Riječ je o impresivnoj abecednoj bazi podataka o konavoskim emigrantima i povratnicima s 4230 upisa na tristotinjak stranica velikog formata, pri čemu je stvarni broj iseljenika bio nešto veći, oko 5000 – istaknuto je na predstavljanju nove knjige Nika Kapetanića pod naslovom ‘Od Carigrada do El Dorada – iseljavanje iz Konavala 1815. – 1941.’ u ponedjeljak navečer u Samostanu sv. Klare.
– Gospodarskim rječnikom rečeno, večeras predstavljamo najbolji konavoski proizvod, a to je Niko Kapetanić. Iza njega je dvadeset i jedna knjiga te sedamnaest znanstvenih radova. To dovoljno govori. Nijedan kraj se ne može podičiti da svaka obitelj zna svoje korijene kao Konavle. Zato mu hvala – kazao je uvodno zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić o autoru knjige na 370 stranica i s preko 400 prezimena, 200 fotografija.
– Riječ je o Bibliji konavoskog iseljeništva – zaključio je Lasić.
– Kapetanićev glavni cilj bio je na temelju dostupnih izvora utvrditi osnovne činjenice, imena i prezimena, datume i mjesto rođenja, vjenčanja i smrti, podatke o potomstvu, mjestu i zemlji iseljavanja te eventualnom povratku – izjavio je tim povodom prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, nazvavši knjigu ‘jedinstvenom bazom podataka o konavoskom iseljeništvu’.
– Podaci koji se pred nama nižu plod su dugogodišnjeg istraživačkog pothvata koji je podrazumijevao proučavanje, analizu i kompilaciju podataka iz literature, matičnih knjiga, arhivskih fondova, dokumentacije institucija, internetskih baza podataka, strane i domaće periodike te informacija brojnih kazivača, iseljenika i njihove rodbine – istaknuo je Ćosić.
– Upravo ovakvi blokovi mogu izgraditi solidnu bazu za tumačenje našeg iseljeništva. Ova knjiga jedno je od temeljnih djela za izgradnju svih potrebnih teza na ovu temu – rekao je prof. dr. sc. Ivo Banac.
– Svako iseljavanje je na neki način poraz i vrlo je važno zadržati na svaki mogući način ljude koji bi domovini koristili. U ovim slučajevima oni su izgrađivali strane zemlje. Premda je riječ o kratkim informacijama, postoje naznake vrlo zanimljivih biografija, poput slikara Vlaha Bukovca – dodao je Banac.
– Nisam jednog dana sjeo raditi na ovoj knjizi. Počelo je drukčije. Odlučio sam obraditi stanovništvo Konavala u svim segmentima, s kompletnim genealoškim stablima. Nakon 12 godina je to bilo u koautorstvu završeno, ali nešto je nedostajalo. Za tisuće ljudi bila je zapisan datum rođenja, ali ne i smrti. Tako sam se počeo baviti iseljeništvom – istaknuo je autor knjige Niko Kapetanić, inače Pozitivac 2013. godine u izboru čitatelja DuLista.
Kapetanić je u potrazi za informacijama prošao župne knjige, zapise kotarskog suda u cavtatu, popise putnika u Ameriku, brojne internetske baze podataka.
– Došao sam do 90 posto i smatrao sam da to treba zapisati, jer idu godine. Pola godine nakon tiskanja knjige istraživanje sam nastavio i došao sam do 95 posto iseljenika – istaknuo je Kapetanić,. dodavši:
– Tragedija je ako i jedan čovjek mora poći iz zajednice. Ali, ako tako mora biti, zahvaljujući upravo iseljenicima mnogi ljudi nisu iselili.
Promocija je održana u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a svojom poezijom ju je uveličao i konavoski pjesnik Petar Obad.