U suradnji Dubrovačkih knjižnica i dubrovačke podružnice Instituta za jezik i jezikoslovlje četvrtu godinu za redom započele su radionice dubrovačkog govora. Radionice su, kao i prethodnih godina, osmislile voditeljica dubrovačke podružnice Instituta dr. sc. Ivana Lovrić i nastavnica Hrvatskoga jezika Nikolina Kuraica. Za potrebe čitanja ulomaka angažiran je dubrovački glumac Edi Jertec. Zbog epidemioloških mjera radionice se održavaju virtualno putem Zoom aplikacije.
Radionice su krenule prošli tjedan, a nastavljaju se na onom mjestu gdje ih je lani prekinuo korona virus. Ove godine slušaju ih učenici šestih i sedmih razreda osnovnih škola na području grada Dubrovnika. Bit će održavane u dva ciklusa: jesenskom i proljetnom, s tim da se jesenski ciklus nastavlja na prošlogodišnji jesenski ciklus. Prošle godine nastavnica Nikolina Kuraica je s tada petim i šestim razredima započela radionicu naslova „Đir po govoru Straduna“. Učenici su se tada prvi put susreli s ovim radionicama, upoznali s dubrovačkim govorom, njegovim položajem u hrvatskom jeziku, ali i s tekstom Nade Skatolini „Bez Straduna nikad se nije moglo“, odnosno njegovom leksičkom razinom koja je učenicima tog uzrasta obično najbliža. Ideja je da se kroz radionice koje upravo kreću, isti ti učenici sada upoznaju s fonološkom, morfološkom i sintaktičkom razinom u ovom dubrovačkom tekstu.
Velika novost je da se radionice po prvi put, zbog epidemioloških mjera, održavaju online putem Zoom aplikacije. Učenici na taj način mogu ‘uživo’, a opet virtualno, kroz zajedničke aktivnosti, kvizove, razgovor i rad „prošetati“ dubrovačkim govorom. Prosječno trajanje radionica za jedan razred je 45 minuta, a svaka skupina učenika polazit će dva sata radionica (u listopadu i u ožujku).
Cilj ovih već tradicionalnih radionica je osvijestiti kod djece što je to dubrovački govor, osposobiti ih za to da prepoznaju dubrovačke riječi i razlikuju ih od riječi koje pripadaju standardnom jeziku. Na taj način će se pokušati kod učenika razviti svijest o vlastitom govoru, pomoći boljem poznavanju hrvatskoga standardnoga jezika, ali i odgovoriti na pitanje koji je položaj dubrovačkog govora u njemu. Pored toga, kao i svake godine, cilj organizatora je osluhnuti koliki je stvarni interes dubrovačke djece za dubrovačkim idiomom. Do sada su učenici pokazali entuzijazam, interes i želju za ponovnim polaženjem ovakvih radionica.