MALDINI I MACAN ANALIZIRAJU ZA DULIST Hoće li nova oporba biti samo bučna ili snažna i argumentirana?

Iza nas su još jedni parlamentarni izbori, a HDZAndreja Plenkovića osvo­jio je čak 66 mandata. Lider stranke već je dan kasnije krenuo pregovarati s koa­licijskim partnerima te će, kako stvari stoje, imati potrebnih 76 potpisa. Poli­tički analitičar i komunikacijski struč­njak Krešimir Macan ističe kako bi Plen­ković vrlo vjerojatno mogao sve brzo dogovoriti i formirati Vladu. ‘U pitanju je maksimalno tjedan dana ili dva’, nagla­sio je Macan.
— Andrej Plenković je, u ovim kri­znim vremenima, uspio uvjeriti da je on sigurna opcija za sljedeće četiri godine. Odradio je dobru kampanju i dobio izbore. U tome mu je pomogla manja izlaznost jer se pokazalo da SDP ne može izvući svoje biračko tijelo na birališta. To je dovelo do velike razlike u broju man­data – rekao je Macan. Naglašava i kako će Domovinski pokret i Most biti dobra oporba.
— Uvijek je vlast dobra onoliko koliko je dobra opozicija. Opozicija će biti jaka pa će biti zanimljivo i u Saboru – navodi Macan. Ističe i kako je SDP računao na to kako će se njihov pobjednički niz nastaviti.
— SDP je zaboravio da mora izvući birače na birališta. To se pokazalo ključ­nim. No, pokazalo se i da SDP to više ne može. Za očekivati je bila ostavka Davora Bernardića jer je ovo najgori rezultat SDP-a, a najbolji HDZ-a od 2000. godine – rekao je Macan. Naglasio je i kako se ovi izbori mogu itekako odra­ziti na lokalne izbore koji će se održati za godinu dana.
— Bit će vrlo važni izbori u Zagrebu, ali i u svim velikim gradovima. Sigurno će se javiti nove opcije potaknute uspje­hom ‘Možemo!’. Ostvarili su veliki uspjeh jer su građani Zagreba bili razo­čarani nedonošenjem zakona o obnovi Zagreba nakon potresa. I jednostavno su na tom aktivizmu dobili. Pretvorili su svoje vijećnićke mandate u mandate saborskih zastupnika. Konačno, Hrvat­ska ima pravu, novu i modernu lijevu opciju. Tako da izbori neće biti onakvim kakvim smo ih zamišljali za godinu dana – navodi. Hoće li HDZ ponoviti uspjeh, pitali smo.
— Mislim da su rezultati, recimo u Dubrovniku, vrlo indikativni i da Mato Franković, ako ovako nastavi, može lako računati na reizbor – naglasio je. Ističe i kako je za Plenkovića, po pita­nju održavanja financijske stabilnosti, ključna osoba i dalje Zdravko Marić.
— Vjerujem da će osigurati sva sred­stva koja su potrebna da izađemo što prije iz ekonomskih posljedica korona­virusa. Ako zadrži Marića, zadržao je financijsku stabilnost – rekao je Macan. Također je naglasio kako je agencija za istraživanje javnog mišljenja ISPOSplus od početka govorila da HDZvodi.
— Jedino su se njihova istraživanja pokazala relevantnima. Svi se drugi moraju zamisliti žele li se i dalje baviti istraživanjem – ističe Macan.

Iznenađenje?
Veliki broj mandata koje je dobio HDZ na čelu s Andrejom Plenkovićem naspram Restart koalicije i jest i nije iznenađe­nje, reći će politolog i sveučilišni profe­sor prof. dr. sc. Pero Maldini. Objašnjava kako je iznenađenje zato što su sve rele­vantne predizborne ankete tijekom pro­teklih nekoliko tjedana upućivale na to da će se voditi tijesna utrka te da će Restart koalicija biti relativni pobjednik izbora. Ipak, ističe, i tada je bilo jasno da Restart neće imati koalicijski potencijal za sastavljanje funkcionalne i stabilne većine, za razliku od HDZ-a, koji unatoč predviđanjima manjeg broja mandata ima znatno veću mogućnost koalira­nja pa time i veće izglede za sastavlja­nje većine. Međutim, kod ovih anketa su barem dva razloga koji umanjuju nji­hovu prediktivnost.
— Najprije, upitna je bila reprezenta­tivnost ispitnog uzorka. Iako su ankete obuhvatile razmjerno velik broj ispita­nika, osobito HRejting (preko šest tisuća), riječ je ipak o nekoliko stotina ispitanika (oko 600) po svakoj izbornoj jedinici, što je doista na rubu reprezentativnosti, čak i uz predviđenu nešto veću statističku pogrešku od 4 posto. Drugi razlog je taj što su ankete uvijek izraz trenutnih sta­vova ispitanika. Budući da su rađene desetak dana prije izbora, one su odraža­vale preferencije birača u tom trenutku pa u odnosu na rezultat izbora, očito je da je u međuvremenu došlo do pro­mjene – ističe Maldini. Promjene, kaže, koje se događaju unutar tog razdoblja ovisne su ne toliko o pretežno petrificira­nim opredjeljenjima već strukturiranih biračkih tijela pojedinih političkih opcija, već o drugim činiteljima, poput animira­nja neodlučnih birača ili izlaznosti.

Često bez jasne alternative
Za neuspjeh Restarta je, navodi, prije svega zaslužna besadržajnost, pogla­vito SDP-a.
— Moramo se prisjetiti kako se tije­kom prve dvije godine – nakon odlaska Zorana Milanovića, koji je iza sebe osta­vio kadrovski i organizacijski devasti­ranu stranku – SDP bavio samim sobom, poglavito unutarstranačkim sukobima, što je stranku dodatno urušilo iznutra, ali i u percepciji građana. U trenutku kad se stranka trebala konsolidirati, Bernar­dić je imao unutarstranačku oporbu s kojom nije uspio naći modus vivendi. To je tradicionalne birače ljevice razočaralo i udaljilo od SDP-a pa su na lokalnim, europarlamentarnim te sada na parla­mentarnim izborima u mnogome apsti­nirali. Uz strah od mogućnosti zaraze na izbornim mjestima, to je također i razlog vrlo niskoj izlaznosti na ovim izborima, dok je dio tradicionalnih birača SDP-a koji su izašli na izbore, svoj glas dao plat­formi Možemo – kaže Maldini. Neočeki­vani uspjeh na izborima za EU Parlament s četiri zastupnika te pobjeda Milanovića kao kandidata SDP-a, privremeno su pri­mirili sukobe i stabilizirali Bernardićevu poziciju.
— Međutim, razlozi tog uspjeha nisu proizlazili iz sustavnog rada stranke jer nisu producirali nikakav novi sadržaj i aktivnosti koje bi građani honorirali povećanom potporom. Prije bi se moglo reći da su kolateralni dobitnici situacije i grešaka HDZ-a, koje su im išle u prilog. Na tom varljivom uspjehu, gradili su očekivanja puno veća od realno mogu­ćih, dodatno pojačana predviđanjima ovih recentnih predizbornih anketa. Upravo su izbori pokazali stvarnu poli­tičku snagu SDP-a, pred kojim sada stoji temeljita programska, kadrovska i orga­nizacijska rekonstrukcija ako se žele odr­žati kao relevantna stranka u hrvatskom političkom prostoru – rekao je Maldini. Bernardićeva ostavka je, kaže, minimum političke odgovornosti koju čelnik svake demokratske stranke mora snositi nakon političkog neuspjeha.
— Bilo bi potpuno promašeno i pro­blematično da takvo što nije napravio. Međutim, znatno važnije od toga je pitanje ima li SDP odgovarajuće ljude koji će iznjedriti novo vodstvo stranke i hoće li imati snage, mogućnosti i krea­tivnosti ‘restartati’ SDP i pokrenuti ga iz dugotrajne krize u smjeru moderne soci­jaldemokracije sposobne odgovoriti na ključne socioekonomske izazove današ­njice – naglasio je.

Plenković u komotnoj situaciji
U proteklih se pola godine, ističe, nala­zimo u nesvakidašnjoj situaciji veza­noj uz pandemiju koronavirusa. Tije­kom tog razdoblja, Plenkovićeva vlada je uspješno upravljala krizom, podjed­nako javno-zdravstvenim i socio-eko­nomskim mjerama.
— Priklanjanje građana vlasti koja osi­gurava stabilnost i zaštitu – prirodna je reakcija u takvoj situaciji pa se uspjeh HDZ-a u znatnoj mjeri može pripisati tome. Međutim, samo to ne bi bilo dovoljno pa je očito da su uz to birači koji su poduprli HDZ honorirali i sve dosadašnje rezultate ove Vlade, pogla­vito političku stabilnost ostvarenu unatoč mnogim izazovima, umjereni ekonomski rast, veću vidljivost i bolje pozicioniranje zemlje u EU. U tome su, na neki način, vidjeli jamstvo kontinui­teta takvih politika i u predstojećem raz­doblju, očekivano bremenitom socioeko­nomskim problemima – navodi Maldini. Razgovori o koaliciji su već krenuli, dan nakon održanih izbora.
— On je u sad jednoj komotnoj situaciji da sastavi Vladu i da zaobiđe njegove najžešće oponente. Dakle, ne mora pre­govarati s Domovinskim pokretom, kako se očekivalo. Time je Domovinski pokret izgubio bilo kakvu mogućnost da ucje­njuje Plenkovića kojekakvim ustupcima, a na što su ozbiljno računali od samoga početka. Naime, odbijanjem Mosta, koji je apsolutno neprihvatljiv HDZ-u, ostavili su otvorena vrata postizbornoj suradnji s HDZ-om, unatoč žestokoj retorici u kam­panji. Istodobno, jasno su komunicirali svoje maksimalističke zahtjeve računa­jući da će kao nezaobilazni partner za formiranje većine dio toga i ostvariti. Međutim, HDZ-ov rezultat ih je učinio u cijelosti nepotrebnima. S obzirom da je riječ o ad hoc sastavljenoj i prilično heterogenoj skupini koju objedinjuje tek desna politička orijentacija, ali ne nužno i isti interesi, pitanje je hoće li ta grupacija ostati postojana. Izostanak ustupaka kojim bi ostvarili svoje interese, a koje im pozicija u oporbi ne može osi­gurati, može utjecati na njihovu entro­piju. Stoga je moguće da se neki akteri iz tog pokreta, budući da su dobrim dije­lom bivši članovi HDZ-a, u nekoj situa­ciji opet priklone HDZ-u – naglasio je Maldini. Domovinski pokret i Most su u oporbi i dalje, ističe.
— Naravno da će njihova kritika u Saboru biti žestoka. Ničega lošeg nema u tome da je oporba snažna. Međutim, gledamo li dosadašnji Sabor, možemo reći kako je oporba bila vrlo bučna, ali ne i snažna. Pitanje je hoće li nova oporba biti sposobna predlagati alternativne politike koje će biti konstruktivni prijed­lozi ili će i dalje inzistirati na ‘goloj’ kritici ili izazivanju kriza? Snažna i argumenti­rana oporba uvijek je poželjan korektiv vlasti i jamac demokratičnosti. Međutim, sama kritika bez jasnih i strukturiranih alternativnih prijedloga, premda legiti­mna, redovito je jalova. Vrlo skoro ćemo vidjeti na kojem će tragu biti nova oporba – rekao je. Dodaje i kako stabilna većina, koja je po svoj prilici izvjesna, omogućuje Plenkoviću i Vladi da neometani ustup­cima i kompromisima, slobodnije pri­stupe ozbiljnim strukturnim reformama, poglavito reformi pravosuđa, zdravstva i uprave te da nastave reforme obrazo­vanja, mirovinskog sustava i fiskalnu reformu, bez kojih neće biti moguć brži razvoj gospodarstva ni funkcionalnija i modernija država.
— Izazovi s kojima će se Vlada odmah s jeseni suočiti su dvoznamenkasti pad BDP-a, pad zaposlenosti i proračunski deficit, dok će istodobno narasti zahtjevi za potporama poslovanju i očuvanju rad­nih mjesta iz javnih sredstava. Trebat će doista puno inventivnosti i truda pri kreiranju politika koje će omogućiti da se održi stabilnost i da se prebrodi situ­acija – kaže Maldini.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 8. srpnja 2020.