Prije nešto malo više od dva mjeseca Čistoća je dobila novu direktoricu. Riječ je o Mihaeli Mikulandri, koja je u ovu gradsku tvrtku prešla iz Sanitata. Za novi broj DuLista s novom smo direktoricom razgovarali o stanju u tvrtki, zaposlenicima, ali i novom sustavu za gospodarenje otpadom.
Kakvo ste stanje zatekli, posebno u financijskom i kadrovskom smislu?
Čistoća posluje s gubitkom još od 2017. godine kada su značajno povećani rashodi vezano za primarnu selekciju otpada, zaposleni su novi djelatnici na poslovima prikupljanja i odvajanja. Dotad se to nije radilo na taj način pa je u tom dijelu došlo do povećanja, a tu su i troškovi novonabavljenih vozila, troškovi zbrinjavanja glomaznog i ostalih vrsta otpada. Po sav glomazni otpad kojeg skupimo dolaze oporabitelji i mi to plaćamo. Upravo je ta vrsta otpada najskuplja. S druge strane, cijene odvoza otpada za kućanstvo nisu se nažalost mijenjale od 2006. godine. U sadašnjim cijenama nisu ukalkulirani ni troškovi primarne selekcije otpada kao ni stopa inflacije koja je prema izračunu Državnog zavoda za statistiku u 2022. iznosila 12,7 posto. Cijene su dakle još uvijek iste. Cilj je da se do kraja ove godine donese cjenik javne usluge koji će biti puno skuplji u odnosu na sadašnji. Pri tome će se paziti i na socijalnu komponentu kako ne bi bilo baš velikog ‘odskakanja’. Sve je poskupilo pa mora poskupiti i odvoz otpada.
Rekli ste da je gubitak od 2017., no koronakriza je bila dodatni udarac.
Tako je. U gubitku smo od 2017. godine, a tijekom koronakrize koristili su se, kao što su to radile i ostale gradske tvrtke, državni poticaji tako da su očuvana radna mjesta. No, gubitak je još prisutan. Dolaze nam i novi troškovi, ali nadam se da će sve krenuti uzlaznom putanjom.
Kakva je situacija s kadrom, zaposlili ste 23 nova djelatnika i to mahom strane državljane?
To se sve događalo prije mog dolaska. Čistoća je, naime, tijekom ožujka ove godine provela natječaj na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Tražilo se 20 radnika za radno mjesto čistač i 10 radnika za radno mjesto pomoćni radnik. Na natječaj su se javile četiri osobe, a samo dvije su se pojavile i obavile liječnički pregled. Jedna osoba je odustala prilikom potpisivanja ugovora, a druga je bila zaposlena, ali je i ona odustala nakon 15 dana. S obzirom da se javio nedovoljan broj zainteresiranih, Zavod za zapošljavanje nam je dao pozitivnu ocjenu za zapošljavanje državljana iz trećih zemalja. Tada je Čistoća sklopila ugovor s agencijom Connect Human Resources d.o.o. sa sjedištem u Kaštel Lukšiću te prvotno namjeravala zaposliti 25 stranih radnika. No, dvije osobe su u međuvremenu odustale tako da nam ih na kraju stiže 23. S njima, Čistoća danas ima 234 djelatnika, a od toga je njih 12 iz Bangladeša započelo s radom. Pet ih je na liječnikom pregledu i bit će zaposleni od 9. kolovoza, a preostalih pet dolazi u idućih desetak dana.
Jesu li to sve čistači ili pomoćni radnici?
Veći je broj čistača. U prvoj turi došlo je njih osam te smo ih četiri odmah rasporedili na pranje Straduna. Naime, od 1. lipnja je trebalo početi sa svakodnevnim pranjem Straduna i sporednih ulica, ali to nismo mogli provesti zbog nedostatka radne snage. Čak smo dali obavijest na Studentski centar, ali nitko se nije javio. S dolaskom stranih radnika, od 15. srpnja Stradun peremo svakodnevno. Ovdje moram naglasiti kako svi strani radnici dolaze u Dubrovnik o svom trošku. Mi smo jedino agenciji morali platiti 100 eura po svakoj osobi, a inače prema našim saznanjima, neke agencije po osobi naplaćuju njihovu bruto plaću.
Je li im osiguran smještaj?
Društvo im je našlo smještaj, međutim troškove snose oni sami. Nismo željeli da bude imalo razlike između njih i radnika iz Dubrovnika ili Slavonije jer imamo mi i stalnih sezonaca iz Slavonije koji također plaćaju svoj smještaj. Dio ih je smješten na Batahovini u prostoru Luke Dubrovnik, a dio ih je u privatnom stanu u Novoj Mokošici.
Jesu li sad s ova 23 djelatnika zadovoljene sve potrebe za radnom snagom?
Najviše nam je nedostajalo pometača jer smo imali njih 18 za područje povijesne jezgre i isto toliko za ostali dio Dubrovnika, uključujući i otoke. Mislim da ćemo s ovom brojkom te potrebe zadovoljiti. Budući da se nitko nije javio na natječaj, bili smo pribjegli i zapošljavanju naših bivših zaposlenika koji su otišli u mirovinu. Uzimali smo ih na četiri sata, međutim s novim zapošljavanjima morali smo s njima raskinuti ugovore. To je zapravo i bilo privremeno rješenje za gašenje požara. Da ne ispadne kako smo zaposlili samo strane djelatnike, spomenut ću kako kako smo u srpnju imali natječaj i za čistača/čistačicu javnog WC-a. Tražili smo tri izvršitelja i sva smo mjesta uspjeli popuniti.
Prethodna Uprava nije u zadnje vrijeme uspijevala naći zajednički jezik sa zaposlenicima. Svjedočili smo i prosvjedu krajem prošle godine. Je li ta situacija riješena, jesu li ispunjeni njihovi zahtjevi?
U prvom sam tjednu, nakon dolaska u Čistoću, održala sastanak s predstavnikom najreprezentativnijeg sindikata gosparom Nikšom Šutalom. On mi je rekao o čemu se radi i da postoje neke tužbe na sudu. Nakon pregovaranja s ranijom Upravom zakazali smo i sastanak na kojemu je gospar Šutalo bio s jednim članom svog sindikata. Objasnila sam im da poslujemo s gubitkom. Da bismo mogli servisirati naše troškove i uredno podmirivati sve račune i dospijeća, nažalost koristimo dozvoljeno prekoračenje na poslovnom računu, a njihovi zahtjevi su 30 posto veća plaća. Slažem se u potpunosti s njima, ali za to se moraju steći neki uvjeti. Da idemo u tom smjeru, tvrtka bi došla na rub egzistencije što nije nikome od nas od interesa.
Gradonačelnik je u nekoliko navrata isticao kako prema procjenama 30 posto građana uopće ne plaća Čistoću. Jeste li razmišljali o tom problemu i može li mu se i na koji način doskočiti?
Ne znamo točno radi li se o 30 posto, ali svakako velik broj naših sugrađana, kako fizičkih, tako i pravnih osoba, nisu u evidenciji Čistoće, što znači da nisu nikad zaprimili račun i platili ga. Nije to slučaj kao kod Vodovoda ili HEPa, oni zatvore vodu i isključe struju pa korisnik mora platiti. Mi smo krenuli u intenzivniji rad i evidenciju s izlaskom na teren, a moram napomenuti kako Čistoća još uvijek djeluje na jednom području Konavala, na Obodu, Zvekovici i u Cavtatu, potom u Župi dubrovačkoj, gradu Dubrovniku te Općini Dubrovačko primorje. Već smo sad našli na terenu korisnike s područja Konavala i Župe koji dosad nisu bili evidentirani, a sad ‘češljamo grad’. Neki se ljudi jave sami, ali znate kakvi su naši ljudi: Zašto bih se ja javio i plaćao.
Pretpostavljam da će se to riješiti s novim sustavom gospodarenja otpadom.
Tako je, ali treba ga dočekati. Prethodna Uprava je predlagala otpadomjere. Cijena se za njih 600 kretala oko 2,5 milijuna eura. Međutim, mišljenja sam, a takvog su razmišljanja i moje kolege, da ne mogu to biti samo otpadomjeri i da ćemo trebati raditi kombinaciju. I sad smo na području Knežice, Puta od Izvora i u Zatonu podijelili kante korisnicima. Oni još uvijek plaćaju današnju cijenu, ali imaju tri kante ispred kuće za razvrstavanje. Plan je da podijelimo što više tih kanti, ali samo u mjestima gdje se kamionima može prići. U urbanim sredinama postupno ćemo morati postavljati otpadomjere, ili neke vrste vrećica… To još ne znamo. Sad smo na otpadomjerima, s tim da budu u kombinaciji s kantama.
Kako će se kontrolirati otpad u kantama, vagat će se ili?
Neće se vagati, nego se svako dizanje kante naplaćuje. Općenito je kod takvog odlaganja otpada ključno da se što više otpada odvoji. Uzmimo primjer Zagreba. Tebi nitko ne brani da u vrećicu od 20 litara natrpaš plastike, ali se svaka vrećica plaća. Tako će biti i kod nas. Kod otpadomjera će kućanstva dobiti karticu za njihovo otvaranje te će se s jednim otvaranjem moći odložiti npr. vrećica od 20 litara. Što se više puta kartica bude otkucavala, cijena će biti veća. Isto je i s kantom, što se ona više bude punila, veća će biti i cijena.
Sad ste rekli kako će se morati ići u kombinaciju kanti i otpadomjera, znači li to da novi sustav neće tako skoro zaživjeti?
Čim donesemo novi cjenik, moramo krenuti s novi sustavom. No, mišljenja sam kako treba krenuti postupno. Dakle ne nabaviti odmah 600 otpadomjera pa vidjeti kako ide. Ako to ne bude zadovoljilo naše potrebe ili se ne bude moglo realizirati na taj način, onda imamo problem. Bacili smo 2,5 milijuna eura, što nisu mali novci. Stoga sam mišljenja da to treba uvoditi postupno, ali da bi se novi sustav gospodarenja otpadom mogao uvesti, sva javna odlagališta moraju biti uredna.
Što to znači?
Sva odlagališta moraju imati spremnike za miješani komunalni otpad, za plastiku, papir, staklo i za biootpad. Trenutno recimo nigdje u gradu nema spremnika za biootpad, a Grad Dubrovnik je upravo krenuo u njihovu nabavu. Nova Mokošica primjerice ima sređena sva odlagališta, ali ima i reciklažno dvorište i zato mislim da bismo s otpadomjerima mogli krenuti upravo u tom naselju. Na taj bismo način automatski dobili feedback idemo li u pravom smjeru. Je li bolje vidjeti jesmo li pogriješili na primjerice 50 tisuća eura ili na 2,5 milijuna?
Kad se to onda može očekivati?
Nadam se da bi već početkom iduće godine moglo pomalo krenuti.
Koliko su građani svjesni važnosti odvajanja otpada i hoćete li raditi edukacije?
Mi smo dosad educirali isključivo djecu u vrtićima i školama. Budući da je ovo jedan veliki korak, kako za Čistoću, tako i za sve naše korisnike, morat ćemo ih educirati. Morat ćemo organizirati i radionice, edukacije… Morat ćemo im se približiti jer bez njih ne možemo ništa. Možemo mi donijeti ne znam kakve zakone i podijeliti im ne znam što, ali ako ljudi nisu upućeni što i kako trebaju raditi, od toga nema ništa. Oni su ključan faktor u svemu, možda i najvažniji.
A zapravo još nismo stekli ni naviku bacanja smeća u večernjim satima…
Ovdje ću spomenuti slučaj s Androvićevom ulicom. Taj problem traje 5 godina. Morali smo nekako ograničiti radno vrijeme, koje se svakako kosi s uobičajenim vremenom odlaganja. S obzirom da su to odlagalište koristili uglavnom ljudi iz povijesne jezgre, izašlo im se u susret da se ono otvori od 5 do 12, sad po novome. Moram naglasiti i kako s takvom odlukom nismo krenuli odmah, od danas do sutra, već smo ostavili dva dana kako bi svi mogli vidjeti obavijest, no opet smo iza 12 pronašli vreće ispred. Evidentno je da se tu radi o kućnom otpadu, ali Čistoći nije u ingerenciji otvaranje vreća i gledanje čije je to, jer ne može naplatiti kazne. U suradnji smo s komunalnim redarstvom te će oni jedno vrijeme pratiti tko odlaže, a dežurali su i naši djelatnici. U dogledno vrijeme morat će se ugraditi kamera. Sami korisnici se moraju kulturnije ponašati prema svemu tome. Velika većina ljudi stvarno poštuje vrijeme odlaganja, ali dovoljno ih je nekoliko da nastane problem. Stoga ćemo svakako morati organizirati edukacije oko novog sustava.
Ljudi često komentiraju kako nemaju zašto razdvajati otpad kad se ionako sve baca u isti kamion. I mi smo nekoliko puta svjedočili kako se žuti kontejner prazni u kamion s miješanim komunalnim otpadom.
Ne baca se sve u isti kamion. U našem se pogonu u Župi dubrovačkoj baliraju plastika i karton. Naši djelatnici kad pokupe plastiku, iskrenu taj kontejner u pogonu i tu nekad bude najmanje plastike. Djelatnici koji rade na reciklaži to rukama odvajaju. Po meni bi se taj kontejner odmah trebao staviti u presu, ali ne može s obzirom da nekad bude najmanje plastike, a najviše miješanog komunalnog otpada. Ne vjerujem da ljudi to rade iz neznanja, nekad mislim je namjerno. Inače, pogon u Župi nije baš reprezentativan prostor. Za veću reciklažu, a s obzirom na novi sustav, tamo trebamo pravu sortirnicu.
Je li u planu?
Taj prostor je u vlasništvu Grada Dubrovnika. Morat će se nešto nadograđivati. Inače, Grad je pokrenuo i postupak za TT blok Osojnik gdje će također ići neka vrsta sortirnice, ali to je mislim sve povezano s Centrom za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Sam obuhvat Grabovice, gdje se sad vrši sanacija i proširivanje, dostatan je prema zadnjim izračunima za još dvije, dvije i pol godine. Iskreno se nadam da će do toga dana biti riješen Centar za gospodarenje otpadom, jer ako ne bude, ne znam kako će dalje Čistoća. Ne znam prvo na koje mjesto ćemo odvoziti otpad, a to će izazivati užasno velike troškove.
Što je s novim cjenikom? On je krajem prošle godine bio na e-savjetovanju.
Bio je na e-savjetovanju, ali nije prošao. Svaki cjenik za javnu uslugu mora odobriti gradonačelnik, a zašto nije prošao, ne znam jer je to bilo prije mog dolaska. Upravo je u izradi cjenik za usluge po narudžbi jer se kod pravnih osoba sve osim miješanog komunalnog otpada smatra proizvodnim otpadom i ne spada u javnu uslugu. Imamo jako puno korisnika pravnih osoba pa i za taj dio moramo biti pokriveni. Cjenik za usluge po narudžbi je komercijalan te ga Čistoća sama donosi, no svakako ćemo ga dati na uvid gradonačelniku. Za njega ne moramo dobiti suglasnost kao na ovaj za javnu uslugu. U planu je da ovaj ide od 1. rujna, a onda ćemo se uhvatiti ovoga za javnu uslugu. Sve je poskupilo, bit će velikih razlika u cijeni, ali s druge strane, moramo misliti i na naše korisnike.
Iz tiskanog izdanja DuLista