Ministarstvo kulture i medija uputilo je u javno savjetovanje Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se želi osigurati sveobuhvatna reforma načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom te, uz ostalo, daje okvir za izradu konzervatorskih podloga.
Predloženim zakonom utvrđen je način podjele, odnosno razvrstavanja kulturnih dobara s obzirom na posebne vrste zaštite pojedinih kategorija kulturnih dobara te su propisani kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra.
Odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra novi je način utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, upisa kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH i zabilježbe nepokretnog kulturnog dobra u zemljišne knjige. Propisane su i situacije u kojima se može privremeno proglasiti status kulturnog dobra.
Zabilježba kulturnog dobra u zemljišne knjige omogućuje transparentnost prilikom obavljanja pravnih poslova na nepokretnim kulturnim dobrima, ističe predlagatelj – Ministarstvo kulture i medija.
Posebna pozornost posvećena je mjerama zaštite
U Prijedlogu zakona, kako stoji u obrazloženju, posebna je pozornost posvećena mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Precizno su razrađene te se, među inim, daje okvir za izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara.
Konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koju utvrđuje Ministarstvo, a sadrži grafički i tekstualni dio. Obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, vrednovanje i mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti svih sastavnica prostorne cjeline – povijesnog urbanog krajolika ili drugih tipova kulturno-povijesnog krajolika na području obuhvata.
Predviđeno je da konzervatorska podloga, koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, bude dio prostornog plana. Ona se unosi u Informacijski sustav kulturne baštine i Geografski informacijski sustav te će biti javno dostupna.
Građanima će se olakšati administrativni postupci
Time će se građanima, projektantima i drugim javnopravnim tijelima uvelike olakšati administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva, kao što su izdavanje posebnih uvjeta, odobrenja, potvrda i ostalih akata vezanih uz zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, povezanih s propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja, piše Index.
Novi zakon donosi se nakon više od dva desetljeća, a aktualni zakon do sada je doživio već 17 izmjena.
-Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provedbi mjera zaštite kulturnih dobara u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se uvažavaju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke, smjernice i propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanju kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima, ističe Ministarstvo.