Iako se o njoj priča više od jednog desetljeća, obnova Jadranske magistrale od Most dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice nije još riješena ni ‘na papiru’. Točnije, nije se ishodila niti lokacijska dozvola. Potvrdili su to za DuList iz Hrvatskih cesta, nakon što su krajem prošlog tjedna dubrovački gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić potpisali Sporazum o suradnji na investiciji rekonstrukcije državne ceste na spomenutom potezu. Time je, istaknuli su u priopćenju iz Grada Dubrovnika, ispunjen prvi preduvjet realizacije ovog značajnog kapitalnog cestovnog projekta.
Nije ishođena lokacijska dozvola
—Hrvatske ceste su prethodno izradile dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole za rekonstrukciju državne ceste D8 od Mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice, međutim zbog potrebe izrade HIA studije, za isto nije ishođena lokacijska dozvola – ističu u odgovoru za DuList iz Hrvatskih cesta. Navode i kako je u međuvremenu Grad Dubrovnik izradio potrebnu dokumentaciju za Sustav odvodnje oborinskih voda priljevnog područja državne ceste D8 – ispusni kanal slivova Šipčine i Kantafig, što dovodi do promjene koncepcije oborinske odvodnje.
—Imajući u vidu značaj projekta za Grad Dubrovnik i Hrvatske ceste, Sporazumom su definirana prava i obveze kako Grada tako i Hrvatskih cesta. Hrvatske ceste će pokrenuti javnu nabavu za izradu projektne dokumentacije uvažavajući odredbe Sporazuma te izvršiti prilagodbu tehničkih rješenja novom stanju – objasnili su nam dalje iz Hrvatskih cesta.
Radovi se najavljuju od 2012.
No, treba svakako podsjetiti kako se zapravo više od 10 godina govori o nužnosti obnove ove dionice državne ceste koja je zbog velikog priljeva vozila postala prava gradska cesta. Znaju to posebno stanovnici Nuncijate koji su godinama apelirali na nedostatak pješačkog prijelaza koji bi pješacima omogućio siguran prelazak ove prometom zagušene ceste. To su konačno i dočekali prije dvije godine privremenim rješenjem sa semaforom. O ovoj se dionici govorilo i sad već davne 2012. godine. Tada je zamjenik gradonačelnika Niko Šalja, na sastanku predstavnika Gradske uprave, nadležnog ministarstva i Hrvatskih cesta, naglasio kako se očekuje skori početak realizacije radova na spomenutoj dionici, kao i rekonstrukcija magistrale u Zatonu.
—Za ova dva projekta, čija će realizacija uvelike povećati sigurnost prometa na vrlo rizičnim dijelovima magistrale, Grad Dubrovnik je u suradnji s Hrvatskim cestama financirao izradu projektne dokumentacije, a na sastanku je rečeno kako bi radovi mogli početi već nakon turističke sezone, do kada bi se trebala prikupiti i sva potrebna dokumentacija – pisali smo 2012. godine. Sastanku je, osim Šalje, nazočio i tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić. Upravo on pokušavao je čim prije progurati ovaj projekt pa se tako svako malo iz njegove Gradske uprave najavljivao početak radova. Pa tako i 2014. godine kada je održao sastanak s predstavnicima Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda, Hidroprojekt-inga-a i Vodovoda Dubrovnik.
Sve je bilo usuglašeno!
Razgovaralo se o tehničkim detaljima, obišao teren, a navodno su bili usuglašeni i stavovi oko posljednjeg neriješenog pitanja kanala oborinske odvodnje s padina Srđa. Također, definirale su se obveze svih sudionika u projektu. Također, te se godine očekivalo i ishođenje potvrde na glavni projekt te raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova dok se početak samih radova trebao dogoditi najkasnije početkom 2015. Godinu dana kasnije Vlahušić ponovno održava sastanak s predstavnikom Hrvatskih cesta. Tada je rečeno kako je idejno rješenje rekonstrukcije magistrale u dužini od tri kilometra s izgradnjom lateralnog oborinskog kanala usvojeno i koordinirano između nositelja projekta Hrvatskih cesta, te Grada Dubrovnika, Hrvatskih voda, Hidroprojekt-ing-a i Vodovoda Dubrovnik. Idući korak trebala je biti izrada glavnog projekta s troškovnikom, a procijenjena vrijednost radova, rečeno je tada, je oko 40 milijuna kuna. Početak radova očekivao se pak tijekom 2016. godine.
Parking mjesta, pothodnici…
Tada se pisalo i o detaljima samog projekta koji bi uključivao izgradnju oko 270 novih parking mjesta na tri odvojene lokacije, šest pješačkih pothodnika, proširenje kolnika, izgradnju vidikovaca te pješačkog nogostupa širine najmanje 2,6 metara. Na područjima gdje s južne strane ceste postoji prilaz privatnim objektima i garažama, postojeća cesta bi se proširila na trotračnu. Jedna traka trebala se prenamijeniti u traku s ograničenom brzinom za ulazak i izlazak na postojeća privatna parking mjesta i garaže. Proširenje se trebalo raditi u brdo, u pojasu vlasništva Hrvatskih cesta i u obuhvatu lokacijske dozvole. Kako je tada izjavio bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, time bi se višestruko poboljšala prometna i pješačka sigurnost u ovom dijelu grada, a građani bi dobili i šetnicu s pogledom na grad, ‘grad na dlanu’. Naglasio je i kako je od iznimne važnosti predviđeni uzdužni oborinski kanal u trupu prometnice koji će uvelike smanjiti količinu oborinskih voda koje se padinama Srđa spuštaju na područja Konala, Šipčina i Gruža.
Elaborat iz 2017.
U ovom našem ‘povijesnom’ pregledu projekta stigli smo i do 2017. Iz te godine datira i Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.
—Budući se predmetni zahvat planirane rekonstrukcije ceste predviđa izvesti na najvećem dijelu već postojeće trase prometnice koja je bila i ranije u funkciji, te obzirom da se ne predviđa znatno povećanje postojećeg intenziteta prometa, utjecaji na okoliš i utjecaji na pojedine sastavnice okoliša biti će u prihvatljivim okvirima. Radovi na poboljšanju kvalitete prometnice i uređenje cestovnog pojasa koji će se izvesti sukladno pravilima struke i uz pridržavanje posebnih uvjeta građenja u konačnici će izazvati pozitivne efekte ne sastavnice okoliša – ističe se, između ostaloga, u zaključku ovog Elaborata. Piše i kako će radovi na poboljšanju kvalitete prometnice i uređenje cestovnog pojasa koji će se izvesti sukladno pravilima struke i uz pridržavanje posebnih uvjeta građenja u konačnici izazvati pozitivne efekte ne sastavnice okoliša. Međutim, te iste godine dolazi do smjene vlasti. Grad Dubrovnik preuzima Mato Franković. On pak u rujnu sa svojim tadašnjim zamjenicama Jelkom Tepšić i Orlandom Tokić najavljuje HIA studiju.
Podrška Vlade RH
Naime, na konferenciji za medije istaknuo je kako je s Ministarstvom kulture dogovorena izrada Studije utjecaja na vizure (HIA) za područje državne ceste D8 od Mosta do Ilijine glavice s uključenjem Nuncijate, a sve u suradnji s Hrvatskim cestama u svrhu dobivanja lokacijske dozvole za rekonstrukciju magistrale i izgradnju pothodnika. Dvije godine kasnije Vlada Andreja Plenkovića u Dubrovniku održava sjednicu, a jedna od točaka dnevnog reda bila je upravo obnova ove dionice magistrale. Vlada je tada poduprla projekt, koji je u to vrijeme bio u fazi projektiranja. Istovremeno se, iščitava se iz dokumenta kojega su usvojili ministri, radila studija optimalizacije odvodnje.
—Ovdje se radi o dionici na samom ulazu u grad Dubrovnik koja prolazi kroz naselje Nuncijata. Ovim projektom planira se obnova kolnika državne ceste, rekonstrukcija oborinske odvodnje, te poglavito rješenje parkirališta, pješačkog prometa i lokalnog prometa za cjelokupno naselje. Ugovorena vrijednost usluge projektiranje obnove kolnika je 547.000,00 kuna (bez PDV-a), dok je predviđena vrijednost usluge projektiranja odvodnje 367.420,00 kuna (bez PDV-a). Predviđene usluge projektiranja planiraju se realizirati tijekom 2019. godine – piše u Vladinom dokumentu.
Hrvatske ceste radile ‘copy paste’ odgovora
Budući da je DuList od samih početaka pratio ovu temu, posebno zbog stanovnika Nuncijate koji su više puta apelirali kako se mora poboljšati sigurnost sudionika u prometu, krajem 2020. godine provjerili smo dokle se stiglo s projektiranjem. Tada su nam iz Hrvatskih cesta naveli kako je ‘projekt u fazi ishođenja lokacijske dozvole te je za istu potrebna izrada i HIA studije sukladno novom načelu i obavezi Ministarstva kulture, a koja određuje studiju utjecaja na svjetsku baštinu.’ Istaknuli su i kako je u međuvremenu izrađen dodatni projekt optimalizacije odvodnje te je u tijeku bila implementacija rezultata i odabir najoptimalnijeg rješenja. Gotovo identičan odgovor dobili smo i 2022. godine, što nas je nagnalo na zaključak kako se projekt nije pomaknuo s mrtve točke. Zanimljivo, o njemu je na Gradskom vijeću 2023. godine govorio i gradonačelnik Mato Franković.
‘U idućih mjesec, dva’
—Ključno nam je rješavanje od Mosta dr. Franja Tuđmana do Ilijine glavice. Rješavamo problematiku odvodnje koja je najveći izazov u rekonstrukciji magistrale. To ćemo riješiti u idućih mjesec, dva. Kao što vam je poznato, izgradnjom veće ceste i veće površine planirano je 300 parking mjesta na toj dionici D8 i za tako veliku površinu je potrebno riješiti pitanje oborinske odvodnje – govorio je gradonačelnik vijećnicima uz napomenu kako će trebati raditi i HIA studiju. U međuvremenu je, napisali smo već na početu teksta, na Nuncijati odrađeno privremeno rješenje sa semaforiziranim pješačkim prijelazom koje je koštalo pola milijuna kuna. Inače, prošlog tjedna potpisanim Sporazumom Grad Dubrovnik i Hrvatske ceste definirali su svoje međusobne obveze.
Obveze i prava
Imajući u vidu značaj projekta za Grad Dubrovnik i Hrvatske ceste, Sporazumom su definirana prava i obveze kako Grada tako i Hrvatskih cesta. Hrvatske ceste će pokrenuti javnu nabavu za izradu projektne dokumentacije uvažavajući odredbe Sporazuma te izvršiti prilagodbu tehničkih rješenja novom stanju – ističu za DuList iz Hrvatskih Cesta. Procijenjena vrijednost izrade dokumentacije i ishođenja dozvola je 85 tisuća eura. Grad s druge strane ima obvezu izraditi projektnu dokumentaciju, ishoditi potrebne dozvole (lokacijsku i građevinsku) i izgraditi sustav oborinske odvodnje na koji će se spojiti sustave odvodnje rekonstrukcije D8. Grad je sredstva za izradu projektne dokumentacije sustava oborinske odvodnje osigurao u proračunu te pristupio izradi iste. Po svemu sudeći, još ćemo neko vrijeme pričekati ‘prvu lopatu’.
Iz tiskanog izdanja