Aktualno

OBEĆAVALI SU NAM JE DO 2008., 2012., 2029…. Autocesta neće lako do ‘kokošinjca’, zapinje na žalbama javne nabave

U susjednoj Bosni i Hercegovini naveliko se radi na realizaciji planova o gradnji dijela Jadransko – jonskog koridora, koji će prolaziti teritorijem ove države. Tako je nedavno izabran projektant za dionicu autoceste Stolac – Interregionalni čvor Počitelj, a kako su u priopćenju za medije naveli iz Autocesta FBiH riječ je o prioritet­nom infrastrukturnom projektu koji ima veliku regionalnu važnost. Kori­dor dužine oko 1100 kilometara pro­lazi kroz sedam zemalja, a kroz BiH preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje i Trebinje. I dok susjedi kreću u izradu idejnog i glavnog projekta za trasu dužine oko 23 kilometra (ukupna dužina dio­nice kroz BiH bit će 102 kilometra), u Hrvatskoj se planovi oko dovršetka autoceste do Dubrovnika kreću jako sporo. Podsjetit ćemo kako je u listo­padu 2020. godine stigla vijest da je završena prethodna Studija izvedi­vosti povezivanja Južne Dalmacije. O tome je župana Nikolu Dobroslavića na sastanku izvijestio direktor Hrvat­skih autocesta.

— Autocesta do Dubrovnika (Osojnika) nužno je rješenje za krajnji hrvatski jug i njegovo povezivanje s ostatkom zemlje, a koje je započelo projektom Pelješkog mosta – poru­čio je tom prigodom župan Nikola Dobroslavić. Studija je nedugo nakon toga trebala biti predstavljena dubro­vačkoj javnosti, no to se do danas nije dogodilo. ­

Radi se studijska dokumentacija

S obzirom da su naši susjedi krenuli u projektiranje spomenute dionice Jadransko-jonskog koridora u dužini od 23 kilometra, zanimalo nas je hoće li i na koji način ti planovi utjecati na nastavak prometnog povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije i dugo očekivane gradnje autoceste do Dubrovnika. Pitanje smo postavili dubrovačko-neretvanskom županu Nikoli Dobroslaviću.

— Svaka država promišlja o načinu povezivanja svoga teritorija te je to tako i u slučaju BiH. U to se ne želimo uplitati jer ne vidimo negativnog eko­loškog učinka na teritorij županije. Mi, kao što je poznato, sa svoje strane, planiramo povezivanje krajnjeg hrvat­skog juga autocestom od čvora Metko­vić do Osojnika s izlaskom u BiH (kao dijelom Jadransko-jonskog koridora), brzom cestom Zračna luka – Dubrov­nik – Osojnik i brzom cestom Brije­sta – Perna. Ti projekti su i u Nacio­nalnoj razvojnoj strategiji RH i u svim prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije te su podržani zaključcima Vlade RH. Za sve nabro­jane planirane prometnice izrađuje se studijska dokumentacija od strane Hrvatskih cesta, odnosno Hrvatskih autocesta i očekuje se realizacija – kratko je prokomentirao za DuList dubrovačko-neretvanski župan.

Žalbe sve usporile

No, ako je suditi po odgovoru kojega smo dobili iz Hrvatskih autocesta, Dubrovnik će se još itekako načekati na gradnju autoceste od Metkovića do Osojnika. Nije, naime, još izabran niti projektant za idejni projekt. Prisjetit ćemo se kako je u ožujku prošle godine upravo župan Dobroslavić objavio kako je pokrenut postupak vrijedan 25 milijuna kuna za izgradnju autoce­ste do Dubrovnika. Naime, Hrvatske autoceste pokrenule su tada postu­pak za Studiju izvodljivosti, Studiju utjecaja na okoliš i lokacijsku dozvolu za autocestu čvor Metković – Osojnik. Nakon javnog savjetovanja pokrenut je i postupak javne nabave, no on je još u tijeku!

— Za predmetni zahvat ‘Izrada idejnog projekta, procjena utjecaja zahvata na okoliš, studija opravdano­sti i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju autoceste A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, sektor Metković – Dubrov­nik’ prethodno savjetovanje objavljeno je 22. veljače 2021., a javno nadmetanje je u tijeku – odgovor je Hrvatskih auto­cesta na pitanje o tome je li se krenulo s daljnjom izradom projektne doku­mentacije. A zašto je javno nadmeta­nje još uvijek u tijeku, gotovo godinu i pol dan od prethodnog savjetovanja? Naravno zbog – žalbi!

— Postupak javnog nadmetanja značajno su usporile uložene žalbe. Od objave nadmetanja u Elektronič­kom oglasniku javne nabave do roka za dostavu ponuda na Dokumenta­ciju o nabavi izjavljene su četiri žalbe. Odluka o odabiru je donesena 22. ožujka 2022. godine na koju je također izjavljena žalba 1. travnja 2022. godine. Žalba je usvojena od strane Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja je svojim rješenjem vratio predmet na ponovni pregled od strane Naručitelja. Ponovni pregled ponuda je u tijeku nakon čega slijedi donoše­nje nove Odluke o odabiru – ističu iz Hrvatskih autocesta.

Svi projekti godinama ‘u izgradnji’

Ova dinamika izrade projektne doku­mentacije ne daje nam nadu kako ćemo se uskoro s ostatkom Hrvatske povezati i autocestom, iako su radovi na čvoru Osojnik otvoreni sad već davne 2009. godine. Bio je to, doduše, predizborni spin tadašnjeg hrvatskog premijera Iva Sanadera i bivše gra­donačelnice Dubravke Šuice, kojoj ni ta svečanost nije pomogla osvojiti treći mandat na čelu Grada. Naslušali smo se kroz godine jako puno obeća­nja o izlasku iz prometne izoliranosti pa evo se, tek sredinom 2022. godine, konačno otvara Pelješki most. Izgleda zapravo da svaki veći prometni projekt na jugu mora čekati godinama i biti ‘u izgradnji’ prije nego li ugleda svje­tlost dana. A gradilišta se na takvim objektima više puta otvaraju, kao da netko utvrđuje gradivo uvijek iznova, a zapravo se ne miče s mrtve točke. Tako je dugo vremena bilo i s Pelješkim mostom. Spomenut ćemo i to kako je još za vrijeme mandata premijera Ivice Račana (2000. – 2003.) tadašnji mini­star javnih radova Radimir Čačić naja­vio da će se do 2008. godine autocesta u cjelini završiti do Osojnika!

Bager na Osojniku 2009.

Vratit ćemo se na ‘početak radova’ na čvoru Osojnik. Još uvijek se na strani­cama Vlade RH i nadležnog Ministar­stva mora prometa i infrastrukture može pročitati vijest s te svečanosti, koja je na Osojniku okupila svu tadaš­nju političku kremu. Nakon potpisi­vanja ugovora o građenju između Hrvatskih autocesta i izvođača radova, naveli su tada iz Ministarstva, pred­sjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader otvorio je radove na dionici Dubrov­nik-Doli u dužini od oko 30 km Auto­ceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik i dio­nici brze ceste Đonta Doli-čvor Doli dugoj 4,6 km. Ukupna vrijednost ovih radova, rečeno je tada, trebala je biti 3,675 milijardi kuna s rokom izgrad­nje trase i objekata od 30 mjeseci! Da bi dojam i politička poruka bila još snažnija, na Osojnik je dovučen i bager, koji je naravno poslužio samo kao kulisa predstave izvedene na Osoj­niku. Jer, ne samo da se krajem 2011. godine, kada je po tada potpisanom ugovoru autocesta trebala biti gotova, nismo njome provozali, nego smo i danas skoro na istom mjestu kao i prije 13 godina. Dakle – nigdje. Vje­rujemo kako se na Osojniku još mogu pronaći tragovi te velebne svečano­sti na kojoj je bivši premijer Sanader rekao kako je izgradnja autoceste do Dubrovnika vraćanje duga hrvatskom jugu koji je više stoljeća bio prometno izoliran, ali i prema braniteljima koji su branili ovaj grad. Svečanost nije mogla proći ni bez tadašnjeg držav­nog tajnika, danas saborskog zastu­pnika Branka Bačića koji je poru­čio kako će se spajanjem hrvatskog juga autocestom omogućiti da se od Dubrovnika do Splita automobilom dođe za 1,5 sat, a do Zagreba za manje od pet sati. Bio je tu naravno i Nikola Dobroslavić kao HDZ-ov kandidat za župana (utrka za prvi mandat).

Kukurikavci odustali

Znakovito, početak ‘radova’ na auto­cesti kod čvora Osojnik označen je na sedmu obljetnicu puštanja u promet Mosta preko Omble. No, ubrzo su Dubrovčani shvatili kako država zapravo nema namjeru graditi auto­cestu do njihovog grada. U to se pro­mijenila i vlast u državi pa smo dvije godine nakon ‘početka radova’ doznali kako je nastavak izgradnje autoce­ste prema Dubrovniku na čekanju, prvenstveno zbog usklađivanja trase s europskim regionalnim koridorima, a počelo se naveliko spominjati kako je brza cesta Doli – Dubrovnik svakako jeftinija varijanta od autoceste.

Krenula su nedugo nakon toga i politička prepucavanja tko je i tko nije kriv što su Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik prometno izolirani. Uznemirili su se HDZ-ovci jer nova Vlada premijera Milanovića nije kanila krenuti njihovim stopama po pitanju cestogradnje, iako se u svom mandatu ni sami nisu puno pomaknuli ni kad je u pitanju Pelješki most, a ni sama autocesta.

O njihovim je ulaganjima u osmogo­dišnjem mandatu 2012. godine govo­rio i tadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. Naglasio je kako je kroz 8 godina HDZ-ove vladavine u autocestu do Dubrovnika uloženo 79 milijuna kuna, a tom tadašnjom dinamikom ulaganja bila bi završena za 470 godina.

Vlahušić i obilaznica Neuma

– Osnovni razlog sazivanja ove konfe­rencije za novinare je taj što građani Grada Dubrovnika i Republike Hrvat­ske imaju pravo na istinu, a građani Dubrovnika imaju pravo i obvezu da državne, gradske i županijske službe učine maksimum kako bi prometno stanje, pogotovo kada su u pitanju ceste, bilo bolje. Svjedoci ste proteklih par dana na koji način HDZ pokušava politizirati ovo pitanje zaboravljajući da je imao poprilično veliku odgovor­nost u proteklih osma godina i jako dobro znamo gdje smo danas došli – rekao je među ostalim tada Vlahu­šić, a novinarima je podijelio svojevr­snu kronologiju događaja oko gradnje Pelješkog mosta i autoceste Osojnik – Doli od 2005. godine do 2012.

No, Kukuriku koalicija na čelu s Milanovićem tih godina nije znala kuda bi cestu ‘probila’ do juga. Mini­star pomorstva, prometa i infrastruk­ture Zlatko Komadina imao je stav kako bi se Dubrovnik s ostatkom Hrvatske trebao povezati brzom, a ne autocestom, odnosno rekonstrukci­jom postojeće Jadranske magistrale. Premijer Milanović je, pak, inzisti­rao na autocesti koja bi išla od Ploča dolinom Neretve preko teritorija BiH prema Slanome. A svoje viđenje trase imao je i bivši gradonačelnik, koji je smatrao kako je ‘nama što se tiče povezivanja Dubrovnika daleko naj­važnija općina Neum, jer je obilaznica Neuma od vitalnog značaja kako za Neum tako i za Dubrovnik’.

– Neum i Dubrovnik imaju isti pri­stup problemu, iste su nam poteš­koće, dijelimo iste interese te sklo­nost da nam se pomogne na stručan način. Trebaju nam financijski ispla­tiva i kratkoročna rješenja – iznio je prije 10 godina svoje mišljenje o tome Vlahušić.

Pobuna protiv Milanovića

Županijske HDZ-ovce posebno je razljutila činjenica što se autocesta od Rijeke do Žute lokve stavila ispred važnih infrastrukturnih projekata na području Dubrovačko-neretvanske županije. Zasmetala im je i izjava Ivana Dadića, tadašnjeg člana Nad zornog odbora Hrvatskih autocesta o tome kako većina turista u Dubrovnik dolazi zračnim prometom, dok se ‘ionako u Dubrovniku satima nitko ne miče u sred turističke sezone’. Stoga je izrazio sumnju da bi gradnja auto­ceste do Dubrovnika donijela neku veliku korist. Iznio je i mišljenje kako Dubrovniku trebaju dva trajektna pri­staništa, a nakon 10-tak godina kada i BIH-a uđe u EU, nestat će svi pro­blemi s granicama na dubrovačkom području ­

Sve se dodatno zakuhalo nakon što je tadašnji premijer Zoran Mila­nović varijantu autoceste od Ploča do Dubrovnika na jednom objedu u cavtatskom restoranu proveo preko Popovog polja do Trebinja. Oštro je na njegove izjave reagirao župan Dobroslavić koji ga je podsjetio kako je Strategijom prometnog razvoja RH, Strategijom prostornog uređenja RH, kao i Prostornim planom DNŽ trasa autoceste od čvora Ploče položena teritorijem RH do Osojnika i tu izlazi na teritorij BiH te kroz tu državu, Crnu Goru i Albaniju može nastaviti prema Grčkoj.

Kokošinjac!

— Tražimo od Vas da se držite važe­ćih strateških i prostorno-planskih dokumenata u RH i da u skladu s tim u razgovorima s čelnicima susjednih država i na sastanku u Berlinu, inzi­stirate da se nastavak autoceste od Ploča ostvari u skladu s tim doku­mentima. Ako interesi DNŽ u ovome pogledu ne bi bili zaštićeni, ostav­ljamo sebi pravo intervenirati kod čel­nika država koji su uključeni u projekt Jadransko jonske auto ceste i sastanaka u Cavtatu i Berlinu – poručio je Dobroslavić bivšem premijeru.

Vrhunac smo te godine ipak doži­vjeli s ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem i njegovom izjavom: ‘Vlada neće raditi po HDZ-ovom modelu da svako selo, svaki kokošinjac ima auto­cestu ili možda neko selo sa svojim izlazom’. Izrekao je to hrvatski mini­star tijekom polemike o trasi autoce­ste prema Dubrovniku, odnosno trasi Jadransko-jonske autoceste.

10 godina bez pomaka

No, osim političkih prepucavanja i lutanja oko trase, Vlada RH zapravo pitanje nastavka gradnje autoceste do Dubrovnika iz ladice nije vadila punih deset godina. Tek 2019. na sjed­nici Vlade usvojen je zaključak ‘Izrada studijske dokumentacije radi ostva­rivanja poveznice Projekta cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom na sustav mreža autocesta Repu­blike Hrvatske na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelje­šac i od čvora Doli do Grada Dubrov­nika’, kojim se plan gradnje ponovno aktivirao.

– Hrvatske autoceste izrađuju stu­dijsku dokumentaciju za dvije dio­nice autoceste. Upravo je u tijeku natječaj vrijedan 50 milijuna kuna. 2029. godina bi trebala biti godina završetka te dvije dionice autoceste – prisjetit ćemo se za kraj županove izjave iz prošle godine, na svečanosti spajanja posljednjeg segmenta Pelješ­kog mosta. No, u ovom trenutku iz Hrvatskih autocesta nisu mogli dati nikakve preciznije rokove za početak gradnje, iako se u prethodnoj Studiji izvodljivosti spominjala 2024. godina.

Precizniji planovi početka gradnje ovise o provođenju upravnih postu­paka i ishođenja potrebnih dozvola – zaključili su iz HAC-a.

A CIJENE RASTU

Procjena: 9 milijardi

Ukupna procijenjena vrijednost gradnje dana u prethod­noj studiji je za 1. dionicu Čvor Metković – čvor Pelješac – čvor Duboka 4 milijarde kuna, te za 2. dionicu Čvor Ston – čvor Doli – čvor Osojnik 5 milijardi kuna.

— S obzirom na trenutno stanje na tržištu i stalnu pro­mjenu (povećanje) cijena, točnija procijenjena vrijednost gradnje bit će poznata nakon izrade idejnih projekata – iznijeli su iz Hrvatskih autocesta na temu procijenjene vrijednosti radova.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 6. srpnja 2022.

Pročitajte još

Provjerite tko je sve sljedećeg tjedna bez struje

Dulist

MARKO RAŠICA ‘Istražio sam tri stoljeća dubrovačkih bratovština. Iznenadilo me da pravne razlike i nema!’

Leona Rašica

PLASTIKA, STAKLO, GUME… Ronioci čistili podmorje u uvalama Luka i Bistrina

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija