Hrvatskoj Vladi pojmovi na 'cija' glavno su oruđe punjenja državnog proračuna. Uz sveopći marš poreznih inspektora na obalu koji revno provode fiskalizaciju, ona druga – legalizacija pala je nekako u zaborav.
Podsjetimo, građani su imali rok do kraja lipnja predati zahtjeve za legalizaciju objekata, a odaziv je bio nevjerojatan. Na razini Hrvatske predano je čak 773 198 zahtjeva, a nakon što se podvukla crta, ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš istaknula je kako je barem 10 posto zahtjeva predano na krivu adresu, te kako ih je još toliko predano iz straha, a ne potrebe. Na stranu to kako je dio naroda izbezumljen u strahu od rušenja kuće trčao u za to (ne)predviđene urede, ostaje ipak činjenica kako su, ako je suditi prema tome da je predano gotovo sedam puta više zahtjeva od očekivanog, Hrvati nacija bespravnih graditelja.
Svaki šesti stanovnik 'nelegalac'
Situacija na krajnjem jugu nije ništa drugačija u odnosu na ostatak države, naravno gledano po broju stanovnika. Na ukupno 122 568 stanovnika (koliko ih živi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema podacima posljednjeg popisa stanovništva) predano je čak 21 932 zahtjeva. To znači da svaki šesti stanovnik ima makar komad zida nelegalno sagrađen, što je jednako katastrofalnom nacionalnom prosjeku. Situacija je u gradu Dubrovniku nešto bolja u postotku, pa je na 42 615 stanovnika predano 5440 zahtjeva, što znači da svaki osmi Dubrovčanin treba usluge legalizacije. To se s jedne strane može pripisati većoj stopi revnosti u poštivanju zakona, ili jednostavno manjom mogućnosti gradnje zbog nedostatka prostora.
Najave ministrice neizvedive?
No, kako god, iz ovih brojki jasno je kako će gradski i županijski odjeli imati doslovce pune ruke posla, a po objavi rezultata u svoju 'tour de legalizacija' od Dubrovnika do Istre, Kvarnera i Dunava pošla je i resorna ministrica koja je vrlo hrabro najavila kako će ovaj opsežni posao biti gotov do kraja 2015. godine. Na naš upit o tome koliko djelatnika radi na ovim poslovima iz Županije DN su nam odgovorili kako je ''u Odsjeku četiri djelatnika ovlašteno samostalno izdavati rješenja o izvedenom stanju, tri službenika može voditi postupak samo uz sudjelovanje službenika s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke, dok je četiri službenika više stručne spreme građevinske struke ovlašteno sudjelovati u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju. U odsjek su primljena četiri vježbenika-volontera po "Mrsićevu modelu", od čega jedan građevinske struke, a troje pravnika, odnosno upravnih pravnika, te je u tijeku postupak prijema još dva vježbenika-volontera građevinske struke. U tijeku je postupak za prijam u službu na određeno vrijeme višeg stručnog suradnika građevinske struke. Na poslovima ozakonjenjenja će do listopada raditi i troje studenata arhitekture, građevine, odnosno geodezije. Prema preporuci Ministrice graditeljstva i prostornog uređenja postupke ozakonjenja potrebno je završiti do kraja 2015. godine, te je preporučeno da službenik mjesečno izda 40 rješenja o izvedenom stanju.''
Iz ovoga proizlazi kako je na poslovima legalizacije ovlašteno ili djelomično ovlašteno raditi 11 djelatnika, a u jednom segmetnu tog posla može sudjelovati njih četvero, dok su već sada doneseni planovi za zapošljavanje njih šest. No, kako se da iščitati iz njihova odgovora ta brojka nije ni približno dovoljna.
''Dubrovačko-neretvanska županija je, a u svezi nesukladnosti Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi vezano za ograničenje mase sredstava za plaće zaposlenih na 20% prihoda poslovanja, po kojemu se cjelokupni prihod naknade jedinice lokalne i područne samouprave ne može trošiti za financiranje plaće službenika nužnih za što skorije rješavanje zahtjeva za ozakonjenje, zatražila od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Ministarstva financija priznavanje cjelokupnog udjela sredstava naknade za plaće službenika upravnog tijela koje donosi rješenja o izvedenom stanju'', odnosno preneseno rečeno, bez da Vlada amenuje 'praktično zaobilaženje' zakona o plaćama, rok od 2015. ostaje utopija.
''Dubrovačko-neretvanska županija će u okviru raspoloživih mogućnosti, organizirati rad Upravnog odjela kao i dodatno zapošljavanje, na način da će nastojati udovoljiti preporučenom roku za rješavanje podnesenih zahtjeva za ozakonjenje'', zaključuje se u odgovoru koji potpisuje Nikolina Šišić, v.d. Pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
U Gradu riješeno 800 zahtjeva
Prema odogovoru koji smo dobili iz Grada Dubrovnika, ni oni nemaju dovoljno ljudi za ispoštivati rok resorne ministrice, koji se eto baš slučajno ugrubo poklapa s predviđenim rokom za nove parlamentarne izbore. ''Na ovim poslovima (legalizacije op.a.) za sada radi devet zaposlenika u stalnom radnom odnosu, od kojih četiri rade tehničke, administrativne poslove. Njima je ovo dodatni posao uz njihov redoviti. Samo za ove poslove zaposlili smo tri vježbenika i dva volontera, na određeno vrijeme, te ugovorom sa student servisom tri studenta građevinske struke na poslovima očevida tijekom ljetnih mjeseci, do početka školske godine'', stoji u odgovoru iz Grada Dubrovnika iz kojeg proizlazi kako se trenutno 18 ljudi na ovaj ili onaj način trudi da Mrak Taritaš ostane zapamćena kao ministrica koja je riješila bespravnu gradnju u Hrvatskoj, a ne samo ona koja ju je popisala. Ističu kako je dosada odrađeno 800 zahtjeva, no na naš upit koliko će se ljudi dodatno zapošljavati iz Grada Dubrovnika poručuju kako je '' u izradi plan i program rješavanja ovih predmeta, koji pretpostavlja broj osoba koje je potrebno zaposliti na određeno vrijeme na ovim poslovima i broj predmeta kojim će mjesečno biti zadužen svaki sudionik u ovom procesu, naravno sa ciljem da se udovolji zadanom roku Ministarstva za rješavanjem ovih predmeta unutar dvije godine'', zaključuju u svom odgovoru iz Grada Dubrovnika.
Podsjetimo, resorna ministrica prilikom svog posjeta jugu Hrvatske najavila je kako će na ovim poslovima raditi i umirovljenici, a hoće li i njihov angažman biti dovoljan da se stigne optimistični rok Banskih dvora pokazat će vrijeme. Zasada vrijedi napomenuti kako još uvijek nije istekao rok od 60 dana za dopunu dokumentacije, koji se čak pojedinačno može produžiti ''u slučaju opravdanih razloga''.