Pitanja o cruisingu i upravljanju turizmom Grad Dubrovnik započeo je prije godinu i pol dana. Tada smo bili primjer neodrživog turizma i svi mogući svjetski mediji pisali su kako se Dubrovnik ‘raspada’. Danas pišu kako je naš grad krenuo prema održivom turizmom. Tek smo na početku – rekao je među ostalim gradonačelnik Mato Franković na panelu konferencije ‘Kružna putovanja i gradovi – izazovi i prilike’ koja se održala u četvrtak u u Hotelu Valamar President.
Već na samom početku bilo je jasno, ističe Franković, kako se do cilja ‘ne može doći’ u samo godinu dana. Napravljeni su ‘mali koraci’, no već za 2019. godinu, u suradnji s Lučkom upravom, izrađen je bolji i kvalitetniji raspored.
– Lučka uprava će uskoro predstaviti Port of Rules za 2020. godinu koja jasno kažu kako u Gradu Dubrovniku neće moći biti više od 4 tisuće gostiju istovremeno s kružnih putovanja – istaknuo je Franković. Grad se okreće se prema drugim segmentima turizma, izletničkom turizmu, gostima iz hotela… No, u cijeloj priči glavni ključ su građani. ‘Ako su oni zadovoljni, zadovoljni su i gosti. Bitno je da destinacija može normalno živjeti. To želimo postići’, poručio je Franković.
– Smanjivanjem broja gostiju izgubit ćemo novac. Na to smo spremni. No, dugoročno ćemo dobiti održivost – rekao je Franković. Spomenuo je i potrebu razvijanja bolje suradnje s drugim lukama u Republici Hrvatskoj i na Mediteranu.
– Grad Dubrovnik može biti svjetlonoša cijele priče održivog turizma. Split, Zadar, Šibenik mogu biti dodatna ponuda ako ne može doći točno u određenom trenutku u Dubrovnik – ističe Franković.
CLIA, vodeća organizacija brodova na kružnim putovanjima i Grad Dubrovnik prema svemu sudeći dobro surađuju te zajedničkim snagama idu do zajedničkog dugoročnog cilja, a to je održivi turizam. Cind’y Daoust, izvršna direktorica CLIA-e, istaknula je kako joj je turizma bitna gospodarstvena grana svake ekonomije, i ‘mora biti pozitivan, za građane i goste’.
– Predani smo postizanju tog cilja. No, moramo razmišljati izvan okvira što se tiče dugoročnih rješenja. Moramo stvoriti nove načine za daljnji rast – istaknula je.
– Budite sretni što uopće ovo radite. Druge destinacije to ne rade. Kad prestanemo govoriti o brojkama, i počnemo govoriti o iskustvu gostiju, tada dolazi do napretka – naglasio je Peter Greenberg, istraživački novinar koji je također sudjelovao na ovoj konferenciji. Za njega, jedan od potrebnih rješenja je rastegnuti sezonu i na ostale mjeseci, kako bi zapravo trajala cijelu godinu.
Nije samo Dubrovnik jedina destinacija koja se bori s ovakvim problem, kao što je Barcelona, a ima ih čak četrdesetak. Svaka destinacija ima drukčije izazove i načine rješavanja problema koji ih muče. U cijelom procesu potrebno je staviti naglasak na edukaciju domaćih ljudi, gostiju te industrije. No, suglasni su bili oko činjenice kako je praksa Dubrovnika dobar primjer za ostale destinacije.