AktualnoUrednički izbor

LUKŠA MATUŠIĆ Potpis za Aglomeraciju kroz dva mjeseca, čišćenje kanala ispod Straduna 2021.

luksa matusic34

Potpis ugovora kojim bi se ozna­čio početak 880 milijuna kuna teš­kog projekta ‘Aglomeracije’ očekuje se kroz dva mjeseca, istaknuo je za DuList direktor Vodovoda Dubrov­nika Lukša Matušić. Vodovod je u srp­nju ove godine završio posljednju fazu procedure za Aglomeraciju kojom se dodjeljuju bespovratna sredstva iz fondova EUza izgradnju vodno-komu­nalne infrastrukture Dubrovnika. Navedeni projekt odobrilo je u naci­onalnoj proceduri Ministarstvo regi­onalnog razvoja i europskih fondova. Matušić ističe kako se na potpis i dalje čeka jer je, kao i hrvatska, i europska birokracija – spora.
— Nitko neće dati toliku količinu novaca na lijepe oči. Mi smo već prošle godine riješili određene uvjete koji su bili potrebni kako bismo uopće pri­stupili potpisivanju ugovora. Trebali smo imati više od 50 posto riješenih imovinsko-pravnih odnosa za sve što trebamo raditi, dobivene lokacijske dozvole. U međuvremenu smo isho­dili dobar dio građevinskih dozvola. Jedino nam je ostalo riješiti pitanje pristupnog puta za uređaj za solarno sušenje mulja na Osojniku koji se zbog žalbe oduljio – ističe Matušić.

Petka, a ne Komolac
Prije više od mjesec dana Aglomeracija je dobila zeleno svjetlo od Jaspersa te im je ostala službena potvrda od kon­trolnog tijela Jaspersa – Indepen­dent Quality Review (IQR). Naglašava i kako se nije dogodilo da IQRodbije određeni projekt, ako ga je već Jas­pers potvrdio. Inače, Jaspers je od Vodovoda tražio dodatna pojašnje­nja, čak i godinu dana nakon ispunje­nih obveza zbog čega se, naglašava Matušić, ‘dodatno izgubilo vremena’. Naime, osim izgradnje cjelokupne nedostajuće kanalizacijske i vodo­opskrbne mreže na području cijelog grada Dubrovnika, projekt između ostalog obuhvaća izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOVPetka. Inače, jedna je od mogućih lokacija bio je i Komolac.
— Nakon što su dobili studiju izvodljivosti i studiju utjecaja na okoliš, iz Jaspersa su tražili dodatna objašnjenja po pitanju toga je li se netko stanovnika bunio i imao priizvodljivosti i studiju utjecaja na mjedbe na moguću lokaciju uređaja u Komolcu. Stanovnici su rekli da ne dolazi u obzir razmatrati Komolac za uređaj obzirom da je riječ o zašti­ćenom krajobrazu. Naši konzultanti su prošlog tjedna trebali dostaviti dodatna objašnjenja koja su oni tra­žili – rekao je Matušić. Navodi kako je postojeća lokacija uređaja ispod Petke u ovakvim okolnostima – najbolja. ­
— Mi se ne možemo uspoređivati s drugim gradovima u Hrvatskoj jer smo prostorno zgrčeni, nemamo mjesta za širenje Grada, a kamoli za izgradnju ovakve infrastrukture. Možda nije najoptimalnija, ali ako ćemo raditi ovako bitan uređaj koji je neophodan za Grad, mi nemamo više vremena čekati i filozofirati gdje bi to bilo dobro za napraviti. To bi dalje povlačilo izmjene prostornih planova, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na tim lokacijama, ishođenje novih lokacijskih i građevinskih dozvola i odnijelo dodatne dvije do tri godine za što mi nemamo vremena. S druge strane, EU nagovještava da postoje rokovi za povlačenje novaca iz tih fondova. Prema neslužbenim infor­macijama, do 2024. se mogu povlačiti novci – ističe. Riječ je o, kaže, o naj­bržem rješenju, jer je postojećem ure­đaju starom preko 40 godina životni vijek istekao.
— Kao Grad imali smo zadnjih 15 godina dobre turističke sezone, a dogodile su se velike izgradnje na području grada. Sve je to na neki način opterećivalo tu kompletnu infrastrukturu i potreban je novi ure­đaj – ističe Matušić. Navodi kako je riječ o centralnom i najvećem pro­jektu Aglomeracije. Očitovanje IQR-a očekuju uskoro.
— Kad IQR da svoje mišljenje, onda poslije dolazi tromjesečno razdoblje u kojem bilo koja članica EU može tra­žiti dodatno objašnjenje. Mi možemo već nakon IQR-a potpisati ugovor za dodjelu sredstava, s tim da se uvede i klauzula, da ukoliko netko od EU čla­nica traži dodatno pojašnjenje, onda se taj ugovor stavlja van snage. To se dosad nije dogodilo. Nezahvalno je govoriti kad bi se mogao staviti pot­pis na ugovor, ali pretpostavljam da bi to moglo biti u razdoblju od jednog do dva mjeseca. Kao što sam rekao, sve smo kriterije ispunili koji su od nas traženi, ostaje završni touch u obliku potpisivanja tog ugovora. Nema mantre da se to neće dogoditi ili da se ta sredstva neće dodijeliti. Čeka se dakle poziv i potpisivanje po meni najvažnijeg ugovora koji se odnosi na infrastrukturu u novijoj povije­sti Vodovoda, pa i Grada – naglašava Matušić.

‘Rak rana’ Dubrovnika
Kao ‘rak ranu’ Dubrovnika ističe sustav oborinske odvodnje u koji se u posljed­njih 30 godina najmanje ulagalo. ‘To u idućim godinama treba biti priori­tet Grada’, naglašava direktor Vodo­voda. Nismo mogli izostaviti i pitanje o čišćenju kanala ispod Straduna koji je također dio projekta Aglomeracije. Nedavno je došlo do potopa Straduna uslijed olujnog nevremena, a mnogi su prstom upirali u Vodovod.
— Nemoguće je da ne dođe do ‘zače­pljenja’ jer se tu radi o velikoj količini vode koja dolazi iz sporednih ulica, ali i zbog – pijeska. Ove godine se nije dogodilo da su poslovni prostori tonuli. Problem poplave Straduna nije bio u nedovoljnoj protočnosti kanala, nego u nemogućnosti slivnika da pokupi toliku količinu kiše koja je pala u kratkom vremenu – kaže Matušić. Inače, Vodovod je dosad očistio pede­set metara kanala ispod Straduna, toč­nije područje oko Orlandovog stupa. To su odradili 2018. godine, a trenutno im je ostalo još 220 metara. ‘Posebnost’ ostatka kanala je što on postaje uži u smjeru od Sponze do Vrata od Pila.
— Prvih 50 metara trebao je biti pri­mjer konzervatorima kako bismo pro­veli čišćenje i dobili potrebne dozvole. Nastavak čišćenja i sanacije Straduna dio programa Aglomeracije i ne smi­jemo krenuti prije nego što dobijemo dozvolu. Dali smo izjavu da neće biti dvostrukog izvora financiranja. Dakle, ne smijemo, uz najbolju volju, prihva­titi neko drugo financiranje. Ne smije se ništa početi raditi prije njihova odobrenja, u suprotnom nas mogu penalizirati – ističe. No, iz Vodovoda nisu gubili vrijeme te su napravili ove godine sondažne iskope na šest lokacija na Stradunu i Prijekome. Na taj su način prvi put dobili informa­cije kako kanal izgleda i koje su mu prave dimenzije. Sa sanacijom kanala u svojoj punoj dužini ispod Straduna, naglašava dalje, započet će se u dru­goj polovici 2021. godine. Ističe i kako su pokušali podići svijest putem pro­grama ‘Do not flush’ kako se ne bi bacale brojne stvari u sustav odvod­nje. Također, govori i kako nisu točne informacije da su svi ugostiteljski objekti ugradili mastolovce u povije­snoj jezgri.
— Mi smo dosta energije izgubili, ali ću ponovno reći da Vodovod nije represivni aparat, niti ima zakonske mogućnosti da nekoga natjera da to i napravi – kaže Matušić.

‘Nećemo nikoga ostaviti’
Projektom Aglomeracije obuhvaćena su i ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u Dubrovniku, zatim u naseljima Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Bosanka, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrov­nik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komo­lac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prije­vor, Rožat, Sustjepan i Šumet. No, neke od navedenih projekata Vodovod je već započeo.
— Aglomeraciju nismo mogli čekati po pitanju Štikovice, Zatona i Mokošice. Jer jednostavno gubimo vrijeme, imamo dosta posla i do 2024. godine moramo sve završiti. Retroaktivno ćemo tražiti sredstva – rekao je Matušić te dodaje, s time, da su kao tvrtka imali odobrenje od 50 milijuna kuna od HABOR-a i pot­pisani ugovor.
— Tako da smo mi trebali ići u investi­cije. Te smo novce prenamijenili za Ora­šac i Mokošicu – kaže Matušić. Neki od stanovnika Orašca su se pobunili obzi­rom da sve kuće nisu obuhvaćene ovim projektom, odnosno da se s izgradnjom došlo do određene lokacije.
— Imamo stotinu situacija u Moko­šici i Orašcu gdje imate objekte koji su napravljeni u posljednjih 5 ili 6 godina i gdje ljudi nisu obuhvaćeni ovom gra­đevinskom dozvolom i projektom. Mi ne smijemo ništa mimo ovog projekta raditi jer nećemo dobiti uporabnu dozvolu. Ako mislimo nešto retroak­tivno povući, gledaju vam jeste li sve radili prema projektu. Da smo išli na izmjenu građevinske dozvole, izgubili bismo godinu ili dvije dana jer bismo rješavali imovinsko-pravne dozvole, a ovih 50 milijuna godina otišli bi novce negdje drugdje ili ne bismo radili ništa. Je li bilo bolje da idemo raditi Orašac i Mokošicu po toj građevinskoj dozvoli ili ne raditi ništa? Mi smo svim tim ljudima rekli da nećemo nikoga ostaviti. To možda neće ići kroz ovaj projekt, Vodo­vod će to gledati napraviti kroz inve­sticiju u vlastitoj režiji, nećemo nikoga izostaviti i da ne bude spojen – rekao je Matušić te naglasio kako rade isključivo ono što nam je u projektima, troškovni­cima i prema građevinskoj dozvoli.
— Po projektu je predviđeno postav­ljanje kanalizacijskog cjevovoda u ulici koja vodi prema Ljupču, a po pitanju sustava vodoopskrbe, prema projektu ga trebamo izgraditi do dijela navedene ulice, a za ostatak su zaduženi privatni investitori. Potpisanim su ugovorom prije nekoliko godina preuzeli su obvezu izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda. Mi, dakle, za izgradnju tog ostatka vodoop­skrbnog sustava nismo zaduženi – rekao je Matušić.

Članak objavljen u tjednom izdanju DuLista 19. kolovoza 2020.

Pročitajte još

Atlantska plovidba povlači dionice sa Zagrebačke burze

Dulist

Sumnja se da je Palata onečišćena zbog nepropisnog odlaganja nusprodukata proizvodnje maslinovog ulja

Andrea Falkoni Račić

DONOSIMO RASPORED CISTERNI Neugodni mirisi u Palati još prisutni

Dulist