‘Proračun će grada Dubrovnika od 2021. godine biti bogatiji za preko deset milijuna kuna godišnje. Rezultat je to prihvaćanja prijedloga KLGB Srđ je Grad na paket turističkih zakona kojeg smo uputili u javno savjetovanje, a koji se odnosio na Zakon o boravišnoj pristojbi. Da nije bilo KLGB SJG, ne bi niti bilo niti rasprave o uvođenju boravišne pristojbe za brodove za kružna putovanja na nacionalnoj razini, pa tako niti rasprave koja slijedi na GV grada Dubrovnika na ovu temu’, pišu Srđevci. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
‘KLGB SJG je, naime, preko svog predstavnika u javnu raspravu još u rujnu prošle godine uputila prijedlog koji se odnosio na nadopunu Članka 4. Prijedloga Zakona o boravišnoj pristojbi. Naš prijedlog je glasio : „Treba razmotriti mogućnost da se, pored kategorija turističke pristojbe definiranih u članku 4., omogući lokalnim razinama da uvedu dodatne pristojbe, primjerice za goste brodova ( prekooceanskih ) za kružna putovanja ( kruzera ), čime bi se ostvarili dodatni prihodi koji bi bili strogo namjenski i koji bi se koristili za kreiranje proizvoda, poboljšanje infrastrukture i podizanje konkurentnosti odredišta. Takva turistička pristojba ne bi bila nužno vezana uz noćenja i mogla bi se plaćati u paušalnom iznosu, te se tretirati kao ekološka. Takve bi mogućnosti imao, primjerice, Dubrovnik kao odredište koje trpi ogroman pritisak upravo s takvih brodova za kružna putovanja ( kruzera ). Treba podsjetiti da se u danima vršne opterećenosti, s tih brodova u vremenskom intervalu od samo nekoliko sati, u povijesnu jezgru slije oko 10000 gostiju, što predstavlja ogroman pritisak na ionako preopterećenu infrastrukturu. Ta bi se dodatna pristojba uvodila na prijedlog Turističkog vijeća i uz potvrdu predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave, te uz konsenzus privatnog sektora. Naš je prijedlog prihvaćen od Ministarstva turizma, te formalno uobličen postao sastavnim dijelom paketa turističkih zakona RH.
Postavlja se pitanje što su u međuvremenu radile institucije? Ponajprije treba naglasiti da se nikakav sličan prijedlog nije nalazio u inicijalnom Prijedlogu Zakona o boravišnoj pristojbi kojeg je Ministarstvo turizma poslalo u javno savjetovanje. Međutim, nikakav prijedlog, komentar ili sugestija na temu Prijedloga Zakona o boravišnoj pristojbi nije upućen tijekom trajanja javnog savjetovanja niti od strane lokalnih institucija, bilo da je riječ o Županiji dubrovačko neretvanskoj, TZ županije dubrovačko neretvanske, Grada Dubrovnika niti TZ grada Dubrovnika, niti bilo kojeg poslovnog subjekta Grada Dubrovnika To što gradska uprava sada, vođena naknadnom pameću, u javnost plasira teze da se o uvođenju slične pristojbe govorilo u zadnjih nekoliko godina, ili pak da oni koriste druge načine komunikacije prema Ministarstvu osim javnog savjetovanja, su poprilično amaterske. Postavlja se pitanje kako onda nisu iskoristili te druge kanale komunikacije, svoje političke veze, stranačku vertikalu i politički utjecaj kako bi komotno, na vrijeme, uvrstili sličan prijedlog u inicijalni Prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi dok je isti bio u izradi?
Više se informacija vezano uz naš prijedlog se može dobiti prijavom na ESAVJETOVANJE, filtrirajući Ministarstvo turizma i Zakon o turističkoj pristojbi. Naš se prijedlog nalazi pod rednim brojem 14. Tu se nismo zaustavili. Dapače. Naš se interes za problematiku uvođenja boravišne pristojbe za brodove za kružna putovanja se tu ne završava, budući smo se aktivno uključili u novo javno savjetovanje Ministarstva turizma iz lipnja ove godine, a koje se odnosilo na Pravilnik o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe
Tako smo, nezadovoljni predloženim prijedlogom Ministarstva turizma koji će danas biti pred gradskim vjećnicima, u javno savjetovanje poslali naš prijedlog koji se odnosio na iznos boravišne pristojbe za brodove za kružna putovanja. Naš je prijedlog, naime, bio da se pristojba obračunava po putniku u iznosu od 2 €, ne paušalno po brodu. U sklopu tog prijedloga smo priložili i kalkulaciju koja govori tome u prilog. Razlog našem prijedlogu prvenstveno leži u činjenici da Grad Dubrovnik, kao luka za prihvat brodova za kružna putovanja, od tog prihvata mora imati maksimalnu financijsku korist. Prema njemu, tako zarađeni novac bi se usmjeravao u poboljšanje infrastrukture i povećanje ekoloških standarda odredišta. Nažalost, naš prijedlog nije uzet u obzir od strane Ministarstva turizma. A trebao je biti.
Više se informacija vezano uz naš prijedlog može dobiti prijavom na ESAVJETOVANJE, filtrirajući Ministarstvo turizma i Pravilnik o najnižem i najvišem iznosu boravišne pristojbe. Naši se prijedlozi nalaze pod rednim brojevima 47 i 48. Kako bismo dokazali kako naš prijedlog obračuna boravišne pristojbe za brodove za kružna putovanja po putniku donosi veći prihod Dubrovniku u odnosu na paušalni obračun napravili smo simulaciju, koristeći podatke o uplovljavanjima za 2020. godinu. Naime, podatci o uplavljivanjima za 2021. godinu, od kada kreće primjena novog Zakona, nisu dostupni na
stranicama LUD-a. Ukratko, ukoliko bi se Zakon primjenjivao od 1. siječnja 2020, izračun bi izgledao ovako :
Zarada od paušalnog obračuna boravišne pristojbe za 2020. godinu – 11.314.000 Kuna
Zarada od obračuna boravišne pristojbe za 2020. godinu po putniku ( 2 € ) – 14.147.655 Kuna
Razlika : – 2.833.655 Kuna
Prevedeno, simulacija pokazuje kako bi grad Dubrovnik, primjenjujući paušalni način obračuna boravišne pristojbe za brodove za kružna putovanja, u 2020. godini uprihodovao gotovo 3 milijuna kuna manje u odnosu na obračun po putniku. Za očekivati je sličan rezultat i u 2021. godini.
Osim toga, pitanje koje se otvara kada se govori o paušalnom obračunu, a na koje nema odgovora, je način računanja kapaciteta svakog pojedinog broda. Naime, postavlja se pitanje hoće li se kapacitet broda računati prema prema registriranom broju ležajeva neovisno o popunjenosti, ili po stvarnoj popunjenosti prema tzv. rooming listi ? Ukoliko je riječ o ovome drugome, postavlja se pitanje tko će i kako ispred LUD-a kontrolirati stvani broj putnika na brodu ? Tko garantira da kruzerske kompanije neće manipulirati stvarnim brojem putnika na brodu, prijavljujući manji broj putnika od stvarnog, s ciljem plaćanja manjeg iznosa paušala u graničnim situacijama?
Potpuno je nejasno zašto se gradska uprava nije aktivno uključila u kreiranje i izradu paketa turističkih zakona, pogotovo u dijelu koji se odnosio na definiranje boravišne pristojbe za brodove za kružna putovanja ? Umjesto toga, jeftinim se spinovima pokušava relativizirati inicijativa i rezultat KLGB Srđ je Grad na ovu temu, nastojeći pritom pripisati zasluge sebi. Već viđeno, rekli bismo.
Filozofija koja nas u KLGB Srđ je Grad pokreće je da je, zapravo, potpuno nebitno što je netko predložio i kada je predložio, ukoliko od tog prijedloga korist ima cijela zajednica. Međutim, kada se ignoriraju činjenice i puštaju spinovi u javni prostor, onda smo prisiljeni reagirati.
Bilo bi, stoga, dobro da vladajuća garnitura konačno počne uvažavati dobre prijedloge i napore svih dionika dubrovačke političke scene. Ako zbog ničeg drugog, onda barem zbog političke korektnosti. Sigurni smo da nekorektnost u političkom prostoru nije put ka tom uvažavanju’, zaključuju iz KLGB Srđ je Grad .