Aktualno

LIPANJ NAGOVIJEŠTA OPORAVAK, ALI MORAMO BITI OPREZNI Hoćemo li iz regije osim radne snage ‘povlačiti’ i turiste?

Hrvatski zavod za zapošljavanje kao institucija je prepoznao situaciju na tržištu rada pa je prošli tjedan donesena odluka Upravnog vijeća prema kojoj se lista deficitarnih zani­manja za Dubrovačko-neretvansku županiju nadopunjuje nedostajućim zanimanjima u turizmu i to konkretno – kuhar i konobar, a za sezonske poslove – pomoćni kuhar, pomoćni konobar, čistač i sobar. Samim tim test tržišta rada više se ne mora provoditi za ta zanimanja – iznio je za DuList Julijo Srgota, predstojnik dubrovačkog ureda spomenute institucije. Naime, novim Zakonom o strancima od 1. siječnja 2021. godine uvedena je obveza prema kojoj poslodavci, ako žele zaposliti radnika iz trećih zemalja, moraju prethodno zatra­žiti od Hrvatskog zavoda za zapošljava­nje test tržišta rada na osnovu kojega se izdaje obavijest ima li takvih radnika na evidenciji Zavoda, osim za zanimanja koja su na listi deficitarnih. No, čim se turističko tržište počelo buditi, bilo je jasno kako odredba ne funkcionira u praksi.

blank
Julijo Srgota

— Realne potrebe za osnovnim zani­manjima u turizmu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji već nekoliko godina su veće od ponude koja je na tržištu. Istina, početkom pandemije koronavirusa više je bilo raspoloživih radnika u turizmu na tržištu jer su hoteli i restorani radili parcijalno, a neki uopće nisu ni radili. Međutim, čim je sezona 2021. pokazala znakove opo­ravka, uvidjela se potreba za dodatnom radnom snagom u turizmu – objasnio je Srgota napomenuvši kako cijela Hrvat­ska nije obuhvaćena ovom odlukom, već samo primorske županije te Grad Zagreb i Zagrebačka županija, potom ona Međimurska, Krapinsko-zagorska i Varaždinska. Preostale županije i dalje će, naglašava, žele li zaposliti osobu koja nije državljanin EU, morati provo­diti test tržišta rada. Ovaj potez vlada­jućih pozdravili su u Strukovnoj grupi ugostiteljskih djelatnosti pri Županij­skoj komori Dubrovnik te ga predsjed­nik Ante Vlašić naziva jako dobrim.
Kompenzacija štete
— Ovo odluka će nam barem djelomično pomoći s obzirom na onu lošu Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvan­ske županije prema kojoj je 15 dana u odnosu na ostatak Hrvatske kasnilo s otvaranjem ugostiteljskih objekata. Zbog toga izgubili smo velik broj sezonskih radnika koji su krenuli raditi drugdje. Čak i oni koji su živjeli u Dubrovniku su otišli jer nisu mogli čekati posao ovdje. Bar tako možemo iskompenzirati štetu koja je napravljena. Bez obzira na to što još uvijek čekamo na početak sezone jer nema većih najava letova s naših emitivnih tržišta, već sad imamo veliki deficit radne snage u županiji, odnosno u tom bazenu koji k nama gra­vitira. Osobno sam zapošljavao osobe iz Hrvatske i BiH. Ako se jednom i pruži prilika da možemo normalno djelovati, onda je ovo dobra šansa koja će nam dozvoliti da uspijemo raditi koliko god je to moguće do kraja ove godine – komentirao je Vlašić dodavši kako se od 11. lipnja kada je u grušku luku uplo­vio prvi ovogodišnji cruiser dosta toga promijenilo. ­
— Jedino što se nije promijenilo je diskriminirajuća odluka Stožera CZ RH prema kojoj se zbog pravne definicije određenog objekta nekima dozvoljava rad, a drugima ne. Svjedoci smo da caffe barovi i noćni klubovi ne smiju poslu­živati u zatvorenom prostoru, a resto­rani, trgovine i shopping centri mogu – ističe. Srećom, popustila je mjera prema kojoj smiju imati televizore vani, a u svrhu praćenja Europskog nogo­metnog prvenstva te je radno vrijeme produljeno do ponoći. Ipak, predsjednik dubrovačke Strukovne grupe ugostiteljskih djelatnosti još jednom ponavlja kako ‘ne postoji niti jedan znanstveni dokaz donesen igdje na svijetu, a koji pokazuje da su ugosti­teljski objekti visoko rizično mjesto od bilo koje druge djelatnosti’. ‘Ne da nam se raditi bez razloga’, podvlači. Tužba je stoga u tijeku, priprema je Udruga Glas poduzetnika, a pojavile su se i pojedi­načne inicijative jer kad bi se ukinule ove, kako ih zove, nepotrebne restrik­cije, promet bi se automatski povećao.

blank
Ante Vlašić

— Caffe barovi i noćni klubovi imaju određeni broj domaćih ljudi koji bi ih konzumirali. Prometa bi bilo, ne u toli­kom formatu kao da imamo jednako gostiju kao 2019., ali moglo bi se raditi. Još jednom pozivam odgovorne koji donose odluke vezane za naše poslova­nje da razmisle. U našem krugu naci­onalne udruge jedna je osoba premi­nula od koronavirusa. Imala je preko 80 godina. Šest ih je tragično umrlo – imali smo dva samoubojstva, dva uboj­stva, jedan srčani udar kod osobe od 39 godina i moždani s 51. Sve ove smrti direktno su vezane jer ljudi više nisu mogli djelovati – dodao je. Uz navedeno, iskreno se nada da će se i letovi s emi­tivnih tržišta učestati. Čekaju informa­cije što će biti s Velikom Britanijom koja je još uvijek ‘pod ručnom’. Amerikanci bi donekle mogli popraviti situaciju. Mišljenja je da bi se djelomično mogli usmjeriti i na zemlje regije. Doduše, oni mogu financijski nadoknaditi izostanak ovih prvih.
Oči na jesen usmjerene na regiju?
— Uostalom njima nije prilagođena naša ponuda. Nije jednostavno tek tako promijeniti koncepte. Djelomično se možemo prilagoditi, ali ne drastično – tumači. Kako ćemo osim radne snage s tržišta država u okružju morati ‘povla­čiti’ i posjetitelje, uvjerenja je Pred­sjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić. Odluku HZZ-a o ukidanju obveze testa tržišta rada za pojedina zanimanja sma­tra jedinom logičnom. Njega je doista suludo raditi poznavajući situaciju u našem gradu i županiji koja se nije već godinama promijenila, tvrdi. Cijela pro­cedura će se za određeni broj dana ubr­zati, no to opet, kaže, ovisi o kapacite­tima Zavoda. Zacijelo će kraće potrajati pronalazak radnika jer je sami test izis­tkivao razdoblje od čak pola mjeseca. Dobro bi bilo, priča, da se i u budućno­sti vodimo ‘zdravim razumom’. Sličnu problematiku trpe, otkriva, i druge turi­stički orijentirane profesije.
— Trgovina možda nije u istom nepovoljnom položaju kao turizam, ali i njima za ljetnih mjeseci treba povećana radna snaga. Puno je trgo­vaca prijavljeno na Zavodu, ali oni se u tome ne žele zaposliti. Tako priječe uvoz radnika kojih mi nemamo – napominje Trojić. Potrebno je djelovati odmah jer očito je kako rastu dolasci i noćenja gostiju, iznosi. Sve je to, podvlači, daleko od brojki na koje smo navikli što je i oče­kivano. Prema vrijednosti fiskalizi­ranih računa u prvih pet mjeseci još nismo došli na razinu 2020., no, lipanj pokazuje naznake oporavka. Booking i cijene kod visokokategornika su na pristojnoj razini, ali ruše se one kod smještaja s tri zvjezdice gdje se zbiva cjenovno nadmetanje. Gledajući u postotcima privatni je prešao stoticu u odnosu na lani, ipak još uvijek se naj­više noćenja ostvaruje u hotelima. Svi dionici u turizmu inzistiraju na dodat­noj vidljivosti na tržištima koja će biti otvorena za Lijepu našu.

blank
Nikolina Trojić

— Trebamo stati i razmisliti što nam je realno. U srpnju i kolovozu dolazit će Amerikanci i Britanci, ali u rujnu moramo oči usmjeriti na regiju. Moje osobno razmatranje je da nam je regija praktična ako želimo imati uspješnu jesen. To trenutno nitko ne spominje, ali je činjenica. Za očekivati je ponovno opadanje gostiju sa zapadnoeuropskog tržišta u devetom mjesecu zbog čega se moramo orijentirati prema zemljama u okružju koje ne djeluju pod protekci­jom EU. U tom dijelu bi trebali pospje­šiti naše marketinške aktivnosti. Cijelo turističko tržište želi potporu da budu bolje vidljivi te kako smo sigurna desti­nacija. Svatko ima segment kojem se obraća i kojeg želi. Teško je pogoditi kome se točno okrenuti. Sve ovo treba raditi s velikim oprezom i odgovorno­šću jer nama se brojke zaraženih nepre­stano gledaju te o njima ovisi koliko dugo će posjetitelji dolaziti – zaključuje Nikolina Trojić.

BROJ OBRAZOVANOG KADRA TUŠ-A NEDOVOLJAN Hoće li Regionalni centar kompetentnosti promi­jeniti situaciju?
— U sektoru turizma i ugostiteljstva posebno su defici­tarna zanimanja kuhar, konobar i slastičar, a koja su u našoj školi trogodišnja. Mi kako bi ih upisali u što većem broju radimo, među ostalim, i na Regionalnom centru kompetentnosti gdje će biti novi programi i infrastruk­turne mogućnosti. Tako ćemo za kuhare imati četvero­godišnje školovanje pa se nadamo da će to, uz metodu učenja uz rad i vertikalnu prohodnost, doprinijeti popu­larizaciji. Istovremeno, a što često ponavljam, važno je i da uvjeti na tržištu rada postanu interesantni potencijal­nim učenicima. Njihov broj se u zadnjih 5–6 godina sta­bilizirao. Obično godišnje upišemo 44 kuhara, 15 kono­bara i sedam slastičara, no to nije dovoljno za potrebe Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije – poru­čio je Ante Perušina, ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik.

blank
Ante Perušina

Objavljeno u tiskanom izadnju DuLista, 23. lipnja 2021.

Pročitajte još

U četvrtak 1A i 1B voze kao svakog radnog dana

Dulist

KOLIKO SE OD GRADNJE SLIJEVA U GRADSKI PRORAČUN? Komunalni doprinos lani ‘jači’ nego 2019.

Andrea Falkoni Račić

Za četvrtak za dubrovačko područje upaljen narančasti alarm

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija