Marija Vezilić, dipl.ing. prehrambene tehnologije i nutricionistkinja,radi u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kao viši stručni savjetnik u Službi za promicanje zdravlja, vodi radionice smanjenja tjelesne težine, poboljšanja kvalitete života i zdravstvenog stanja pravilnom prehranom. Tako da nam je njezina ordinacija ,za ovaj broj DuLista, bila prava adresa za popričati i o prehrani, odlukama, dijetama i svemu onome na što se mnogi odlučuju s početkom nove godine.
Čini se kako se dijeta kao odluka uvijek nekako donosi krajem ili početkom godine, kao ‘bolji start’ za zdraviji život. Jesu li te odluke ispravne i nose li one još veći psihički teret jer ‘moramo biti bolji, mršaviji, zdraviji’?
Ljudi su posljednjih godina počeli intenzivno primjenjivati razne dijete, uglavnom zbog nezadovoljstva svojim izgledom ili problema sa svojim zdravljem. Postala je već tradicija da se te odluke donose početkom nove godine ili se vezuje uz početak korizmenog razdoblja. Sve te dijete traže mnogo truda i muke, a trajni rezultat izostaje. Jedina ispravna odluka koju bi trebali donijeti, bez obzira je li ona donesena početkom, sredinom ili krajem godine, jest trajno usvajanje pravilnih prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti. Važno je imati tjelesnu težinu koja ne narušava naše zdravlje, biti mršav ne znači nužno i biti zdrav. I pothranjenost je veliki javnozdravstveni problem o kojem se manje govori. Nedovoljan unos hranjivih i zaštitinih tvari također može štetiti zdravlju.
Postoji li čarobna formula za mršavljenje? Naime, često ono bude naglo i s nekim vremenskim rokom – poput ‘smršavit ću do ljeta’?
Ne postoji kratkoročna čarobna formula za zdravlje niti za mršavljenje i ne postoji čarobna dijeta. Raznolika, umjerena i uravnotežena prehrana je jedina koja će osigurati unos dovoljne količine zaštitnih i hranjivih tvari unutar odgovarajućeg energetskog unosa.
Često od osoba čujemo ‘Jedva čekam da završim s dijetom pa da se dobro najedem’. Upravo je to problem kratkoročnih dijeta. Uglavnom su monotone, nisu maštovite, prehrana se bazira na nekoliko vrsta namirnica, isključuju neke namirnice, a sve bez nekog posebnog razloga. Ubrzo dolazi do odustajanja, prejedanja i vraćanja k starim navikama. Pravilno se hraniti ne znači ujedno i gladovati, upravo suprotno. Ukoliko gladujemo, metabolizam se usporava, što nije cilj. Usporimo li metabolizam kilogrami će se brže nakupljati. Upravo zbog toga dolazi do yo-yo efekta i kilogrami izgubljeni tijekom dijete se vrate.
Kako komentirate dijete iz ženskih magazina, koji se često smatraju relevantnim izvorom informacija, a nisu nužno točne?
Diskutabilne su ukoliko to nije pisala stručna osoba. Mediji plasiraju niz tvrdnji o hrani i dodacima prehrani koji djeluju povoljno na zdravlje, pomažu pri mršavljenju, liječe razne bolesti i slično. Nažalost, brojne takve tvrdnje nisu znanstveno utemeljene. Važno je ne oslanjati se na senzacionalističke natpise već se savjetovati sa stručnjacima koji će moći pružiti pravu informaciju.
Kod planiranja prehrane za osobu svakako treba uzeti u obzir više faktora, npr. dob, spol, prisustvo bolesti, tjelesnu aktivnost. Nije isto planirati prehranu za djecu, zdrave odrasle osobe, sportaše, trudnice, dojilje ili pak starije osobe. Svaka skupina ima svoje osobitosti na koje treba paziti. Energetski i nutritivni unos hrane se razlikuje od skupine do skupine pa i do pojedinca. Netko ima sporiji metabolizam, a netko brži, netko provede osam sati u uredu gdje većinu vremena sjedi, dok je netko tih osam sati stalno u pokretu.
Možete li zanaše čitateljice i čitatelje preporučiti neku osnovu prehrane?
Raznolikost, umjerenost i uravnoteženost. Potrebno je jesti pet obroka dnevno, prednost treba dati složenim ugljikohidratima poput integralnih žitarica (proso, riža, orzo, zob), smanjiti unos namirnica koje obiluju jednostavnim šećerima, zasićenim masnim kiselinama, izbjegavati industrijska polugotova i gotova jela, a dati prednost prirodnim namirnicama, voću i povrću, ribi, nemasnom mesu, mahunarkama, orašastim proizvodima, hladno prešanim uljima (maslinovo, laneno, bućino i sl.), izbjegavati pečenje u dubokoj masnoći, pohanje, prženje, kuhanje sa zaprškom. Hranu umjereno soliti i ne dodavati začine koji sadrže pojačivače okusa (industrijski koncentrati za juhe i sl.). Povrće je poželjno kuhati na pari ili u maloj količini vode. Meso i ribu pripremati sa što manje masnoća, a s mesa ukloniti sve vidljive masnoće. Pri pirjanju koristiti malu količinu ulja te voditi računa o količini ulja koja se upotrebljava za začinjanje salata te povrća.
Kako komentirate trendove u prehrani, poput gluten free prehrane?
Ono što je danas problem su raznorazne dijete poput UN dijete, Dukan dijete, Atkinsonove, mjesečeve i sl. Svake godine pojavi se novi trend u prehrani, prije tri godine izrazito je bila popularna UN dijeta. Ove godine je to konzumiranje hrane koja ne sadrži gluten, sutra će doći nešto drugo. Treba još jednom naglasiti da sve te dijete ne postignu zadani cilj te mogu nepovoljno djelovati na zdravlje. Izbjegavanje bilo koje namirnice ukoliko to nije zdravstveno opravdano je nepoželjno.
Smatrate li vegetarijanstvo i veganstvo ispravnim načinom prehrane?
Da, ukoliko je dobro izbalansirana prehrana što je lakše postići kod vegetarijanske prehrane nego kod veganske. Naime, vegetarijanci nisu upotpunosti izbacili namirnice životinjskog porijekla. Uglavnom izbacuju meso, dok neki u svoju prehranu uz namirnice biljnog porijekla uvrštavaju i nešto od namirnica životinjskog porijekla npr. ribu, mlijeko i mliječne proizvode, jaja ili kombinaciju navedenog i tu je lakše postići unos svih esencijalnih tvari koje su potrebne organizmu. Veganska prehrana je prehrana koja isključuje sve namirnice životinjskog porijekla i tu je potrebno dobro poznavati sastav hrane kako bi se unijeli svi potrebni nutrijenti.