Noći muzeja, manifestaciji koja iz godine u godinu ruši rekorde posjećenosti, pridružili su se i dubrovački muzeji, galerije i memorijalne kuće. Oni su se uz prigodni program otvorili svoja vrata od 18 sati do jedan sat u noći, a za sve posjetitelji pripremili su brojna zaimljiva događanja.
Dubrovački muzeji tako su ovogodišnju noć uz bogati edukativni i zabavni program, besplatne ulaze i stručna vodstva muzeja, obogatili izložbom „Donacija Patricije Veramente“ u Kneževu dvoru. Ovom izložbom svojim sugrađanima i gostima predstavljaju vrijednu donaciju ugledne dubrovačke povjesničarke umjetnosti i konzervatorice Patricije Veramente, koju su oporučno stekli 24. siječnja 2014. godine. Ovom izložbom ujedno se odužuju darovateljici na njezinu dobročinstvu. Donacija sadržava 28 predmeta primijenjene umjetnosti, uglavnom primjeraka namještaja i dubrovačkog etnografskoga nakita. Među njima ističu se bogato intarzirani austrijski ormar iz 1799. godine, komoda srednjoeuropske provenijencije iz sredine 18. stoljeća, rafinirani primjerak bidermajerske sofe, zlatna ogrlica s križem – kolarin, zlatni lanac – lustrin, zlatne naušnice – verižice, vrećini s visećim biserima i emajlom, vrećini s perlinima, vrećini s tri lista duhana, zlatni broš s perlinima te broš – igla na srce. Nakit je izrađen u dubrovačkim zlatarskim radionicama tijekom 19. stoljeća.
Podsjetimo, Patricija Veramenta, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica, vrsna stručnjakinja, tijekom cijeloga svojega radnog i ljudskog vijeka istinski posvećena svojoj struci i profesiji, živeći uz spomenike i za spomenike kao prava baštinica – jer je zavičajno naslijeđe bilo njezin izbor. Umrla je u Dubrovniku 3. lipnja 2013. godine.
U Kulturno – povijesnom muzeju u Dvoru, uz ovu izložbu organizirana su stručna vodstva, nastupio je renesansni ansambl „Plazarius“, a okupljeni su mogli poslušati predavanja „Restauracija zvona sa preslice Kneževa dvora” Renate Andjus, “ Nove arheološke spoznaje uz pad Masade i car Tit Flavije” Darka Miloševića, „Fortepijano Antona Waltera iz Dubrovačkih muzeja” Vedrane Gjukić-Bender, „Hrvatska ratna fotografija“ Varina Jurica-Turk i Miša Đuraša.
Arheološki muzej u tvrđavi Revelin pripremio je igraonicu i bojaonicu odnosno bojanje odabranih scena iz slikovnice u pripremi, te igru uz interaktivni CD Stjepan Gradić:otac domovine, uz slušanje priče o Stjepanu Gradiću. Organizirana je i radionica puhanja stakla koju je vodila Ivanka Pašalić, staklopuhačica iz udruge Stakleni svijet, kao i stručno vodstvo za posjetitelje kroz arheološke izložbe.
Etnografski muzej u žitnici Rupe uz stručna vodstva organizirao je predavanje „Narodna glazbala dubrovačkog kraja“ Ivice Kipre, prezentaciju i sviranje narodnih instrumenata; mijeha, lijerice, svrdonice gospara Iva Letunića, uz prezentaciju potkola i poskočice KUD Stjepan Radić.
Pomorski muzej pak organizirao je edukativno-dramsko-glazbeni program za djecu “Vrtuljak” odnosno educiranje kroz ples, zabavu i pjesmu, Ljerke Dunatov i Ane Kaznačić, te predavanje “Dubrovačka Nautika – Pomorska škola u Dubrovniku od 1852. godine” Điva Bašića.
Nastupila je i klapa Amfora nakon čega je održan i prigodni domjenak.
U Noći muzeja 2014. godine Dom Marina Držića otvorio je izložbu pod nazivom “Stav’te držića u knjižnicu“, koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu priredila 2008. godine povodom 500. obljetnice rođenja tog hrvatskoga renesansnoga književnika. Predstavljene su i dvije brošure o životu i djelu Marina Držića tiskane na hrvatskom i engleskom jeziku. Posebna atrakcija okupljenima bila je degustacija autentičnih delicija koje se spominju u djelima Marina Držića, a koja je pripremljena u suradnji s Dubrovnik Story turističkom agencijom/event managment kompanijom specijaliziranom za gastro turizam u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Kako bi se sljubilo literalno-kulturnog naslijeđe i tradicionalna dubrovačka kuhinja održano je i stručno vodstvo Marije Turkalj. Kako je pri završetku sređivanje građe iz specijalne knjižnice Doma Marina Držića, na prvom katu Doma Marina Držića u vitrinama izložene su i knjige vezane uz Marina Držića. Predstavljen je i interaktivni kviz o poznavanju života i djela Marina Držića te su unutar Doma Marina Držića posjetitelji putem touchpad-a rješavali kviz na velikom ekranu, a ovisno u uspješnosti dobit će diplomu putem osobnog e-maila. Predstavljena je i mobilna verzija mrežne stranice Doma Marina Držića, kao i QR ( engl. Quick Response ), dvodimenzionalnog koda kojeg posjetitelji mogu učitati putem pametnoog telefona, tableta i sl. te saznati sve informacije o Marinu Držiću.
U Prirodoslovnom muzeju, već tradicionalno, prvi dio programa predviđen je za najmlađe posjetitelje. Organizirano je predavanje „Tko su lesepsijski migranti?“ Jadranke Sulić Šprem. Održan je i kviz „Tko su lesepsijski migranti?“, radionica „Tko su lesepsijski migranti?“ Suzane Stanković u kojem su sudionici pastelnim bojama crtali ribe lesepsijske migrante koje su zabilježene u Jadranskom moru. Održana je i radionica „Šum mora“Ane Kuzman uzizradu ogrlica i narukvica s motivima mekušaca. Dr.sc. Nenad Antolović održao je predavanje „Lesepsijske migracije“.
Prigodni program pripremila je i UGD. Uz in situ rekreirani atelje slikara Đura Pulitike i u prostoru privremene izložbe akrilika na platnu slikara Leona Zakrajšeka, Hrvoje Dumančić, akademski kipar, izveo je u nazočnosti posjetitelja, performans – izradbu skulpture u svim fazama njezina nastanka. Ovisno o vremenu boravka u tom prostoru, svaki posjetitelj postao je tako sudionikom stvaranja jednoga kreativnog djela. U Galeriji Dulčić Masle Pulitika uz privremenu izložbu monotipija na papiru autora Leona Zakrajšeka, na prvom katu stalnoga postava galerije putem multimedijalne prezentacije, pokazana su slikarska djela trolista, Iva Dulčića, Antuna Masle i Đura Pulitike. U Umjetničkoj galeriji, na Pločama, u sklopu programa Noći muzeja autorica retrospektivne izložbe Marka Rašice Nijedan dan bez linije, Sanja Žaja održala je stručno vođenje po izložbi.
A i u Atelijeru Pulitika bilo je nezaboravno – kipar Hrvoje Dumančić izveo je performans stvaranja skulpture konja. Publika se družila s umjetnikom, razgovarala i u konačnici sudjelovala u stvaranju s umjetnikom.
Posjetitelji obično posjećuju muzeje i galerije gdje se nalaze umjetnički radovi koji su dovršeni, koji se gotovo savršeni. S njih su otklonjeni svi propusti i učinjene sve korekcije nastale tijekom stvaranja djela, istaknuto je i na performansu, a ovim konceptom posjetitelj ima priliku sudjelovati i promatrati upravo tu fazu – nastajanje umjetničkog djela od samog početka do finalne skulpture, a na posjetitelju je da li će odabrati da odgleda cijeli postupak i time postane dionikom samog procesa ili kreće dalje. Performans su omogućili Umjetnička galerija Dubrovnik i Atelijer Pulitika, a posjetitelji su zaista mogli uživati u nesvakidašnjem umjetničkom doživljaju!