Kultura

Orlando se oslobađa okova, ali ostaje pod nadzorom do ljeta 2021.

orlandov stup pressica obilazak 11

Konačna odluka o načinu restauracije Orlandovog stupa donijet će se tek u lipnju 2021. godine kada se očekuje završetak monitoringa njegovih oštećenja. Rekla je to dr. sc. Vinka Marinković iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, inače voditeljica projekta konzervacije i restauracije Orlanda. Ona je, naime, ovog ponedjeljka, predstavila sve aktivnosti koje su se od kraja 2018. godine do danas poduzele vezano za sanaciju i restauraciju stupa našeg viteza. Posebno se osvrnula na rezultate statičkog monitoringa, koji su još uvijek neslužbeni. Međutim, rekla je kako isti pokazuju da se širenje pukotina zimi smanjuje, odnosno one su tada u mirovanju, dok se ljeti pokazuju pomaci.

-To su maksimalne vrijednosti od 0,22 milimetra, s tim da je ta brojka još uvijek podložna korekciji i to nam budi optimizam jer u tom slučaju nisu veliki pomaci – rekla je Vinka Marinković. Stoga će se ovih dana na Orlandu promijeniti i vrsta skele.
-Slijedi nam promjena vrste skele. Orlando će biti vidljiv, ali će biti iza ograde te će i dalje imati mjerne uređaje. Demontirat će se drvena obloga skele, kako bi se pustilo svjetlo u skelu da se vidi kako sunčeva svjetlost, odnosno jake temperaturne fluktuacije utječu na daljnje širenje pukotina – rekla je dalje te navela kako se s monitoringom nastavlja do lipnja 2021. godine s nadopunom određenih uređaja.
-Zadnjih desetljeća zabilježene su vertikalne pukotine na sve tri strane Orlandovog stupa koje se šire i izrazito su agresivne. Krajem 2018. započelo se s aktivnostima, a prva je bila dokumentacija postojećeg stanja, obavljeno je lasersko skeniranje kako bi se zabilježila sva postojeća oštećenja, dubina i širina pukotina. U siječnju 2019. godine postavljena je zaštitna skela kako bi se lakše vršio monitoring, ali i kao zaštitna obloga stupa, jer je Orlando tijekom ljeta izložen aktivnostima, fluktuaciji ljudi, transportnim vozilima… Skela nije tu bez svrhe već s ciljem njegove zaštite odnosno fizičke barijere – rekla je Marinković.
U lipnju 2019. započela su istraživanja i statički monitoring pukotina, koji se izvodi u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, s laboratorijem za ispitivanje konstrukcija.

-Tada je na sve njegove pukotine postavljeno sedam mjernih jedinica, odnosno uređaja koji svakih 60 minuta prate pomak pukotina i temperaturu. Monitoring je postavljen ne da se utvrdi je li Orlando oštećen, jer on jest radikalno oštećen, nego da utvrdimo međuodnos postojećih oštećenja i da precizno i znanstveno utvrdimo što se s njime događa – rekla je dalje.
Potom je tijekom veljače 2020. održan sastanak ekspertno stručnog tima, kada su Dubrovnik posjetili predstavnici ICCROM-a (Međunarodnog centra za očuvanje i restauraciju dobara kulturne baštine). Tada je pregledan Orlando te sva povijesna dokumentacija, a razgovaralo se između ostaloga i o opcijama budućih konzervatorsko restauratorskih radova. Tu su tri tehničke mogućnosti. Svaka od njih, naglasila je, ima svoje prednosti i mane i o tome treba detaljno razgovarati. Prva mogućnost je konzerviranje i restauriranje in situ, znači na licu mjesta bez pomicanja Orlanda. Druga mogućnost je demontaža, konzerviranje i restauriranje originala u radionici te ponovna montaža na izvornu lokaciju, dok je treća najekstremnija, a odnosi se na demontažu, izradu i montažu replike te konzerviranje i restauriranje originala u radionici te njegova pohrana odnosno muzealizacija.

Na pitanje je li odluka o sudbini Orlanda donesena, odnosno kojoj su od tri navedene tehničke mogućnosti najbliži, odgovorila je:
-Ta tri rješenja poslagana su po varijantama od najblažeg do najagresivnijeg postupka. Svi oni su u svijetu konzervacije i restauracije legitimni i dopušteni. Prvi je konzervacija i restauracija na licu mjesta, ali postoji mogućnost da on neće biti dovoljan – rekla je.
-Svi mi smo pa i stručnjaci iz ICCROM-a najskloniji smo prvom postupku, ali treba naglasiti da to nije definitivna odluka te da taj postupak ne isključuje preostala dva. To je prvi korak koji ne možemo odbaciti. Trebalo bi promatrati što se događa i sve mogućnosti još uvijek ostaviti otvorene dok ne dobijemo potpune informacije monitoringa – rekla je Marinković.
-Orlando ostaje na svom mjestu najmanje godinu dana, skloni svi jesmo toj opciji, to bi trebala biti namjera jer je to Orlandova autentična pozicija, ali ne možemo znati što se može dogoditi u procesu rada. Puno je parametara koji utječu pa i praćenje stanja društvenih događanja. To je skup situacija na koje moramo prvo utjecati pa vidjeti što će se dalje događati – dodala je Vinka Marinković.
-Optimizam je prisutan i sami se stručnjaci zalažu za konzervaciju i restauraciju in situ – nadovezala se zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Nakon dvodnevnog sastanka s predstavnicima ICCROM-a donesene su i generalne preporuke te smjernice za daljnje postupanje. Potrebno je dovršiti plan upravljanja koji treba utvrditi rizike koji su povezani s Orlandom, odnosno utvrditi seizmičke aktivnosti, sva događanja koja se vežu za njega, kako na njega utječu moguće poplave, promet, temperaturne fluktuacije, vjetar itd. Drugi zaključak je da Orlandov stup nije u neposrednoj opasnosti od urušavanja te nije potrebno sad u ovom trenutku dok je pod skelom nepromišljeno djelovati i vršiti zahvate podupiranja, lijepljenja… Stup zastave odnosno jarbol, rekla je Marinković, trenutno, a možda i u budućnosti ne treba ponovno postavljati u kontakt sa strukturom stupa jer svako vibracijsko ili ciklično djelovanje vjetra na jarbol može prouzročiti iznimno velika oštećenja. Također, treba razmotriti postavljanje sigurnosnih trnova u pukotine kako bi se ponovno stvorio konstrukcijski kontinuitet.
-Međutim to možemo napraviti tek kad dobijemo sve konkretne podatke o razvoju pukotina- rekla je.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić rekla je kako je gradska uprava procijenila da se potrebno pozabaviti na vrlo ozbiljnoj i visoko profesionalnoj razini problemom Orlandovog stupa, koji je još 2015. godine utvrđena kao problematična točka.
-Dubrovnik i njegovi građani su iznimno senzibilizirani prema Orlandovom stupu, on je simbol slobode i opstojnosti Dubrovačke Republike, a kroz Orlandovu godinu još se jedno pokazala i dokazala ta naša osjetljivost i privrženost – rekla je Tepšić.

Pročitajte još

Menadžer i hodočasnik Boris Trupčević predstavio knjigu o iskustvu koje promijeni život

Dulist

DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL Koncertne šetnje “Play Dubrovnik” s Ivana Jelačom

Dulist

VEČERAS U SALOČI OD ZRCALA Književno-hodočasnički razgovor s Borisom Trupčevićem

Dulist