Vijećnika Mara Kristića zanimalo je što je sa stanovima za mlade u Mokošici. Naglasio je kako je sve ‘zapelo’ na odluci o donošenju kriterija jer se nije uspio naći način kako staviti u zakonski okvir dubrovački model stanogradnje.
-Možete li nam reći što se događa i kada mlade obitelji mogu očekivati natječaj? Drugo pitanje odnosi se na turizam. Dubrovnik mora promisliti o svojoj turističkoj budućnosti. U sklopu rebranding strategije morat ćemo posvetiti pozornost na održivost i zelene tehnologije. Hoće li grad potaknuti izradu nove branding strategije Grada Dubrovnika? – pitao je Kristić.
Mato Franković istaknuo je kako je rok završetka za stanove bio travanj 2021., ali kako još uvijek nije dobivena uporabna dozvola.
-Očekujemo je vrlo skoro. Paralelno s time proveli smo dodatne konzultacije, dali su nam očitovanje, ali ono nije bilo do kraja čvrsto. Vjerujemo da će kroz 10 dana doći odluka koja će biti čvrsto utemeljena. Odluka nakon toga odmah ide na javno savjetovaje. Stavit ćemo iza najkraći mogući rok za savjetovanje. Uz brzo savjetovanje u rujnu možemo ići s odlukom i odmah iza s natječajem i dodjelom stanova. Volio bih i ja da je sve išlo brže, ali jedina smo lokalna samouprava koja ide ovim putem. To je malo teži put, ali probit ćemo ga za druge – rekao je Franković, a potom se osvrnuo i na pitanje o turizmu.
-Što se tiče turizma, održivi turizam je nešto što nam treba biti cilj. Svi programi koje smo do sada provodili vezani su za EU fondove. Mogu istaknuti da uistinu oporavak turizma ide, on je vidljiv, jučer smo imali 75 posto dolazaka na dan i 65 posto noćenja. Još uvijek je to 23 posto u odnosu na 2019., ali dvostruko više od 2020. Ipak, sve ovisi o zdravstvenoj ispravnosti cijele Hrvatske. Danas će brojka zaraženih biti nešto viša s područja Neretve. Delta virus je prisutan i s time se moramo nositi. Nadamo se da ćemo u dobrom smjeru ići, 52 posto ljudi je cijepljeno u Dubrovniku, dok županija bilježi 46 posto. Moramo konstantno apelirati na ljude da se cijepe jer tako štite druge, ali i dubrovačko gospodarstvo – istaknuo je Franković.
Anita Bonačić Obradović pitala je o kreditiranju studenata koji nisu mogli ostvariti kredit u banci iako su prošli povjerenstvo u gradskom upravnom odjelu.
-Je li se što dogovorilo po ovom pitanju? Približava se nova akademska godina – naglasila je Bonačić Obradović. Pitala je i koliki je broj izdanih rješenja i naplaćenih kazni za odlaganje smeća na javnim površima i izvan predviđenih spremnika?
-Kreditiranje studenata naišlo je na probleme, banka je postrožila pravila, a nije Grad obavijestila. Nakon sastanka, banka će uskladiti pravila. Vjerujem da ćemo sljedećeg tjedna to riješiti. Što se tiče nepropisnog odlaganja otpada, dat ćemo vam broj kazni. Kad netko baci smeće, komunalni redar mora otvoriti smeće, kopati po tuđemu smeću i pronaći dokaz kojim će identificirati onoga tko je smeće bacio pa traže, primjerice, račune. Toliki je to posao – pojasnio je Franković.
Ivan Tropan pitao je gradonačelnika os tanju radova na Lapadskoj obali i problemu s radovima na Aglomeraciji u Mokošici. Franković je istaknuo kako je Lapadska obala dobila izvršnu pravomoćnu dozvolu i pravomoćnu građevinsku dozvolu u sve tri faze projekta.
-To znači da ničim dozvola ne može biti osporavana. Probleme imamo u dva smjera. Prvi je odluka Upravnog suda u Splitu o privremenoj zabrani radova na trećoj i četvrtoj fazi jer Upravni sud razmatra je li Frano Pašalić trebao biti stranka u postupku. Oni su se žalili na rješenje resornog ministarstva da Pašalić ne treba biti stranka u postupku jer se radi samo o koncesionaru, a ne vlasniku. Po nama je sve jasno. Uložili smo žalbu, tražili smo pokretanje nadzora. Sljedeći je problem koji ćemo imati na svim gradilištima projekata koji su financirani EU sredstvima, na tržištu se pojavio ogroman nesrazmjer cijene građevinskih materijala. Cijena čelika je porasla najmanje pet puta u odnosu na prvotnu cijenu koju su izvođači radova ponudili. Prije desetak dana smo dobili dopis HGK koji nas upozorava na nadolazeće probleme i mogućnost korekcije metode rada. Odlučili smo ne ići s čeličnim pilotima nego promijeniti tehnologiju gradnje. S obzirom da je u procesu javne nabave bilo postavljeno pitanje može li se čelik izmijeniti, odgovor je bio ‘da’ i SAFU je prihvatio zamjenu tehnike i oko Velike Gospe bismo trebali početi s izradom pilota – odgovorio je Franković.
-Što se tiče Mokošice, treba biti vrlo jasan. Vodovod je na tom području koje godinama nije ni imalo kanalizaciju proveo izgradnju kanalizacije i rekonstrukciju postojeće mreže. Ničim nije devastirao okoliš i obalu. Vodovod je zatražio suglasnost ŽLUD-a da se osigura obalni zid kako ne bi došlo do njegovo urušavanja i ugrožavanja javne infrastrukture koju smo upravo ugradili. Ovo je tek prvi dio Aglomeracije. Nastavak je projekt proširenja i sanacije rive Rijeke dubrovake koja će se proširiti šest metara u more te će biti obložena kamenom pa u skoroj budućnosti ovaj obalni pojas neće postojati. Izgledat će kao onaj dio koji smo uredili u Rožatu – naglasio je gradonačelnik.
Vijećnica Katarina Doršner istaknula je kako joj je drago da se prvi put radi na zajedničkom depou za sve naše kulturne ustanove.
-Što je s uređenjem bivšeg ATD-a u Sustjepanu, postoji li mogućnost da bi država Gradu poklonila to zemljište? Hoće li uskoro u školi u Karmenu biti omogućen boravak učenika? – pitala je vijećnica Katarina Doršner.
Franković je istaknuo kako kulturne ustanove imaju veliki problem sa skladištenjem njihovih materijala.
-Odlučili smo se zatražiti od ministarstava da nam se dodijeli prostor u Sustjepanu za potrebe ustanova. Sutra imamo sastanak s resornim ministrom. Nadamo se da ćemo to uskoro dobiti, Grad je napravio sve što je bilo potrebno s naše strane. Što se tiče škole u ulici Ilije Sarake, proveli smo postupak javne nabave, izabrali smo izvođača, radove ćemo početi u rujnu zbog sezone. Ipak će se raditi o težim radovima. Radovi će trajati godinu dana. Do prosinca iduće godine će škola moći početi funkcionirati u jednosmjenskoj nastavi – istaknuo je Franković.
Vijećnicu Olgu Muratti zanimao je status projekta kanalizacijeske mreže u Šipanskoj luci.
-Šipanska luka je samo jedno naselje u nizu koje nema riješen kanalizacijski sustav, iako je prilikom gradnje privatnih vila bila obećana izgradnja. Međutim, Vodovod je imao gotov projekt sa svim suglasnostima i trebalo je početi s realizacijom. Sve se obustavilo i usvojen je novi projekt za što je billo potrebno napraviti izmjene prostornih planova te ponoviti istu proceduru. Od novog projekta dan danas nema ništa. Taj projekt ne treba ni biti naše riješenje jer pretpostavlja donošenje pročistača unutar naselja. Tko je predložio stavljanje izvan snage gotovog projekta za kanalizaciju u Luci Šipanskoj i zašto? Što se učinilo po novom projektu i kad će se iznaći najbolje rješenje? – pitala je Muratti.
Dodala je i da je HSU pokrenuo i podržao projekt ugradnje liftova u stambene zgrade od tri i više katova.
-Sve smo dostavili Vladi, a bivša ministrica Žalac nije imala sluha, ali jest naš gradonačelnik. Sva naša traženja ipak ostala su mrtvo slovo na papiru. Hoćete li pokrenuti u Saboru inicijativu da resorno ministarstvo što prije i kvalitetnije pristupi ugradnji dizala EU sredstvima? – bilo je pitanje Olge Muratti.
-Izgradnja kanalizacije cijelog grada i Elafita je jako bitna. Što se tiče Elafita, oni nisu dio Aglomeracije, već se financiraju kao posebni projekti. Trenutno gradimo kanalizaciju na Lopudu, vjerujem da ćemo kroz pet do šest mjeseci sklopiti financijsku konstrukciju i pokrenuti izgradnju kanalizacije u Suđurđu. Što se tiče Šipanske luke, kada se gradi kanalizacija, svi je žele, a kad radovi počnu prašiti, svi je prestaju željeti. Kako bismo smanjili tenzije po ovom pitanju, predlažem da dođemo u Šipansku luku da se predstave oba projekta i da mještani sami odluče što je za njih dobro – rekao je Franković te je dodao kako podržava projekt ugradnje liftova.
-U ministarstvu se trenutno razmatraju mogućnosti financiranja iz EU fondova – istaknuo je gradonačelnik.
Stanje blagajne i projekt Otvoreni grad pitanja su koja su zanimala Željka Raguža, a Franković je odgovorio kako se stanje gradske blagajne počelo poboljšavati.
-Uspjeli smo zadržavati likvidnost po tekućem računu do lipnja. Dozvoljen nam je minus od 20 milijuna kuna po tekućem računu. U srpnju smo malo bili ušli u minus, ali sad je grad u plusu 3 i pol, 4 milijuna kuna, a kada dođu prihodi od srpnja, bit će to i više. Još uvijek vlada neizvjesnot koja će nam, ako sve bude u redu, dozvoliti da budemo realni prilikom rebalansa proračuna. Imamo manjak prihoda od 25 milijuna kuna, što je puno bolje od projekcija koje smo očekivali. Ako uspijemo imati sezonu do listopada, korekcije rebalansa proračuna neće biti toliko velike. Stanje se itekako poboljšava u blagajni. Što se tiče projekta ‘Otvoreni grad’, on još uvijek nije zaživio kako bi trebao. Budući projekti će biti stavljeni kroz ovaj projekt i ljudi će moći realno glasati i zjašnjavati se o njima – odgovorio je Franković.
Ivana Šepak pitala je postoje li u našoj okolici ‘covid free’ zone u slučaju da naša obala prijeđe u crvenu zonu?
-Ako postanemo crveni, prema primjerima Španjolske i Portugala, to ne znači da prestaju turističke aktivnosti, samo što su obveze turista koji se vraćaju iz crvenih zemalja različite od zemlje do zemlje – rekao je Franković.
Petra Marčinko pitala je o prometnoj kameri u Sutjepanu. Mještani su predali peticiju GK Gruž da se prometni problem tako riješi. GK Gruž je predao peticiju odjelu za promet, a oni dalje nisu proslijeđeni. Što se s time dogodilo? Koji je trenutni status ovog zahtjeva? Također, kada možemo očekivati poziv za javne potrebe u kulturi za 2021.?
Ivan Cetinić ispred liste Ivice Roka pitao je o imenima zaposlenika Gradske uprave kao i DPDS-a i hoće li oni biti javno objavljeni putem projekta ‘Otvoreni grad’. Franković mu je odgovorio kako sve te gradske podatke može provjeriti na stranici Grada, dok za DPDS, on nema podatke o zaposlenima.
Vijećnika Đura Capora zanimalo je kada će se započeti provoditi aktivnosti Plana upravljanja s obzirom da su od usvajanja prošla tri mjeseca?
-Kada će gradske tvrtke otvoriti svoje proračune i omogućiti građanima uvid? – pitao je Capor.
Franković mu je odgovorio da po pitanju Plana upravljanja, prvog takvog u Hrvatskoj, čekaju suglasnost Ministarstva kulture i da će Zavod za obnovu Dubrovnika biti onaj koji će provoditi plan.
-Sva komunalna društva će se priključiti u sustva Otvorenog grada i svi će imati jasan uvid u tome kako se troše sredstva, a uskoro će se vidjeti i prihodi. Direktori tvrtki jesu politički imenovani, kao i gradonačelnik, ali gradonačelnik snosi odgovornost za rad svih njih – naglasio je Franković.
Vijećnika Nikšu Selmanija zanimalo je temeljem kojeg akta Grad mijenja već provedeni geodetski elaborat u Ulici Ante Topića Mimare? Kako je moguće da se pojavio sadržajno drukčiji elaborat? – pitao je Selmani te zatražio pisani odgovor. Drugo njegovo pitanje odnosilo se na parkiralište hotela Imperial. Tamošnja rampa vratila se na parkiralište pa je građanima onemogućen pristup svih vozila za dostavu, ali i ambulantnih vozila. Kolike su nam trenutne manevarske sposobnosti i možemo li građanima olakšati pristup ovog parkirališnoj zoni? – pitao je Selmani.
-Rampa koja je postavljena kod hotela nije Hiltonova, nego gradska. Trenutno ima više od 200 korisnika na onom malom području. Imali smo enormaln problem. Gore imamo vrtić, a tamo se odvijaju i brojne turističke aktivnosti, zaustavljaju se kombiji i vrše utovare pa smo postavili rampu kako bismo uveli red. Želimo da građani imaju što bolji pristup. Događao se kaos i bili su ugroženi roditelji koji dovode djecu u vrtić. Ako ovo ne bude dobro rješenje, promijenit ćemo ga – odgovorio je Franković.
Vijećnik Ivan Maslać pitao je u kojoj je fazi projekt ‘Park ‘n’ ride’ sustav na Pobrežju, kao i o aglomeraciji te kanalizacijskim priključcima.
Gradonačelnik mu je odgovorio kako je sustav Park ‘n’ ride prijavljen kao jedan od strateških projekata na program Otpornost i oporavak.
-Cijeli paket ide u Europski parlament, dobili smo zeleno svjetlo Komisije. Do studenog se nadamo da bi se novci mogli početi povlačiti pa ćemo ovaj projekt i ostale prijaviti na njega. Što se tiče aglomeracije, paralelno s kanalizacijskom mrežom gradimo i priključke. Ljudi to moraju platiti, ali puno manje nego prije kada su morali platiti cijeli iskop. Vidjet ću s direktorom Vodovoda da se svi priključe – istaknuo je Franković.
-U kojem je statusu postavljanje privremenog pješačkog prijelaza na magistrali na Nuncijati, ali i na Gornjem Konalu? – pitanje je sugrađanina koje je pročitao vijećnik Krešimir Marković. Zanimalo ga je i što je sa zgradom i igralištem koji koristi Muški učenički dom na kojem se pokušalo godinama provesti obnovu, kao i proširenje kapaciteta zgrade.
-Postoji li mogućnost da Grad prebaci vlasništvo Doma na sebe kako bi se poboljšali uvjeti življenja učenika u njemu? – pitao je Marković.
Franković je istaknuo kako terminologija privremenog pješačkog prijelaza ne postoji.
-Bilo bi potrebno izraditi pješački prijelaz kakav on treba biti sukladno tehničkim preduvjetima, dakle, s nogostupima i vidljivosti s obje strane. Nažalost, tehnički uvjeti gore ne postoje, a cesta je državna. Nakon što Hrvatske ceste dobiju zeleno svjetlo za cestu ići će se u projekt. Nažalost, tamo nema brzog rješenja. Potpunu sigurnost možemo dobiti tek kompletnom rekonstrukcijom ceste i izgradnje parkinga, sve od Mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice, ali i rješavanje oborinskih voda putem hidrotehničkom tunela. Radi se o teškom projektu. Što se tiče Doma, i ja sam u njemu bio pune četiri godine. Grad je voljan riješiti pitanje vlasništva u suradnji s vlasnikom, Županijom. Sigurno možemo pronaći zajednički jezik i razmijeniti vlasništvo nad zemljištima i riješiti ovaj problem – naglasio je Franković.