U godini pandemije i potresa u Hrvatskoj je prodano gotovo 32 tisuće nekretnina, samo tri tisuće manje nego 2019. godine i taj je pad uglavnom vezan uz priobalje i Jadranske županije. Najviše je stanova prodano u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, oko 12 tisuća, nešto više od 10 tisuća nekretnina promijenilo je vlasnika u jadranskim županijama i nešto više od 9 tisuća u svim ostalim sredinama u zemlji, piše Večernji.
Najviše Nijemaca i Austrijanaca
Najmanji pad prodaje bilježe ostali dijelovi – oko dva posto, na Jadranu je smanjenje bilo gotovo za petinu, i to zbog manjeg broja stranih kupaca. U Zagrebu i zagrebačkom prstenu smanjenje je bilo 4,5 posto. Inače, stranci su lani kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj, svaku četvrtu u Zadarskoj županiji, svaku petu počevši od Dubrovnika do šibenskog područja i 16 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je na Jadranu udio stranaca među kupcima bio najniži. U Međimurju i Varaždinskoj županiji udio stranaca je oko 2 posto, a drugdje je u kontinentalnom dijelu zanemariv. Najviše stranih kupaca nekretnina dolazi iz Njemačke, Austrije i Slovenije.
– Tržište stambenih nekretnina u 2020. godini pokazalo je otpornost na aktualnu krizu, pa bi u idućem razdoblju mogli jačati rizici za financijsku stabilnost povezani s tim tržištem – zaključuje središnja banka u najnovijoj analizi Financijske stabilnosti u zemlji. Godišnja stopa rasta cijena stambenih nekretnina iznosila je 7,7 posto, i tek se blago usporila u odnosu na porast od 9 posto iz 2019. godine.
– Pad ukupnog broja transakcija na tržištu, uz trend rasta cijena, pokazuje da su prodavatelji bili spremni odgoditi prodaju nekretnine u slučaju manjeg interesa kupaca, a ne spuštati cijene – ističe HNB. Prošlogodišnji potresi koji su najviše pogodili središte Zagreba i Sisačko-moslavačku županiju nanijeli su znatnu štetu stambenom fondu na tim područjima. No, područja najviše stradala razornim potresima čine relativno malen udio u uobičajenoj strukturi transakcija, približno 3 posto na razini Hrvatske, pa kretanje cijena u tim područjima ne utječe znatnije na agregatno kretanje cijena. Na veću prodaju utjecale su i državne subvencije, koje su lani udvostručene na nešto više od 8 tisuća, što pokazuje da je lani otprilike četvrtina stambenih transakcija realizirana u sklopu državnog programa. Nekretnine u zagrebačkoj regiji, osim dominantnih ‘domaćih’ kupaca, u prosjeku kupuje oko 6 posto onih s prebivalištem na Jadranu i isto toliko s prebivalištem u ostalim županijama.
S druge strane, otprilike 15 posto nekretnina u priobalnim županijama kupuju građani s prebivalištem u zagrebačkoj regiji te otprilike 8 posto s prebivalištem u regiji ‘ostalo’. Konačno, u regiji ostalo prevladavaju transakcije kupaca iz te iste regije, uz zanemarive udjele kupaca iz priobalnih županija i relativno niskim udjelom kupaca s prebivalištem na zagrebačkom području. Kupnje stambenih nekretnina uz pomoć subvencija APN-a najviše su zastupljene u kontinentalnim županijama, u kojima je od uvođenja subvencioniranja otprilike 20 posto svih nekretnina kupljeno u sklopu tog programa. Slabija popularnost subvencioniranih stambenih kredita u priobalnim županijama vjerojatno je uzrokovana pravilima APN-ova natječaja koji propisuje da korisnici subvencija nemaju drugu nekretninu u vlasništvu (ili imaju neadekvatnu koju moraju prodati) i moraju prijaviti prebivalište na adresi kupljenog stana ili kuće. Primjerice, kupnja dodatne nekretnine zbog turističkog najma ne zadovoljava tražene kriterije. Središnja banka smatra da će ponuda i potražnja za stambenim nekretninama u idućem razdoblju biti određena brzinom i intenzitetom oporavka. Prodavatelji su dosad bili spremni odgađati prodaje u slučaju da ne uspiju postići tražene cijene.
No, ako oporavak bude sporiji i slabiji od očekivanja, snizit će se i tražene cijene, osobito u slučaju da prodavatelji ne budu spremni na dulje čekanje.