Dugogodišnjemu članu Predsjedništva dubrovačkoga Ogranka Matice hrvatske i Uredništva njezina časopisa ‘Dubrovnik’ te lektoru na Sveučilištu u Dubrovniku, našem sugrađaninu dr. sc. Antunu Česku, danas, u petak 29. travnja 2016., na svečanoj sjednici u povodu Dana HAZU će biti uručena uručena Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu za područje književnosti.
Česko je, po mišljenju Predsjedništva HAZU, Nagradu zaslužio za knjigu ‘Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije’ (Matica hrvatska- ogranak Dubrovnik, Zagreb, 2015.).
Podsjetimo, Antun Česko rođen je 7. svibnja 1938. u Dubrovniku, gdje je 1956. završio gimnazijsko školovanje. Te godine upisao je dvopredmetni studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomiravši 1962. godine. Radi kao profesor hrvatskoga jezika na Matematičkoj gimnaziji i honorarni lektor u ‘Školskoj knjizi’ sve do 1977. godine, kada se s obitelji vraća u zavičaj. U srednjoj Pomorsko-tehničkoj školi predaje sve do umirovljenja.
Istodobno se uz svoju profesiju nastavlja baviti znanstvenim radom i, usputno, jezikoslovnom problematikom izravno povezanom s lektorskom suradnjom u dubrovačkom izdavaštvu. Tijekom Domovinskoga rata sudjeluje u pokretanju stalne tribine ‘O aktualnom trenutku hrvatskoga standardnog jezika’ na Radijskoj postaji Dubrovnik i u ‘Dubrovačkom vjesniku’ ima samostalnu kolumnu o sudbini hrvatskoga jezika tijekom povijesti s posebnim osvrtom na značenje dubrovačkoga idioma.
Počevši od 1994. aktivno se uključuje u rad Matice hrvatske u Dubrovniku (poslije njezina Ogranka), i to kao lektor i korektor njezinih raznovrsnih izdanja (malo potom i cjelokupnoga njezina izdavaštva), pa istodobno postaje i članom njezina Predsjedništva i Uredništva časopisa ‘Dubrovnik’. Od dolaska u Dubrovnik surađuje s Pomorskim fakultetom, pa Veleučilištem, a nakon stjecanja mirovine, od 2003. stalni je honorarni lektor Sveučilišta u Dubrovniku.
Tijekom svojega radnog vijeka javljao se brojnim člancima o pedagoškim pitanjima, ali i tada akutnim jezičnim i, nadasve pravopisnim, prijeporima i u ‘Školskim novinama’ i u ‘Dubrovačkom vjesniku’.
Glavna njegova preokupacija (još od studijskih dana) bila je književnoteorijska metodologija. Godine 1985. upisuje poslijediplomski studij u Dubrovniku i uz mentorstvo akademika Ive Frangeša 1989. dovršava i brani, nikad do danas nepubliciran, magistarski rad ‘Bugarkinje Silvija Strahimira Kranjčevića’. On je u mnogomu pritom elaboriran i na vlastitoj metodi ontološko-strukturalističkih odrednica (kojom se služi već i prije toga). Rezultat su brojne znanstvene studije, uz ponajviše o Kranjčeviću, i o drugim hrvatskim piscima: Krleži, Paljetku, Gunduliću, I. G. Kovačiću, Mijoviću Kočanu, Stojiću – publicirane najviše u ‘Dubrovniku’ te u ‘Republici’.
U suradnji s Katedrom za hrvatsku književnost radi 1997. na projektu Leksikona hrvatskih pisaca, a 1998. uz mentorstvo akademika Krešimira Nemeca dovršio je i obranio u Zagrebu disertaciju ‘Strukturna načela u genezi Kranjčevićeva pjesništva’. Povezano s tim istoimenu mu je monografiju tiskala Matica hrvatska Dubrovnik u svibnju 2001., za koju je 2002. dobio Nagradu grada Dubrovnika, a Središnjica iz Zagreba 29. lipnja 2002. dodijelila je Matici hrvatskoj u Dubrovniku i autoru svoju Zlatnu plaketu. Godine 2008. uz 100. obljetnicu Kranjčevićeve smrti, na simpoziju u Zagrebu sudjelovao je izlaganjem ‘U sjeni velikog Kranjčevića’, objelodanjenome u zborniku ‘Silvije Strahimir Kranjčević u našem vremenu’, u izdanju Instituta Fontes sapientiae, 2009.
Prošle, 2015. godine, u kojoj je obilježena 150. obljetnica rođenja hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića Česko objavljuje monografiju ‘Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije’, a pamti se i njegovo predavanje ‘Zašto je Kranjčevićev genij bio za književnu kritiku nerješiva zagonetka’. U kapitalnom djelu znakovita naslova, na kojem je Česko radio više od trideset godina, zaokružen je pjesnički opus velikog hrvatskog domoljubnog pjesnika proroka Silvija Strahimira Kranjčevića.