Hrvatska

Ljudi koji otvore ovo bolovanje najviše ispaštaju

Dijete i roditelj

Ddok je sve drugo u Hrvatskoj raslo, proračunska osnovica na temelju koje se računa plaća tijekom privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta u Hrvatskoj se nije mijenjala od 2001. godine.

Prije nekoliko dana u redakciju Dnevno.hr je nazvala jedna jako uplašena majka. Žali se da joj dijete za nekoliko dana mora na operaciju u bolnicu i da ne zna kako će platiti kredit i sve ostale troškove taj mjesec. Da joj ne bi previše patila plaća, uzela je godišnji, angažirala djeda i baku da pomognu s čuvanjem dok je dijete doma, ali i dalje ne zna kako će platiti sve obveze.

Ona nije jedina s ovim problemom. Malo koji roditelj u Hrvatskoj se ne užasava početka jeseni i sezone virusa i prehlada. Gotovo da i ne postoji obitelj čije dijete u vrtić ide cijeli mjesec, a da se ne razboli. Juri se liječniku, otvara se bolovanje, a da ne bi patio obiteljski proračun uskaču djede i bake, roditelji uzimaju godišnji, mijenjaju se pa na bolovanje ide jedan, pa drugi roditelj, ističe se u tekstu autorice Ivane Jurišić na Dnevno.hr.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguravanja objašnjavaju da najviši iznos naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenost za rad, kada se naknada isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, bilo da je naknada utvrđena za osiguranika osobno ili radi njege člana obitelji – djeteta, ne može iznositi, za puno radno vrijeme, više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno 565,04 eura, osim naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta, dopusta za slučaj smrti djeteta te privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti.

“Maksimalni iznos naknade plaće u predmetnim slučajevima, kada isti tereti sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja, u direktnoj vezi s iznosom proračunske osnovice s obzirom da isti odgovara proračunskoj osnovici uvećanoj za 28%. Proračunska osnovica se određuje Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za svaku kalendarsku godinu posebno te nije mijenjana od 2001. godine i u cijelom tom razdoblju iznosi 441,44 eura”, pojašnjavaju.

Zanimljivo je podsjetiti da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2001. godinu iznosila 3541 kunu (470 eura), što je 153 posto više nego u prosincu 2023. kada je iznosila 1.191 euro.

“Napominjemo da HZZO provodi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, pa tako i pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, u istome je vezan odredbama ZOZO-a i nije u mogućnosti postupati na drugačiji način od onoga koji je propisan za visinu naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad”, objašnjavaju.

Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad u svim slučajevima, pa tako i radi njege oboljelog djeteta određuje se od osnovice za naknadu plaće koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

Plaća na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće, redovita je mjesečna plaća osiguranika te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada, odnosno za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i privremene nesposobnosti, koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće, ako nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti niža od 25% proračunske osnovice.

Pritom se izričito propisuje da naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, dok za dijete starije od tri godine ista iznosi 70% od osnovice za naknadu plaće.

Znači, naknada plaće se računa u propisanom postotku od osnovice za naknadu plaće koju pak čini prosječni iznos plaće koja je konkretnom osiguraniku isplaćena u razdoblju od šest mjeseci prije mjeseca započinjanja privremene spriječenosti za rad, no koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 565,04 eura za cijeli mjesec.

Pročitajte još

Isplata povrata poreza počinje 2. svibnja

Dulist

NADZOR BRZINE Postavlja se 110 novih kućišta i skoro 40 kamera diljem Hrvatske

Dulist

MILANOVIĆ SE ZAHVALIO GLASAČIMA ‘Do kraja ću se držati slova i duha hrvatskog Ustava’

Dulist