Mediteranska prehrana uključuje mnoštvo namirnica bogatih biljnim vlaknima poput žitarica, raznolikoga voća i povrća, orašastih plodova, mahunarki, različitih vrsta sjemenki i maslina.
MD (Mediterranean diet), kako je danas svjetski kratko pišemo i zovemo, uključuje i umjeren unos mliječnih proizvoda. Glavni izvor masnoća je, naravno, maslinovo ulje, a najvažnije sladilo – ekološki med.
Važna za cijelo čovječanstvo i kulturni element
Mediteranska prehrana značajan je kulturološki element stanovnika našeg podneblja. Ne zahtijeva ništa drugo negoli čistu, prirodnu i zdravu hranu! Upravo ovaj zdravstveni i kulturološki aspekt bio je najvažniji razlog zbog kojeg se od 1995. godine promovira tradicionalna piramida mediteranske prehrane. Ona postaje način za prevenciju i tretiranje raznih zdravstvenih stanja i bolesti. No kako živimo u vrijeme mnogih klimatskih, prehrambenih, sociokulturnih i zdravstvenih promjena, pa i novog životnog stila stanovnika mediteranskih zemalja, došlo je vrijeme da se promijeni i piramida mediteranske prehrane te kreira nova. Naime, mediteranska prehrana ubrzano je prestajala zauzimati važnost u evoluciji i zdravlju ljudi s Mediterana. Razlog su moderna tehnologija, globalizacija hrane, odlazak mladih u urbane sredine te biranje brze i masne rafinirane hrane, koja ranije nije bila tipična za ovo podneblje. Znanstvenici udruženi u Mediterranean Diet Foundation’s International Scientific Committee zajedno s grupom međunarodnih znanstvenika koji su se okupili u Barceloni na 7. međunarodnom kongresu mediteranske prehrane, dizajniraju stoga finalnu verziju nove piramide mediteranske prehrane. Radi zaštite mediteranske prehrane, 16. studenoga 2010. UNESCO je odlučio Mediteransku prehranu staviti na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Kako mediteranska prehrana djeluje na zdravlje
Ovaj put ću s vama zato rado podijeliti neka od istraživanja o zdravstvenim dobrobitima mediteranske prehrane koju volim nazvati i – prehranom civilizacije.
Čuva vaše srce
Istraživanje objavljeno u kolovozu 2011., trajalo je tri mjeseca i uključivalo 135 odraslih ljudi, 52 muškarca i 83 žene, od koji su svi bili s umjerenim kardiovaskularnim rizikom. Neki su slijedili principe mediteranske dijete, a drugi bili na niskomasnoj dijeti koju je kreirao American Heart Association. Rezultati su pokazali da su oni koji su slijedili načela mediteranske dijete mnogo efikasnije smanjili postprandijalnu lipemiju (koja izaziva nakupljanje masti na stijenkama krvnih žila), što se smatra dokazom da mediteranska dijeta čuva srce! Znanstvenici iz Italije i Grčke zaključuju da se zdrava mediteranska dijeta može primijeniti na sve etničke grupe te da prevenira i primarne i sekundarne rizike metaboličkog sindroma.
Poboljšava poslovnu efikasnost
Mediteranska prehrana svakako je dobrodošla promjena u kantinama poslovnih tvrtki. U čileanskom istraživanju objavljenom 2009. u britanskom časopisu Public Health Nutrition, Federico Leighton sa suradnicima godinu dana je pratio radnike tvrtke Maestranza Diesel. Njima je u kantinama posluživana ova vrsta prehrane i rezultati su pokazali da su se kod radnika znatno smanjili parametri metaboličkog sindroma i povećala se efikasnost rada.
Zaključak: mediteranska prehrana praktična je i djelotvorna već i na radnom mjestu!
To je istraživanje značajno jer može potaknuti promjene jelovnika u kantinama poslovnih ustanova i tako poboljšati ne samo zdravlje radnika, već i poslovnu efikasnost tvrtki.
Povećava seksualnost
To potvrđuje talijansko istraživanje iz 2006. godine koje je dokazalo da su pretilost i metabolički sindrom povezani s erektilnom disfunkcijom. No dvije godine nakon promjene životnog stila, koji je uključivao mediteransku prehranu i tjelovježbu, trećina ispitanika ponovno je bila seksualno funkcionalna.
Može smanjiti obolijevanje od kroničnih bolesti i karcinoma
Istraživanje iz rujna 2011. (Gil. Ortega & Maldonado) potvrđuje da unos namirnica temeljenih na integralnim žitaricama 2-3 puta dnevno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za 20 do 30 posto te umanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Ujedno, integralne žitarice i njihovi proizvodi imaju preventivnu ulogu kod kolorektalnog karcinoma, polipa, hormonskih karcinoma, karcinoma gušterače i ostalih karcinoma probavnog sustava.
Štiti od karcinoma dojke
Maslinovo ulje zauzima središnje mjesto u piramidi mediteranske prehrane. Stoga i ne čudi da danas imamo sve više epidemioloških i eksperimentalnih dokaza da mediteranska dijeta, a posebice ekstradjevičansko maslinovo ulje, usporavaju napredovanja nekih karcinoma, osobito karcinoma dojke. Smatra se da je to rezultat učinka mononezasićenih masnih kiselina. Prema posljednjem, španjolskom istraživanju (Escrich, Moral & Solanas), umjeren unos ekstradjevičanskog maslinova ulja tijekom života doista se čini kao vrlo zdrav odabir. Smanjuje pojavu karcinoma dojke, a u slučajevima kada je već dijagnosticiran, pozitivno utječe na izlječenje.
Sprječava metabolički sindrom
Metabolički sindrom je potencijalno fatalno stanje kojem medicinska struka nažalost još uvijek ne daje dovoljno pozornosti. Povišen šećer u krvi, višak tjelesne težine, izražena abdominalna mast, povišen krvni tlak i kolesterol, sve to čini metabolički sindrom ili sindrom X. On nije bolest, nego stanje koje podrazumijeva niz vrlo rizičnih zdravstvenih faktora, a koje mnogi nazivaju – sindromom civilizacije. U uskoj je vezi s nizom bolesti i stanja – policistični jajnici, masna jetra, giht, bolesti mišića i kostiju, depresija. Mediteranska prehrana u mnoštvu znanstvenih istraživanja pokazala se preventivna kod metaboličkog sindroma te važna u njegovom tretmanu.
Mediteranskom prehranom i protiv klimatskih promjena
Danas se mediteranska dijeta ne smatra samo zdravim načinom prehrane, već i zdravim odnosom prema okolišu. Sa svih strana čujemo kako se klima sve brže mijenja. Klimatske promjene postale su i političko pitanje i tema mnogih međunarodnih skupova. No političari se danas najviše bave energetskim sektorom kao načinom za očuvanje klime, zanemarujući utjecaj poljoprivrede i domaćih životinja na farmama. Kad bismo smanjili unos mesa za 50 posto, to bi značilo: manje bi se uništavale šume (da bi se na njihovu mjestu pravile površine za uzgoj soje i drugih poljoprivrednih vrsta namijenjenih prehrani životinja) smanjila bi se emisija metana i dušikova oksida u atmosferu uništavanje šuma dovodi do povećane koncentracije CO2 u atmosferi, kojeg je danas čak 35 posto više nego mnogo godina unatrag. (Današnja koncentracija CO2 najviša je u odnosu na sve razine u posljednjih 650.000 godina!)
Alternativa za Vas