Diplomirani politolog i bibliotekar Niška Matić nedavno je dobio povjerenje Gradskog vijeća za novi četverogodišnji mandat na čelu ustanove Dom Marina Držića. Matić je u Dom najvećeg hrvatskog komediografa stigao prije šest godina, najprije kao vršitelj dužnosti, a potom i kao ravnatelj ustanove u kojoj je ostavio snažan pečat. Ova najmanja javna ustanova u kulturi Grada danas bilježi skoro 40 tisuća posjetitelja godišnje, a posebno je usmjerena ne samo na brendiranje Držića već i na rad s djecom. O planovima za iduće četiri godine, s osvrtom na sve ono što je dosad učinjenom porazgovarali smo s ravnateljem Nikšom Matićem.
Na čelu Doma Marina Držića ste od 2013. godine, jeste li ostvarili sve zacrtane ciljeve i što biste od toga posebno izdvojili?
Dom Marina Držića je promišljeno i planski, u skladu s donesenom vizijom i misijom, nizom različitih projektnih aktivnosti, uz snažnu potporu našeg osnivača Grada Dubrovnika, u prethodnom razdoblju udario dobre temelje te se, razvijajući vlastitu sliku u skladu s vremenom i tehnologijama, u prethodnom razdoblju prometnuo u živo i vitalno mjesto i postao nezaobilaznim mjestom u dubrovačoj kulturnoj ponudi, Ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika koju naši posjetitelji, sugrađni i gosti ovog Grada rado posjećju. U budućosti nas očekuje još jako puno posla kako bismo izgradili, unaprijedili i oplemenili sve ono što je dosada napravljeno. Marin Držić nam je u zalog ostavio svoja genijalna djela koja su jednako aktualna danas kao i prije 500 godina. Recept je vrlo jednostavan. Raditi, neumorno raditi i nastaviti raditi. Na nama je odgovornost, ni na kom drugom, da našeg najvećeg hrvatskog komediografa nastavljamo proučavati i istraživati, valorizirati na način kako to on uistinu zaslužuje, a najvažnije je da njegov lik i djelo približiti najmlađima. Štoviše, to je naša dužnost. Veselimo se novim izazovima i s jednakom strašću realiziramo svaki novi projekt kao da nam je prvi.
Na što ste stavili naglasak u programu za iduće četverogodišnje razdoblje?
Cilj četverogodišnjeg programa je omogućiti svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predočiti život renesansnog Dubrovnika temeljem raznih projektnih aktivnosti, izložbenim projektima, izdavačkom i prevoditeljskom djelatnošću, filmskim, dramskim, literarnim, glazbenim, likovnim i literarnim radionicama, međunarodnim projektima, predavanjima, koncertima, okruglim stolovima kao i razvijanjem poticanja projekata kulturnog turizma. Istodobno, uz jačanje kapaciteta Ustanove kao i međuinstitucionalnom suradnjom s drugim ustanovama u kulturi Grada Dubrovnika i civilnim sektorom sukladno Strategiji razvoja kulture Grada Dubrovnika, planira se razvijanje programa i projekata kojima će se omogućiti potpuno novi sadržaji, prvenstveno edukativnog i interpretativnog značaja namijenjenih svim posjetiteljima, a u cilju provođenja programskih aktivnosti nacionalnog i međunarodnog značaja kontinuirano će se pratiti natječaji i pripremati projektna dokumentacija u svrhu kandidiranja za financiranje iz fondova Europske Unije što jasno govori o smjeru kretanja ovog memorijalnog muzeja koji podrazumijeva približavanje Držića svim generacijama te educiranje svih posjetitelja Doma Marina Držića o književnom geniju, najvećem hrvatskom komediografu. Zaključno, Dom Marina Držića teži postati znanstveno – istraživački, nacionalni referentni centar za proučavanje lika i djela Marina Držića, mjesto u kojem će se svaki posjetitelj vremenski vratiti u renesansu i osjetiti život tadašnjeg Dubrovnika.
Dom Marina Držića posebno je orijentiran na programe za djecu, očekuju li nas kakve novosti? Kako djeca doživljavaju našeg najvećeg komediografa?
Nastavit ćemo s nizom edukativnih programa i radionica koja istražuju različita područja kulture i umjetnosti te će posebnu pažnju posvetiti pedagoškoj djelatnosti i važnosti edukacije kroz iskustveno doživljajno učenje. Prvenstveni cilj edukativnih programa i radionica je da se u svrhu poticanja kreativnosti kod mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da ih zainteresira za život i djelo Marina Držića. Iznimno smo ponosni na činjenicu kako je kroz raznovrsne višemjesečne radionice Doma Marina Držića u prethodnom razdoblju prošlo preko 800 učenika osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.
Jedan od važnijih ciljeva od 2017. godine Vam je brendiranje Držića, koliko ste zadovoljni odjekom, prvenstveno na međunarodnom planu?
Posebno smo ponosni što smo uspjeli dogovoriti posudbu tri raritetna izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske Biblioteca Nazionale Braidense koje su u 2017. godini predstavljene javnosti u Domu Marina Držića. Radi se o prvotiscima iz 1551. godine, Tireni, drami u pet činova, pisanoj dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova). Prvi je put objavljena 1551. u Veneciji: Tirena, komedija Marina Držića, prikazana u Dubrovniku godišta MDXLIII, u kojoj ulazi boj na način od moreške i tanac na način pastirski, u tiskari Andree Arrivabenea kao i PIESNI MARINA, | DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE | SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI | M. D. L I). Izašla je u Veneciji u tiskari Niccolòa Bascarinija, također 1551. godine. Treća knjiga također Tirena, komedija Marina Držića, tiskana je u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija, iz 1630. godine. Potom, središnja svečanost u Milanu povodom 25. obljetnice bilateralnih diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske republike te Dana državnosti Republike Hrvatske održana je u milanskoj palači Seicentro gdje je Dubrovnik bio u središtu bogatog cjelodnevnog kulturno-umjetničkog programa i to kroz prizmu života i stvaralaštva dvojice znamenitih Dubrovčana – komediografa Marina Držića i znanstvenika i diplomata Ruđera Boškovića. Istaknuo bih izvrsnu suradnju s Midsummer Scene festivalom kroz program Držić meets Shakespeare.
Kruna te suradnje je kazališna predstava ‘Uncle Maroye: Re-Examined’ nastala u koprodukciji Doma Marina Držića, Kazališta Marina Držića i Midsummer Scene Festivala i izvedena je na prestižnom 23. Shakespeare festivalu u Gdanjsku u Poljskoj. Autor prijevoda ‘Dundo Maroje’ na engleski jezik prema kultnom djelu hrvatskog komediografa Marina Držića je Filip Krenus, a adaptaciju teksta i režiju predstave potpisuje Paolo Tišljarić. Upravo ovakve suradnje utemeljene na kulturnoj baštini čine neizostavni dio kulturnoturističkog proizvoda Dubrovnika kao i ključnog čimbenika održivog korištenja kulturne baštine. Jedan od najznačajnijih projekata iz obljetničke godine je prvi integralni prijevod Dunda Maroja na engleski jezik u prijevodu Filipa Krenusa.
Nakon dubrovačkog predstavljanja, knjiga je predstavljena i u Londonu, u knjižnici humanističke i nakladničke ustanove Conway Hall, u sklopu serije kulturnih večeri pod naslovom ‘Image – Music – Text’, a potom i u knjižnici Europskog parlamenta u Bruxellesu. Uslijedio je i izdavački projekt prijevoda Skupa na francuski jezik u prijevodu Nicolasa Raljevića koji živi i radi u Reuil Malmaisonu, gradu prijatelju Grada Dubrovnika. Prvim integralnim prijevodom Skupa na francuski jezik Dom Marina Držića obuhvatio je nakon engleskog i francusko govorno područje te intenzivirao brendiranje Držića u Molièreovoj zemlji. Od iznimne je važnosti prevoditi cjelovite verzije Držićevih djela na najveće svjetske jezike jer je to najautentičniji način približavanja našeg najvećeg komediografa strancima upravo preko prijevoda Držićevog bogatog i jedinstvenog opusa. Naposljetku, upravo ovakvi projekti međunarodne suradnje imaju za cilj brendirati Držića kao jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca uopće i najvažnijih autora europske renesansne komediografije. To je mjesto koje mu nedvojbeno pripada i upravo ovakvi projekti jesu prozori u svijet i afirmacija hrvatske kulture kroz opus Marina Držića.
Gajite posebno i izdavačku djelatnost, što nam novo pripremate?
Dom Marina Držića je u prethodnom razdoblju razvio bogatu izdavačku i prevoditeljsku djelatnost koja obuhvaća grafičke mape (grafičko-pjesnička mapa dubrovačkog umjetnika Lukše Peka i grafičku mapu ‘Vile od grafike’ čije su autorice renomirane grafičarke Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Zdenka Pozaić); prepjev Držićevih Pjesni ljuvene na standardni hrvatski jezik (Ljubavne pjesme, Luko Paljetak, 2017.); prvi integralni prijevod Dunda Maroja na engleski (Filip Krenus, 2017.), prvi integralni prijevod Skupa na francuski (Nicolas Raljević, 2019.) te prvo strip izdanje Novele od Stanca ilustratora Dubravka Kastrapelija, 2017.; Zbornik Držićevim tragom – 450. obljetnica smrti u Domu Marina Držića (hrvatsko-englesko i hrvatskotalijansko izdanje) 2019. U sljedećem programskom razdoblju planiramo objaviti studije o Marinu Držiću ‘Što veće naučivamo’ autora Luka Paljetka, strip Dundo Maroje u integralnom obliku autora Dubravka Kastrapelija, u četiri nastavka, kao i integralni prijevod Novele od Stanca na engleski jezik.
Kakve ste rezultate ostvarili u deset mjeseci ove godine i jeste li zadovoljni brojem stranih posjetitelja?
Do mojeg dolaska u ustanovu 2013. godine Dom Marina Držića bilježio je manje od 20 tisuća posjetitelja godišnje, a danas bilježimo blizu 40 tisuća posjetitelja godišnje. U prvih devet mjeseci 2019. godine Dom Marina Držića posjetilo je ukupno 36.834 posjetitelja što je porast u odnsou na 2018. godinu, kada je ukupni broj posjetitelja bio 34.299. Struktura posjetitelja je sljedeća: domaćih posjetitelja je 8.068, a stranih 28.766. Putem jedinstvene ulaznice u muzejsko-galerijske ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik ostvarili smo 3.660 posjeta, a putem dubrovačke kartice 27.577 posjeta.
Često se posljednjih godina čuju kritike na račun izdvajanja javnog novca za kulturne ustanove, koje bi, po mišljenju nekih, trebale ostvarivati više vlastitih prihoda. Gdje je Dom Marina Držića po tom pitanju, odnosno koliki je omjer vlastitih prihoda i mogu li se oni još povećati?
Prvenstveni cilj svake ustanove u kulturi je iznjedriti kvalitetan kulturni sadržaj za naše posjetitelje gdje profit nije najvažniji čimbenik. Cilj Doma Marina Držića je prvenstveno raditi na što kvalitetnijoj komunikaciji odnosno komunikacijskom procesu između nas kao pružatelja usluga i naših posjetitelja kao korisnika usluga, a sve u cilju identifikacije kao i maksimalnog zadovoljstva potreba korisnika. I u tom poslu nikad nećemo i ne smijemo posustati. Mišljenja sam kako je Dom Marina Držića vrlo uspješan u tome. Naime, mi smo donošenjem vizije i misije zacrtali određene ciljeve koji su ujedno i ciljevi marketinške djelatnosti u kulturi, oblikovali smo identitet naše ustanove te na temelju toga formirali strukturu umjetničkih sadržaja – programa, a veliku pažnju posvećujemo izložbenoj, izdavačkoj i pedagoškoj djelatnosti kao i informatizaciji i prezentaciji vlastitih sadržaja, aktivnostima na Internetu, društvenim mrežama i elektronskim medijima. Takav pristup informiranju očekivano je rezultirao stalno rastućim brojem posjetitelja. Svakako, jedan od ciljeva je ostvarivanje što većeg samostalnog dohotka, a što u konačnici vodi do povećanja učinkovitosti i efektivnosti rada ustanove u cjelini.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 9. listopada 2019. godine