Aktualno

NAČELNICI I STRUKA O ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Ako nas Natura 2000 smješta u rezervat, neka nas onda proglase Indijancima!

Natura 2000 definirana je u trenutku kada je država ulazila u Europsku uniju. Određeni dijelovi proglašeni su zaštićenima po smjernicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U tom trenutku, mi nismo mogli reći ni ‘stavite manje’ ni ‘stavite više’. Proglašeno je i to je tako. O zaštićenim dijelovima unutar Nature 2000 Ministarstvo i Županija vode brigu, a mi smo kao općina dobili samo ‘to je tu i tu’. Dakle, ne može se baš puno toga izmijeniti – načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić komentira za naš tjednik ekološku mrežu Natura 2000, područja zaštićene prirode. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Natura pokriva nevjerojatnih 60 posto teritorija i 20 posto mora. Ostavlja li to mogućnost za planiranje i razvoj, prvenstveno infrastrukturni? O temi Nature 2000 razgovarali smo s tri načelnika općina, no i zatražili mišljenje struke.

Što ako imate Naturu 2000 u moru?
Za početak, zamolili smo načelnika Knežića da nam istakne konkretne prepreke s kojima se općina suočava po pitanju limita koje donosi Natura 2000.
—Na primjer, kad se mijenjaju prostorni planovi, neke ideje koje bismo htjeli provesti u djelo na nekom području jednostavno ne možemo jer se nalazi pod Naturom 2000. Ako, primjerice, imate Naturu 2000 u moru, kao što ju mi imamo, onda na tom mjestu ne mogu biti ribogojilišta, privezi za barke… Veže vas, odnosno koči – oštro će Knežić.

Nikola Knežić

—Imamo cijeli Malostonski zaljev koji se zove ‘zaljev’, no nije proglašen samo u moru. Jedan dobar dio Primorja, od Neuma do Visočana – sve je proglašeno rezervatom, također pod Naturom. Tu se ne može ništa, a htjeli smo vjetroelektrane, kamenolom… Pa i širiti naselja, a to je zapravo sada zabranjeno. Pristalica sam jedne stvari – u redu, štiti, ali onda i propiši što se smije, a što ne. Ne štititi na način da se ništa ne smije. Jer nas se onda sve zatvara u rezervat, a ako si nas zatvorio u rezervat, onda nas proglasi Indijancima! Trebalo bi malo detaljnije specificirati što se može, a što ne i to naravno opravdati nekim argumentima, a ne samo ‘iz glave’ – zaključuje načelnik Knežić.

Župa dubrovačka nema problema
—Na području Općine Župa dubrovačka područje Ekološke mreže Hrvatske, odnosno Nature 2000, čini samo područje Izvor Duboka Ljuta (POVS područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove) – naglasili su nam u svom odgovoru iz Župe dubrovačke. Time, ističu, Općina nema zapravo konkretnih problema kao Primorje ili pak Konavle.
—Tijekom postupka izrade izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Župa dubrovačka proveden je postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš te prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu te je dano mišljenje Dubrovačko-neretvanske županije da za planirane izmjene i dopune nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš te da su planirane izmjene i dopune prihvatljive za ekološku mrežu – naglasili su iz Općine Župa dubrovačka.

Silvio Nardelli

Inače, u listopadu 2021. godine izrađen je Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Župa dubrovačka za javnu raspravu, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, odnosno kartografskih prikaza, obrazloženja, zahtjeva javnopravnih tijela, Programskog izvješća te evidencije postupka izrade i donošenja. Unutar plana grafički su prikazana staništa i ekološka mreža, Hrvatske – Natura 2000.
– S obzirom da na području Općine postoji samo to malo područje Ekološke mreže do sada nije bilo problema ni zaustavljenih projekata vezanih za navedeno područje – zaključuju iz Općine.

U Konavlima konkretni problemi
‘Natura 2000 brani ribanje u Moluntu, ali i gradnju nove elektrane’, rekao nam je ususret danu Općine Konavle načelnik Božo Lasić. On, kao i načelnik Knežić, smatra Naturu 2000 nefleksibilnom.
—Natura 2000 ima svoje prednosti, no… Osobno mislim da je Natura 2000 dobra stvar, ali isto tako mislim da je kruta i ne dozvoljava neke stvari. Nema potrebnu fleksibilnost – naglasio nam je Lasić uz konkretne primjere.
— Imamo teoretski veliku šansu s jednom norveškom kompanijom napraviti veliku solarnu elektranu na konavoskim brdima. Bila bi to megaelektrana koja bi zauzela čak stotinjak hektara i mjesto na kojem bi se nalazila ne bi trebala štetiti okolišu u niti jednom segmentu. Kada postavite solare, možete ih kasnije skinuti, u nekim državama ispod tih solara pasu ovce, a mi u Naturi 2000 imamo zabilježeno da su ta područja pašnjaci, što nikada nisu bili, već šikara, nevrijedna šuma – tada nam je istaknuo načelnik Lasić.
—Drugi primjer su ribari u Moluntu koji ‘zahvaljujući’ Naturi 2000 ne mogu ribati tradicionalnim pomagalima poput mreža, a time su se stoljećima bavili. Problem je i čišćenje rijeke Ljute što je apsurd sam po sebi. Ne dozvoljava se čišćenje rijeke, rijeka zarasta i upravo ono što Natura 2000 štiti, floru i faunu, će nestati zbog toga što se ne čisti. Dakle niz je nelogičnosti i nefleksibilnosti. Skoro više od jedne trećine Konavala, ako ne i više, je pod Naturom. Mislim da nije u redu da umremo konzervirani u ljepoti – naveo je načelnik Lasić.

Božo Lasić

No, što je zapravo Natura 2000? Pitali smo Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije temeljem Zakona o zaštiti prirode, koja upravlja područjima Nature 2000 u našoj županiji. O kolikom se području radi? Unutar naše županije, odgovorit će nam Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica ove JU, upravljaju 71 područjem ekološke mreže Natura 2000, od čega je 69 područja značajno za očuvanje staništa i vrsta te dva područja značajna za očuvanje ptica.

Natura 2000 je prilika, ali i uvjet za razvoj. Ne kočnica!
—Cilj upravljanja ekološkom mrežom je održati ili poboljšati povoljno stanje očuvanosti ciljnih vrsta i staništa određenog područja. Često je to moguće bez propisivanja bitnih ograničenja u uvjetima zaštite prirode unutar provođenja zakonskih postupaka, kroz provođenje mjera očuvanja od strane ljudi koji u suživotu s prirodom dijele svoj životni prostor s ugroženim vrstama i staništima. Većinu aktivnosti i zahvata u Natura području moguće je provesti uz mjere ublažavanja mogućih negativnih utjecaja. Ponekad su potrebne tek manje prilagodbe ili izmjene kako bi se zaštitile vrste i staništa za koje je Natura područje određeno ili kako bi se ponovno uspostavilo dobro stanje očuvanosti. Međutim, u brojnim drugim slučajevima postojeće djelatnosti nastavit će se kao i ranije. Prijedlozi projekata ili primjerice promjena načina korištenja zemljišta i plan izdavanja koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru trebaju proći postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ukoliko se za zahvat ocijeni da nema značajan negativan utjecaj, zahvat se dopušta i ako se nalazi u području ekološke mreže, uz možebitno propisane uvjete i mjere koje je potrebno ispoštovati – pojasnit će nam ravnateljica Miljas Đuračić ističući kako Natura 2000 podržava načelo održivog razvoja i cilj joj nije zaustaviti sveukupne razvojne aktivnosti nego, naprotiv, postaviti mjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da pritom očuvaju bioraznolikost staništa i/ili vrsta nekog zaštićenog područja ekološke mreže.

19,5 posto morske površine je pod ovom ekološkom mrežom

— Kao takva, Natura 2000 može pružiti nove velike mogućnosti i prilike ruralnim područjima, primjerice kroz ekoturizam, rekreaciju ili prirodi blisku poljoprivredu i šumarstvo. Ekološku mrežu Natura 2000 treba gledati kao priliku, ali i uvjet za razvoj, te zasigurno kao pokretač razvoja, a ne kao kočnicu razvoja. Tako se, primjerice, pokazalo da se samo od rekreacije na područjima ekološke mreže godišnje uprihodi od pet do devet milijardi eura, dok turistička potrošnja donosi između 50 i 85 milijardi eura. U Europi oko 4,4 milijuna radnih mjesta i 405 milijardi eura godišnjeg prometa izravno ovisi o održavanju zdravih ekosustava, od čega je znatan udio obuhvaćen mrežom Natura 2000. Ekološka mreža Natura 2000 na području naše Županije je blagodat kojom se ponosimo, ali ujedno i velika odgovornost budući smo obvezni područja ekološke mreže Natura 2000 te pripadajuća ciljana staništa i vrste čuvati, očuvati i sačuvati u povoljnom stanju za buduće generacije sukladno obavezama koje je Republika Hrvatska preuzela kao članica Europske unije – naglašava nam dalje ravnateljica. Gdje su, kao institucija koja upravlja ovom ekološkom mrežom u našoj županiji, zatekli najviše problema u komunikaciji ili koordinaciji s lokalnim stanovništvom, lokalnom vlasti ili jedinicama lokalne samouprave, pitali smo ravnateljicu JU. Istaknula nam je i koji su najčešći konkretni problemi…
—Kako je ekološka mreža Natura 2000, u odnosu na kategorije zaštićenih područja koja smo imali na prostoru naše Županije još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, noviji model zaštite nekog područja s ciljem održavanja povoljnog stanja očuvanosti staništa i/ili vrsta nekog područja, Natura 2000 često se poistovjećuje sa zaštićenim područjima u kojima su ljudske djelatnosti značajno ograničene ili čak u potpunosti isključene radi očuvanja bioraznolikosti. Međutim, Natura 2000 počiva na drugim načelima na način da je u potpunosti uzeta u obzir činjenica da je čovjek sastavni dio prirode i da oni najbolje djeluju u okviru partnerskog odnosa – ističe nam Marijana Miljas Đuračić. Kao najveći izazov djelatnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u komunikaciji s dionicima nekog prostora, kao što su jedinice lokalne samouprave, lokalno stanovništvo, investitori, poduzetnici, udruge… U kojem je jedan od prvih ciljeva bio i uopće ostvariti pozitivan partnerski dijalog, svakako je bio objasniti i približiti što je to ekološka mreža Natura 2000, uz koje zakonske procedure i prethodno provedene postupke i uvjete je nešto moguće realizirati unutar nekog područja ekološke mreže te ukazati na sve prednosti i nove mogućnosti koje nam pruža ekološka mreža Natura 2000, a koje trebamo iskoristiti kao našu blagodat u postizanju održivog gospodarsko-ekonomskog rasta i razvoja naše Županije.

Ponekad, danas dosta rijetko, se negdje pojedinačno pojave neki nesporazumi oko provođenja pojedinih aktivnosti ili zahvata, međutim uvijek smo otvoreni za dijalog

—Kroz edukaciju, neovisno o kojim dionicima se radi, često smo morali ponovno educirati dionike prostora zbog čega uopće čuvamo prirodu, da prirodu ne štitimo zbog prirode nego zbog čovjeka i usluga ekosustava koje nam priroda daje za naš život. Ponekad smo morali dionike ponovo podsjećati ili educirati zašto je priroda važna za život i opstanak čovjeka na zemlji, kao i o prirodnim procesima o kojima smo svi učili u osnovnoj školi gdje bi ih podsjetili da prirodu osim zakonskih obaveza koje moramo poštovati, prirodu moramo svi čuvati i štititi jer nam je ona izvor kisika kojeg dišemo, izvor hrane koju jedemo, skladište stakleničkih plinova, regulator poplava i slično. Također, kroz edukacije smo nastojali senzibilizirati zaista pogrešno opće mijenje javnosti u kojem se smatra da je ekološka mreža Natura 2000 novi model ograničenja i potpune zabrane bilo kakve aktivnosti, investicije, zahvata ili radnje u nekom Natura području u kojem se dodatno samo štiti priroda, a čovjek i njegov opstanak je ugrožen – naglašava nam Miljas Đuračić.

Lokalno stanovništvo najviše reagira kad im se ograniči način korištenja prostora
—U okviru toga se definira je li isti moguć, na kojoj točno lokaciji nekog područja ekološke mreže je moguć i pod kojim uvjetima zaštite prirode je moguć te da slijedom provedenog postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu se preporuča krenuti u daljnja ulaganja i razradu projektno-tehničke dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i realizaciju same investicije/zahvata. Kao institucija koja upravlja ekološkom mrežom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, najviše problema u komunikaciji, odnosno koordinaciji s jedinicama lokalne samouprave primjerice imali smo u trenutcima kada se u Natura područjima planiraju pokrenuti neke investicije ili primjerice izdati koncesije i koncesijska odobrenja u okviru kojih su planirani značajni građevinski zahvati koji bi ugrozili Natura područje i ciljane vrste i staništa tog područja. Lokalno stanovništvo ponajviše bi reagiralo u trenutcima kada bi im se primjerice u Natura područjima vremenski ili prostorno ograničio način korištenja prostora, neka aktivnost ili manja investicija za koje su već bez pokretanja određenih postupaka u segmentu zaštite prirode sve predodredili. Sve izazove koje smo imali u komunikaciji s lokalnim stanovništvom ili jedinicama lokalne samouprave zbog Natura područja može se reći da su na neki način prošlost i da su se ponajviše javljali kada je tek proglašena ekološka mreža Natura 2000 zbog nedovoljne informiranosti i poznavanja šire javnosti što je to uopće ekološka mreža Natura 2000, koje su mogućnosti u Natura područjima i koje zakonske postupke je potrebno provesti već na razini ideje prije bilo kakve daljnje realizacije zahvata, plana ili programa u nekom Natura području – dodaje dalje naša sugovornica.
—Velik izazov s kojim se susrećemo jest u nastojanju usklađivanja potrebe različitih gospodarskih grana, primjerice turizam, poljoprivreda, lovstvo, vodno gospodarstvo, šumarstvo, industrija, promet, i zaštite prirode u nekom prostorno ograničenom, površinom malom Natura području, slijedom čega nastoji svojim djelovanjem harmonizirati, odnosno uravnotežiti takav odnos na način da se kroz propisane uvjete i mjere zaštite prirode omogući održiv gospodarski razvoj, a ujedno i očuvaju Natura područja i pripadajuće ciljane vrste i staništa u nekom području što smo obavezni ispuniti sukladno pozitivnim zakonskim propisima kojima se uređuje pitanje zaštite prirode, kao i članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji, u čemu smo za sada uspješni – dodaje dalje.

Jedan dobar dio Primorja, od Neuma do Visočana – sve je proglašeno rezervatom, također pod Naturom. Tu se ne može ništa, a htjeli smo vjetroelektrane, kamenolom… – Nikola Knežić

Imamo se čime dičiti i ponositi
—Ponekad, danas dosta rijetko, se negdje pojedinačno pojave neki nesporazumi oko provođenja pojedinih aktivnosti ili zahvata, međutim uvijek smo otvoreni za dijalog na način da se iznađe rješenje na obostrano zadovoljstvo, poštujući načela i pravila struke uz poštovanje pozitivnih zakonskih propisa. Kroz konstruktivni dijalog nastojimo usmjeriti sve svoje aktivnosti prema zaštiti prirode, što je ujedno i glavni cilj poslovanja Javne ustanove. Moguće nedoumice odnosno izazovi rješavaju se putem participativnog pristupa sudjelovanjem na dioničkim radionicama za izradu Planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže za cijelo područje naše Županije, ali i dodatnih edukacija te direktnim sudjelovanjem dionika u provođenju aktivnosti raznih naših projekata (primjerice LIFE contra Ailanthus, LIFE for Mauremys, Uklanjanje invazivne strane vrste plavi rak, razne ekološke akcije koje provodimo u moru i na kopnu i slično) – navela nam je neke od projekata naša sugovornica u iscrpnim odgovorima za naš tjednik. Cilj joj je, napomenula nam je više puta, maksimalno educirati javnost, no i lokalnu samoupravu.
—Turizam je osnovna gospodarska grana naše Županije. Turisti u našu Županiju prvenstveno dolaze zbog ugodne mediteranske klime, sunca, mora, pitke vode, ljepote i raznolikosti krajobraza te očuvanosti prirode što su sve prirodna bogatstva naše Županije, a na koja se nadovezuju i bogata kulturno-povijesna baština i gastronomija. Danas je itekako lokalna zajednica svjesna svih kvaliteta, vrijednosti te novih prilika i mogućnosti koje nam pružaju Natura područja, ali i zaštićena područja, što je vidljivo kroz investicijska ulaganja putem projekata kojima je cilj zaštita i očuvanje okoliša i prirode, kao i odgovor na klimatske promjene i prirodne rizike. Imamo jako lijepu te prirodno bogatu i raznoliku Županiju, zasigurno i najljepšu, u kojoj se nalazi 35 zaštićenih područja, 71 područje ekološke mreže Natura 2000, jedno Ramsar područje i preko dosad 600 otkrivenih speleoloških objekata. Zaista se imamo čime dičiti i ponositi. Pokazali smo da je moguće iznaći sklad između zaštite prirode i gospodarskog razvoja. Kroz edukacije ukazali smo na nove mogućnosti i prilike koje nam pružaju Natura područja, a sve na način da zaštićena područja budu jedan od temelja i pokretača održivog gospodarsko ekonomsko-društvenog razvoja naše Županije – zaključuje naša sugovornica. Ipak, sudeći po komentarima lokalne samouprave, čini se kako je nužno još dodatno educirati. No ne samo to, treba biti još fleksibilniji. Ipak je svaka općina, svako stanište, pa i svaki metar četvorni u prirodi priča za sebe. Očuvati ili održivo napredovati, pitanje je na koje će se morati odgovoriti svaki put kada se na prirodnom staništu pojavi – prilika za razvoj. Za kraj, dodajmo još jednu informaciju iz JU – prema podacima studije Instituta za europsku okolišnu politiku, Natura 2000 donosi između 200 i 300 milijardi eura koristi godišnje koja se mjeri kroz razne usluge koje očuvana priroda pruža putem održavanja vodotoka i kvalitete vode, očuvanja prirodnih oprašivača, krajobraza, a i podržavanja turizma i rekreacije. Stoga, benefiti Nature 2000 možda se još uvijek ne vide kao onaj krajnji cilj, no on svakako – postoji!

Objavljeno u tiskanom izdanju 9. studenog 2022.

Pročitajte još

SUKOB INTERESA Evo zbog čega direktorica Sanitata Klaudija Barčot mora platiti kaznu od 4 tisuće kuna

Dulist

Udruga Rina Mašera poziva na humanitarni koncert Stijepa Gleđa Markosa

Dulist

FESTA U OČIMA ŠKOLARACA Primorci, Župljani i Konavljani na panou, pod budnim okom Parca

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija