Tribinu o okolnostima ratne 1991. godine u Dubrovniku organizirali su član prvog saziva Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku prof. dr. sc. Hrvoje Kačić, član prvog saziva Hrvatskog sabora i ratni ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku Ivan Mustać te ratni gradonačenik Dubrovnika Pero Poljanić.
Kačić je uvodno podsjetio na dramatična događanja ratnih 1991. i 1992. godine te okolnosti koje su građanima Dubrovnika možda poznate, ali ih je „zbog suda u Haagu i Europske unije bitno utvrditi“.
– Carla del Ponte smislila je pojam udruženog zločinačkog poduhvata, kojeg je u prvim presudama Gotovini i Markaču prihvatio sudac Alphonse Orie. Želim upozoriti kako se taj isti sudac Orie, kao i haško tužiteljstvo, ponašali u slučaju utvrđivanja krivnje admiralu Jokiću, izravno odgovornom za napad na Dubrovnik 1991. godine – upozorio je Kačić.
– Optužnicom protiv Jokića za napad na Dubrovnik 6. prosinca 1991. godine utvrđeno je postojanje samo dvije žrtve ratnih razaranja, Tončija Skočka i Pava Urbana, a 14 ih je izostavljeno, jer je za pojam grada Dubrovnika uzeto samo područje zaštićeno UNESCO-om, dakle povijesna jezgra. A činjenica je da je tijekom Jokićevog zapovijedanja stradalo preko 400 stanovnika. Kako ovakve neistine ostaviti krivo prikazanima? – zapitao se Kačić, te dodao kako se u optužnici čak ne spominje i sudjelovanje užičke tenkovske brigade, za koju se zna da je napadala Srđ.
Posebna priča je, tvrdi Kačić, sudbina oficira JNA Krsta Đurovića, koji je započeo akciju kontrole ceste Trebinje-Konavle-Herceg Novi, ali je odbio zapovijed za daljnji napad, a dopis srpske vlade od 5. listopada (u kojem se spominje postojanje „stranih plaćenika utvrđenih u centru Dubrovnika“) smatrao je lažnim.
– Zbog svega ovoga moramo biti zabrinuti, prije svega zbog osjećaja onih koji su izgubili svoje najmilije. Ne smijemo dopustiti da ovakve laži pred svijetom postanu istina – zaključio je Kačić.
O svom iskustvu svjedočenja na Haškom sudu govorio je Ivan Mustać.
– U siječnju 2004. godine kao svjedok optužbe na suđenju Strugaru i Jokiću govorio sam o razaranju Dubrovnika, kulturocidu u studenom i prosincu 1991. godine. Zanimljivo je kako sam od deset dana provedenih tamo, čak osam dana upoznavao Tužiteljstvo o Dubrovniku i njegovoj povijesti, a tek dva dana sam svjedočio – izjavio je Mustać, te dodao kako po njegovom mišljenju Haag ovisi o politici velikih sila, što se najbolje vidi po stanju ljudskih prava manjih naroda.
– Velike sile mogle su, a nisu spriječile patnju ljudi u Hrvatskoj – istaknuo je Mustać, koji se također zapitao zašto hrvatske vlasti nisu kontaktirale nijednog od šest Dubrovčana, svjedoka u tom procesu.
– Na kraju sam osobno otišao u Ministarstvo. Pa kome je to moje svjedočenje trebalo, ako ne domovini i Gradu? – kazao je Mustać.
Ratni gradonačelnik Dubrovnika Pero Poljanić pričao je o svom iskustvu svjedočenja u Haagu. Istaknuo je kako glavnoj haškoj tužiteljici Del Ponte nije odgovaralo da svjedoci optužbe koriste termine „agresija“ i „okupacija“.
– A kako to drukčije nazvati? Na suđenju sam koristio te izraze i sudac me nije upozorio da nešto griješim – kazao je Poljanić. Dodao je kako on zna pravu istinu o okolnostima smrti Krsta Đurovića, jer je jedan njegov bivši kolega imena Strašimir, koji se 1991. godine našao na drugoj strani, potvrdio kako je Đurović zapravo smaknut.
– Ja sam siguran da Đurović ne bi napao Dubrovnik. Na našem zadnjem sastanku u Herceg Novom 19. rujna osobno mi je kazao kako dok je on zapovijednik nijedna granata neće pasti na Dubrovnik. Tako se i dogodilo – kazao je Poljanić, dodavši kako mu je Đurovićeva supruga, inače Hrvatica s Iža, potvrdila kako je na njenom suprugu na zadnjem oproštaju prepoznala kako proživljava dramu.
– Nju zapravo nije iznenadilo kad je doznala da je Đurović poginuo – izjavio je Poljanić.
Prof. dr. sc. Hrvoje Kačić još jednom je ponovio kako je optužnica Carle Del Ponte za napad na Dubrovnik „užasni falsifikat“.
– Pa zašto se nije sudilo Blagoju Adžiću kao tadašnjem vrhovnom komandantu? To sam 2007. godine pitao i Carlu Del Ponte. A zna se da je baš Adžić izdao zapovijed svojim majorima i pukovnicima da „ubiju izdajice na licu mjesta“. Del Ponte je to ignorirala. Čak je, kad službeni Zagreb nije uložio žalbu na definiciju udruženog zločinačkog poduhvata, organizirala i party – prisjetio se na kraju Čačić.
Najavio je kako će optužnicu i presudu dati prevesti na hrvatski jezik te ih podijeliti gradskim i županijskim vijećnicima, kako bi se „korigirale katastrofalne greške“.