Urednički izborZanimljivosti

LIJEK PROTIV GUŽVI Od Gruža do povijesne jezgre umjesto autobusom električnim plovilom

c babycat 3

Gužve na gradskim prometni­cama do grla su došle većini Dubrov­čana. Nezadovoljstvo posebice raste za vrijeme turističke sezone kada vršno opterećenje znatno prelazi kapacitet postojeće mreže. Mjesta na kopnu je sve manje zbog čega je nužno razmi­šljati o alternativama poput prijevoza morem. Ono je trenutno dijelom neiskorišteno, a vrlo lako bi moglo preuzeti dio putnika, u najvećem broju posjetitelja, koji se kreću Libertaso­vim autobusima u smjeru povijesne jezgre. Ideja o ovome poznata je još iz doba master plana Dubrovnika 1968. godine kada se o njemu govorilo kao o morskom tramvaju, a sa svrhom stva­ranja brže veze između ciljnih dijelova Dubrovnika – Lapada, Gruža, Pila čak s produženjem linije do Mokošice, odno­sno Elafita sa zapadne strane te Župe dubrovačke i Cavtata s istoka.

Značajno niže cijene karata i ugodnija vožnja
Najbliže zaživljavanju spomenutog došao je Jupiter Adria AG početkom 2000.-ih. Naime, ovaj investor u turi­stički kompleks koji je trebao niknuti u zoni Čemprijesi na Šipanu, nabavio je desetak plovila čiji zadatak je bio osigurati bolju povezanost otoka, no operacionalizacija projekta uslijed eko­nomske krize nije postignuta. Upravo uspostavljanje linije prema modelu prigradskog prometa, puštanjem u funkciju flote manjih brzih putnič­kih brodova na električni pogon zna­čajno niže cijene karata i kapaciteta do 100 putnika, vizija je tvrtke ‘iCat’ s zagrebačkom adresom čiji čelni čovjek Tomislav Uroda je naš sugovornik. ‘iCat’ skraćenica je za ‘island katama­ran’, a njegova prva inačica u Dubro­vačko-neretvanskoj županiji, odnosno Nacionalnom Parku Mljet zaplovila je 2018.
— Prvi od tri babyCat-a stigao je prošloga ljeta, a preostala dva su tre­nutno u gradnji i opremanju te je nji­hova isporuka predviđena na jesen 2019. ‘babyCat’ je putnički katamaran rute plovidbe. Naziv je dobio zahvanamijenjen za dnevne izlete i kraće ljujući svojoj veličini i namjeni, kao manji brat iCat katamarana. Duljine je 15 metara i širine 5 što daje prostranu putničku palubu koju je moguće prila­goditi različitim namjenama kao što su linijski prijevoz putnika, sportsko edu­kacijski, gastronomsko zabavni izleti i mnoge druge opcije. U osnovi je put­nička paluba dizajnirana kao višena­mjenska s mogućnošću prenamjene u kratkom vremenu – priča Uroda. ­
Otvorena paluba, objašnjava, odre­đuje plovidbu tijekom ljetnih mjeseci, dok je moguće potpuno zatvaranje pro­stora i za zimskog razdoblja.
— babyCat može prevesti do 100 putnika, od čega 70 na sjedalicama. Prednji i stražnji dio palube namije­njen je smještaju osoba u invalidskim kolicima ili za prijevoz bicikla. Maksi­malna brzina broda je 8,5 čvorova, dok je putna brzina 5 do 6 čvorova pri kojoj je ostvarena potpuna samoodrživost. Naime, plovilo je pogonjeno elektro motorima koji energiju dobivaju iz solarnih panela, a kojima je natkri­ven putnički prostor. Kao spremnik energije koriste se litijske baterije koje osiguravaju dovoljno energije za plo­vidbu tijekom kišnih dana ili tijekom noći – tumači.

Bolja otpornost na koroziju i pred­nost električnog napajanja
Brod je građen od stakloplastike čime je omogućeno oblikovanje trupa s malim otporom i iznimno dobrim manevarskim svojstvima.
— Gradnja u stakloplastici ima svoje mane i prednosti, gdje ćemo sva­kako istaknuti ovu bolju stranu, a to je serijska proizvodnja, izrada izni­mno zahtjevnih oblika i niska otpor­nost na galvansku koroziju kojoj su izloženi ostali metalni materijali što je posebno naglašeno kod ovakvih tipova broda kojem je struja osnovni oblik energije. U osnovnoj izvedbi vri­jednost broda je pola milijuna eura za hrvatsko tržište, odnosno nešto više za strano. Njega je moguće nadograditi jačim pogonskim te klimatizacijskim setom, čime vrijednost raste – govori vlasnik ‘iCata’ naglašavajući kako put njegove tvrtke prema električnim bro­dovima nije krenuo od elektro pogona, već od energetski učinkovitog prije­voza s ultra laganim brodovima, kao odgovor postojećem modelu prijevoza na Jadranu.
On traje već 12 godina i u međuvre­menu je evoluirao s energetski učinko­vitog diesel prema elektro pogonu.
— Razvoj cijelog projekta nije bio jednostavan, i tu bih se zahvalio svim suradnicima na njemu, od kolege Klementa Jadrešića s kojim je ovaj put i počeo, do Fakulteta strojarstva i bro­dogradnje i Končar instituta koji su imali sluha i volje sudjelovati u poje­dinim dijelovima razvoja pa do Mini­starstva mora koje nas je podržalo kad je bilo najteže. Važno je spomenuti i Hrvatski registar brodova koji je bio spreman uhvatiti se u koštac s novom tehnologijom, a posebno inspektora Dominovića na čija je leđa pao teret odobrenja – poručuje dodajući kako su električna plovila svakako buduć­nost, no njihova primjena prema nje­govom mišljenju kaska za električnim automobilima desetak godina.
Ono što se u automobilskoj indu­striji događalo prije 10 godina, sada se događa s električnim brodovima.
— Prvi električni brodovi kod nas plove na Plitvičkim jezerima već 50-ak godina, no tehnološki iskorak ostva­ren je tek unazad jedno desetljeće. U današnje vrijeme električni brodovi dobivaju svoj puni smisao budući da su u mogućnosti održavati određene rute pohranjujući energiju u litijskim baterijama male težine, nadopunjuju baterije putem brodskih punjača ili vlastitom proizvodnjom energije putem solarnih panela. Svi spomenuti tehnološki segmenti znatno su napre­dovali zadnjih godina i time otvorili put električnim brodovima – zaklju­čuje Tomislav Uroda. Što se tiče samog elektro pogona, taj dio razvoja traje desetak godina, a počeo je istraživa­njem mogućih primjena na brodovima.

Odličan primjer prakse Norveška
Motori s permanentnim magnetima koje kupuju od tvrtke Tema iz Pule, iznosi, značajno su doprinijele jedno­stavnosti i efikasnosti primjene.
— Drugi segment su litijske bate­rije koje su u vrijeme kad smo počeli koketirati s tom tehnologijom još uvi­jek bile jako egzotična stvar. Sigurnost putnika, energetski potencijal i nad­zor baterija, samo su neki od dijelova razvoja na kojemu smo počeli raditi prije više godina i tek sad znam što sve ne znamo o tome. Nove tehnolo­gije predviđaju veliki broj koraka koje je potrebno savladati, a da ni sami nismo svjesni koliko ih je, koliko su dugi ili teški. Ono što danas znamo i ono što smo znali prije dvije godine znatno je različito i baca potpuno novi pogled na razvoj i pro­jekt elektro broda. Osobno mislim da su litijske baterije jedno prijelazno tehnološko dostignuće kroz koje prola­zimo do još boljeg rješenja, a koje će imati znatno veću mogućnost akumulacije energije, biti sigurnije i dugoročnije – iznosi.
Voli to usporediti s primjerom Sony-jevog walkmana koji je bio osnova Steve Jobsu za razvoj iPoda, a za naj­bolji primjer dobre prakse korištenja električnim plovilima Uroda pak ističe Norvešku.
— Gospodarstvo cijele zemlje izra­slo je na nafti, no spoznaja da to doba polako prolazi okrenula ju je prema električnoj energiji. Najveći investi­cijski fond na svijetu, norveški ‘naftni’ fond čak je promijenio ime. Poznat je podatak da je Norveška kroz razne vidove stimulacija došla do značaj­nog udjela električnih automobila, a slično je i sa brodovima. Zemlja koja ima jasnu viziju i strategiju, isto tako zna definirati ciljeve i metode putem kojih će iste ostvariti. U Norveškoj se potiče razvoj elektro brodova u svim segmentima što je jedni način da se ostvari iskorak. U trenutku kad do toga dođe oni koji su prvi primijenili tu teh­nologiju postaju globalni lideri i dikti­raju sve daljnje korake razvoja – priča.
Da bi to bilo ostvarivo potrebno je uložiti malo volje te biti odlučan u pro­vođenju. Električno plovilo, naglašava, ne može biti konkurentno rabljenom diesel brodu kupljenom u inozemstvu. Na strateškoj nacionalnoj razini se može puno toga napraviti, uz uvjet da se djeluje brzo i u skladu sa svjetskim trendovima. Ako odete na bilo koji značajan sajam brodo­gradnje u svijetu, tvrdi ovaj inovator, više nećete nikoga čuti da priča o LNG-u, dok je kod nas to i dalje tema razvoja. Tipičan je ovo primjer gdje smo zaka­zali ne zbog loše ideje, nego kasnog paljenja.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 19. lipnja 2019.

Pročitajte još

Kupari među 12 najzanimljivijih napuštenih građevina svijeta prema BBC-u

Dulist

DUH RATNIKA ZAPALIO STRADUN Thompson s 20 tisuća ljudi pjeva u glas

Katarina Bižanović

PO MJERI GRAĐANA Tjedni pregled gradskih projekata

Dulist