našem slučaju EU i izdavatelj mu određuje količinu.
-Kriptovalute su nastale kao digitalni novac – rekao je te objasnio kako je prije bitcoina postojao problem tzv. Double spendinga, jer se jedan dokument može poslati na pet adresa pa u tom slučaju takav novac ne vrijedi niša. Bitcoin protokol to je riješio kriptografijom, odnosno rješavanje matematičke operacije postiže se to da cijela mreža daje konsenzus da je neka transakcija valjana. Riječ je o tzv. block chain tehnologiji pri čemu se transakcije slažu u blokove, imaju vremensku oznaku te je lako odrediti kad se dogodila i je li valjana.
Rasprava se potom razvila oko bitcoina, a Hrdalo je za kraj dao savjet: Nemojte ulagati više nego što ste spremni izgubiti.

Cilj ovog panela je maturante dubrovačkih srednjih škola, studente, članove alumni kluba Sveučilišta u Dubrovniku i ostale zainteresirane, informirati o aktualnim monetarnim temama, poput ulaska Hrvatske u Monetarnu uniju, uvođenja digitalnog eura, korištenja kriptovalutama i o njihovu pravnome, poreznom i regulatornom statusu.

Pročitajte još

DIRLJIV OPROŠTAJ OD MIŠE MARTINOVIĆA ‘Bio si tako velik i svoj, a tako drag, naš, dodirljiv…’

Dulist

Ako imate 0- negativnu krvnu grupu, odazovite se na darivanje krvi

Dulist

Danas bi Pavo Urban slavio 53. rođendan

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija