Nikola Dobroslavić dubrovačko-neretvanski je župan proteklih osam godina. Na čelo Županije dolazi 2009. godine, a povjerenje građana osvojio je i četiri godine kasnije kad je pobjedu ostvario već u prvom krugu izbora. Na izborima u nedjelju 21. svibnja to će povjerenje pokušati osvojiti treći put.
Zbog čega bi birači i treći put za redom trebali dati podršku Vama kao županu i listi HDZ-a i partnera?
Mi smo preuzeli odgovornost za upravljanje Županijom nakon niza godina u kojima je Županija bila središte raznih afera i skandala. I u dva mandata smo učinili zaokret. Iza nas je razdoblje stabilnosti, ulaganja i predanog rada u svim dijelovima DNŽ. Uvjereni smo da su to birači prepoznali te da će dati svoj glas za kontinuitet, stabilnost i ekipu koja se radom u ovih osam godina itekako dokazala. Treba nam nastavak stabilnosti, a ne nered!
Tu je i MOST koji na listi ima gotovo sve čelne ljude te stranke.
Bio je Most tu i na prošlim izborima. Međutim, smatram da je javnost prepoznala način na koji funkcioniraju Mostovci. Radi se o velikoj demagogiji i nizu neispunjenih obećanja preko kojih se olako prelazi. Vidimo da se ni u Metkoviću nisu znali snaći na vlasti. Jasno je da im je Vlada bila preveliki zalogaj. Njihova je zapravo tragedija to što nisu znali iskoristiti povjerenje koje su od birača dobili na izborima. Prokockali su tri ministra iz Neretve i predsjednika Sabora. Najblaže rečeno, nisu uspjeli. Nisu ništa radili nego su se bavili populističkim smicalicama i produkcijom ‘afera’. Stoga i nemaju što ponuditi biračima. No, mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici ne trošimo vrijeme na komentiranje oponenata, nego kroz pozitivnu kampanju govorimo o odrađenim projektima te o planovima za sljedeće mandatno razdoblje.
Upravo je MOST-ov kandidat za župana Nikola Grmoja u više navrata govorio kako niste ništa radili te da ste više vremena proveli u Bruxellesu nego u Županiji.
Lako je tako paušalno donositi ocjene o nečijem radu. Ni Grmoja ni ostali protukandidati kao da ne žele pogledati činjenice. A činjenice jasno govore o tome što se uradilo u ova dva mandata. Mi bi trebali biti zadovoljni što je netko od nas u mogućnosti da bude glas Županije (i Hrvatske) u središtu Europske unije. Ali što očekivati od onih koji su se dokazali samo kao rušitelji. Pa i vlastitu su Vladu srušili dva puta u godinu dana?! Ta ista ekipa je krenula u borbu za vlast u Županiji, a istovremeno zagovaraju ukidanje županija. Pa vidite da to nema ni smisla ni logike. Naši sugrađani su to prepoznali i jasno će dati do znanja što misle o svim tim avanturistima u politici.
Zašto Županije ne treba ukidati?
Svojim su radom županije dokazale da su ne samo nužne nego u dosta stvari i učinkovitije od središnje države. Županije nemaju neke velike ovlasti i to je zaista problem. No, ono što nam je država povjerila odradili smo odlično. Ne samo mi, nego i čitav niz drugih županija. A radi se o školstvu, zdravstvu i pomorskom dobru. U ta tri segmenta vlada red, a vladao bi i u ostalim segmentima da ih središnja država spusti na županije. Dakle, treba nam decentralizacija, a ne ukidanje županija.
Recite onda kakav je u brojkama rezultat rada Vašeg tima u zdravstvu i socijalnoj skrbi?
domove zdravlja u Dubrovniku, Pločama, Metkoviću, Korčuli i Vela Luci, Specijalnu bolnicu ‘Kalos’, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo do konca prošle godine uloženo je 110 milijuna kuna, a nabavljena su i 32 vozila (17 sanitetskih vozila, 7 vozila Hitne pomoći te 8 patronažnih vozila) vrijedna 7,6 milijuna kuna. U poboljšanje standarda u socijalnim ustanovama uloženo je 7,7 milijuna kuna, riješili smo problem opasnog infektivnog otpada u ob Dubrovnik, izgradili smo Odjel za palijativnu skrb s 30 kreveta te smo riješili sve dugove domova zdravlja.
A u školstvu i kulturi?
U osnovne i srednje škole kojima smo osnivač uložili smo preko 300 milijuna kuna. Ulagano je u svih 40 osnovnih i srednjih škola, a 14 ih je rekonstruirano u ovom razdoblju. Izgradili smo i stavili u funkciju pet školskih sportskih dvorana te smo sa 6 milijuna kuna pripremili projektnu dokumentaciju za sedam novih školskih i sportskih objekata. Sufinancirali smo s 4,5 milijuna kuna projektnu dokumentaciju za gradnju Studentskog doma, sufinancirali smo gradnju Gradskog bazena u Korčuli s 4 milijuna kuna, u nova školska i sportska igrališta uložili smo 4 milijuna kuna, otvorili smo pet ‘pametnih učionica’ te smo ugradili liftove odnosno rampe za invalide u pet škola. Udvostručili smo sredstva za stipendije – dodijelili smo preko 600 godišnjih stipendija u vrijednosti od preko 5 milijuna kuna. Sa 16 milijuna kuna potpomogli smo vrhunski sport i organizaciju školskih i sportskih natjecanja te rad sportskih udruga, a s 12 milijuna kuna sufinancirali smo rad udruga u kulturi i njihove programe. Kao što vidite, lista s konkretnim rezultatima rada je velika. Pokazuje da smo mislili na sve dijelove Županije i sve segmente društva.
Uveli ste i umirovljenički dodatak te ste pomagali brojnim socijalno ugroženim braniteljima.
U dva mandata smo za umirovljenike izdvojili 14 milijuna kuna od čega se 8 milijuna odnosi na umirovljenički dodatak. Za programe branitelja izdvojili smo 6,83 milijuna kuna, a braniteljima u teškoj materijalnoj situaciji dali smo preko 1400 jednokratnih potpora vrijednih 1,74 milijuna kuna. Vrijednosti Domovinskog rata su za nas svetinja i na sve načine nastojimo to isticati i pomagati onima koji su stvorili ovu državu – braniteljima.
Kakvi su rezultati rada Županijske uprave za ceste?
U redovito i izvanredno održavanje uloženo je 257 milijuna kuna čime je ravnomjerno kroz Županiju izgrađeno ili uređeno 115,4 kilometra cesta.
Kako stojite s privlačenjem sredstava iz EU fondova?
Činjenica da je provedeno ili je u tijeku 79 projekata vrijednih 390 milijuna kuna dovoljno govori o našim uspjesima. Naša razvojna agencija DUNEA odradila je odličan posao. Predvodila je pripremu projekata vrijednih dodatnih 500 milijuna kuna, a tu su i neki projekti u kojima je naš doprinos bio itekako velik, a donijeli su u DNŽ oko 6 milijardi kuna iz EU fondova. Cilj nam je u sljedećem mandatu dosegnuti iznos od 7 milijardi investicija iz EU fondova i ostvariti projekte poput Centra, projekta razvoja širokopojasne infastrukture, centar kompetencije za agrume, poduzetničke inkubatore u Pločama, Korčuli i Metkoviću, projekte navodnjavanja te objedinjeni hitni bolnički prijem i Dnevna bolnica Dubrovnik s podružnicom Metković. Dakle, iz EU fondova možemo dobiti optimalna sredstva za razvoj DNŽ. Toga smo svjesni i to itekako uspješno činimo.
Što je s pomorstvom i koncesijama na pomorskom dobru?
U luke na području Županije kroz 27 projekata uloženo je 85 milijuna kuna te su izgrađena dva kilometra novih riva. Na pomorskom dobru za koje je Županija izdala koncesiju uloženo je preko 400 milijuna kuna, a sama Županija je učetverostručila prihode od koncesija – s 2,4 milijuna u 2009. na 10,1 milijun u 2016. godini.
Vaš najveći projekt i za sada jedino nerealizirano obećanje od prije osam godina jest Centar za gospodarenje otpadom u Lučinu razdolju. Gdje je projekt zapeo?
Veliki se posao odradio oko Centra. A zapelo je dva puta u Ministarstvu zaštite okoliša. I tu smo izgubili gotovo jedan čitav mandat. Nakon što smo našli prihvatljivu lokaciju i pripremili projekt, ministrica Holy je, iz samo njoj poznatih razloga, odlučila negirati propise EU i hrvatske zakone o gospodarenju otpadom i uvesti nekakve spalionice na brodovima. Jasno, nakon što su je struka i ekolozi ismijali zbog te ideje, ona je odustala. Ali smo mi izgubili dvije godine zbog toga. Potom smo ubrzano krenuli raditi dok nije došao sada već bivši ministar Dobrović. I on je imao neku svoju viziju oko gospodarenja otpadom pa još uvijek čekamo samo jedno rješenje iz Ministarstva da bi dobili lokacijsku dozvolu i da bi konačno krenuli u gradnju Centra. Unatoč svemu, do konca godine ćemo imati sve dokumente i krenut ćemo u izbor izvođača radova te samu gradnju. Centar je najveći komunalni projekt u Županiji i o njemu ovisi rješenje pitanja gospodarenja otpadom svih općina i gradova u DNŽ. I Dubrovniku je Grabovica pred zatvaranjem pa i Grad gleda prema Lučinu razdolju kao trajnom rješenju.
Široj ste javnosti poznati po inzistiranju da se riješi pitanje državne granice s Crnom Gorom i BiH.
Morali smo braniti interese Županije kao što je to bilo kod razgraničenja u Malostonskom zaljevu odnosno kod Kleka. Opet je bilo omalovažavanja, nazivali su Mali i Veliki škoj hrpom bezvrijednog kamenja, i nerazumijevanja. No, opet smo uspjeli. Obranili smo naš teritorij i Vlada je odustala od tog po našu državu pogubnog razgraničenja. Također, zahtijevamo da se i pitanje razgraničenja s Crnom Gorom riješi na prihvatljiviji način nego je to po privremenom sporazumu.
Ustali ste i protiv Gornjih Horizonata i istraživanja nafte i plina u dubrovačkom akvatoriju.
Oba su projekta suspektna po pitanju utjecaja na okoliš i na čitavo područje na kojem se nalaze. Gornji Horizonti, prema mišljenju stanovništva Neretve i većeg dijela struke i ekologa, nepovratno mogu uništiti dolinu Neretve i pretvoriti je u slanu pustinju. To nećemo dopustiti! Istraživanje i eksploatacija nafte i plina u blizini obale jednog od najpoznatijih turističkih brendova na Mediteranu je suludo. I tu smo uspjeli u svojim nastojanjima. Sve ove naše reakcije i nastojanja da spriječimo štetne posljedice za Županiju i njene stanovnike, dio su naše svakodnevne zadaće. I tu ne vidim ništa posebno. Dužnost nam je brinuti i pravodobno reagirati za zaštitu interesa juga Hrvatske. Pa tako i kod priče o preustroju države, gdje su nas neki kao županiju htjeli potpuno ukinuti, a neki nas ‘utopiti’ u nekoj velikoj dalmatinskoj regiji. I njima smo rekli – nema prolaza. I opet nisu uspjeli.
PROMO