Aktualno

NA PODRUČJU ŽUPANIJE Kakva sudbina čeka 23 škole s manje od 150 učenika?

NA PODRUČJU ŽUPANIJE Kakva sudbina čeka 23 škole s manje od 150 učenika?

Iako se još ne zna sudbina škola koje pohađa manje od 150 učenika, tema je to koja hrvatsku javnost zaokuplja u posljednje vrijeme.

Sve zato što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja početkom godine izradilo nacrt smjer­nica za novu Mrežu školskih ustanova. Jedna od smjernica za osnovne škole jest racionalizacija, koja se odnosi na škole manje od optimalne, odnosno s manje od 300 učenika, a svakako za one manje od 150 učenika. Zapravo osnivači za škole s manjim brojem učenika moraju preispitati oprav­danost njihovog samostalnog rada, pri tome uzimajući u obzir geograf­ske specifičnosti i kriterije za opti­mizaciju mreže škola, demografska kretanja i pokazatelje, ali i ekonom­sku održivost.

Promjena statusa?
Iako iz Ministarstva navode kako smjer­nice dane osnivačima ne znače i to da će škole koje imaju manje od 150 uče­nika prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice matična škola može postati područna, u mno­gim hrvatskim krajevima pojavila se zabrinutost. Posebno u manjim ili otoč­nim sredinama gdje bi se gubitak škola itekako odrazio na kvalitetu života.

Tragom ovih informacija odlučili smo kroz postojeću Mrežu škola, putem aplikacije ‘ŠeR – Školski e-Rudnik’ pro­vjeriti koliko osnovnih i srednjih škola na području Dubrovačko-neretvan­ske županije ima manje od 150 uče­nika. Inače, na području naše župa­nije postoji 47 matičnih i 36 područnih škola s ukupno 14 036 učenika. Od toga je 31 matična osnovna škola i 36 područ­nih s 9 750 učenika, dok imamo 16 sred­njih škola s 4286 učenika.

Škole s manjim brojem učenika
Osnovnih škola s manje od 150 uče­nika na području naše županije je 20, s tim da je tu većinom riječ o školama na otocima i poluotoku Pelješcu te o školama u Dubrovačkom primorju te Dolini Neretve. Tako OŠ Ante Curać Pinjac u Žrnovu na otoku Korčuli ima, uključujući i područnu školu 90 uče­nika, s tim da matičnu školu pohađa njih 86. Istu sudbinu dijeli i škola u Smokvici na istom otoku. Nju, naime pohađa 120 osnovaca s tim da je 90 uče­nika u matičnoj školi, a ostalo su uče­nici Područne škole Čara. I na otoku Lastovu imamo malu osnovnu školu sa svega 44 učenika. Riječ je o OŠ Braće Glumac, a nešto veći broj učenika ima Osnovna škola Mljet gdje u školskim klupama sjedi ukupno 60 učenika, od čega njih 51 u matičnoj školi. Broj uče­nika manji od 150, točnije manji od sto imaju i četiri škole na Pelješcu. Tako OŠ Ston pohađa ukupno 119 učenika, s tim da ih je 91 u matičnoj školi. OŠ Janjina ima 80 učenika od čega 41 u matičnoj školi, školu u Kuni pohađa 40 učenika, odnosno njih 27 u matičnoj školi, a OŠ Trpanj broji svega 37 učenika. Ovakvu sliku s manjim brojem učenika imamo i u Staševici, Kominu, Kuli Norinskoj te Otrić-Dubravama. Naime, u OŠ fra Ante Gnječa imamo 83 učenika, OŠ Iva Dugandžića Mišića pohađa 98 učenika, u Kuli Norinskoj ukupno su 73 učenika od čega 53 u matičnoj školi, dok u OŠ Otrić-Dubrave nastavu pohađa 66 uče­nika. Ovdje spomenimo i kako je OŠ Otrić-Dubrava zavedena kao škola na području državne skrbi – 3. skupina.
I Dubrovačko primorje ima dvije škole s manjim brojem učenika. Tako OŠ Slano pohađa njih 79, a OŠ Primorje 43 učenika. Na području Grada Dubrov­nika sve su škole s većim brojem đaka. Izdvojit ćemo tek OŠ Antuna Masle u Orašcu, koja ukupno ima 182 učenika, ali njih 148 pohađa matičnu školu, dok su ostali u područnim školama.

Za srednje škole izuzeci
Kad je riječ o srednjim školama, s bro­jem učenika ispod 150 imamo tri škole, s tim da su dvije na otocima. To su Srednja škola Vela luka koja ima 123 učenika, Srednja škola Blato ima njih 137, a Srednja poljoprivredna i tehnička škola u Opuzenu danas broji 95 učenika. Ovdje smo izuzeli tri gradske sred­nje škole, a to su Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, koja ima 100 učenika, Umjetnička škola Luke Sorkočevića (40 učenika) i Privatna gimnazija (71 učenika), jer se takve škole izdvajaju i u nacrtu smjernica Ministarstva. Naime, za srednje škole u javnosti dostupnom nacrtu smjer­nica za osnivače, navodi se kako je potrebno planirati optimalne veličine škola (u pravilu od 16 do 20 razrednih odjela i 400 do 500 učenika), osim za srednje škole koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, umjet­ničke škole, škole s programima na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole za učenike s teškoćama, škole na otocima i na područjima od posebne državne skrbi, škole u brdsko-planin­skim područjima te privatne škole s pravom javnosti. Ono što nam je zapelo za oko jest činjenica kako se u nacrtu za osnovne škole, kod smjernica, ne navode izuzeci poput škola na otocima, na područjima posebne državne skrbi te u brdsko-planinskim područjima. Ipak, to se još može promijeniti. Naime, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja za duList su istaknuli kako je u tijeku proces priprema Smjernica koje pred­stavljaju uputu osnivačima za izradu prijedloga Mreže za svoje područje.

Slijedi javno savjetovanje
— Temeljem Zakona o odgoju i obrazo­vanju u osnovnoj i srednjoj školi Mrežu škola predlažu osnivači, a na temelju tog prijedloga i uz mišljenje Nacional­nog vijeća za razvoj ljudskih potenci­jala, Ministarstvo znanosti i obrazova­nja izrađuje konačan prijedlog mreže za područje RH. Mrežu za područje RH donosi Vlada RH. U tijeku je priprema Smjernica za donošenje Mreže te će iste biti upućene na javno savjetovanje, kako bi svi zainteresirani imali pri­liku dati svoje prijedloge/ komentare – navode iz Ministarstva te dodaju:

— U ovom trenutku prerano je govo­riti o svim detaljima, s obzirom da je prijedlog Smjernica tek prezentiran osnivačima, a očekuje nas i javno savje­tovanje sa zainteresiranom javnošću. Ističemo, u Smjernicama se ne nalazi prijedlog Mreže, već smjernice za osni­vače vezano uz izradu nove Mreže.

Također ističemo kako to ne znači da će škole koje imaju manje od 150 učenika prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice matična škola može postati područna, a sve će biti usuglašeno s osnivačima – zaključak je Ministarstva znanosti i obrazovanja.

O ovoj će se temi očito još dosta govo­riti, a spomenimo tek kako se i prije devet godina najavljivalo ukidanje škola s manjim brojem učenika.


IZ PRIJEDLOGA
Uvjeti rada nisu optimalni
Kako se navodi u prijedlogu smjernica za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, uzi­majući u obzir postojeći Državni pedagoški standard osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja te situ­aciju na terenu, proizlazi da postojeća Mreža i uvjeti rada u većini osnovnih škola nisu optimalni (broj učenika i razrednih odjela, stanje zgrada, opremljenost, iskorište­nost objekata, rad u smjenama, ulaganja u infrastrukturu i opremanje). Prisutna je, ističe se dalje, neujednačenost uvjeta u školama što utječe na jednake mogućnosti za sve učenike. Osim toga, nije vidljiva jasna strategija osnivača u sustavu financiranja školskih ustanova i njihovih kapi­talnih ulaganja te investicijskoga održavanja, a kriteriji nisu dovoljno jasni i određeni. Također, ne postoje jasne i čvrste smjernice za funkcionalnu i racionalnu izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju školskih objekata.

Pročitajte još

[FOTO] 2. OLDTIMER RALLY STON ’50 milja Pelješca’

Dulist

Muzej crvene povijesti slavi peti rođendan!

Dulist

DUBROVNIK PAMTI SVE BRANITELJE 31. obljetnica stradanja šesnaestorice Omišana

Dulist