Grad

‘KRUŽNA PUTOVANJA I GRADOVI’ Franković: ‘Smanjivanjem broja gostiju s cruisera izgubit ćemo novac. Na to smo spremni’

'KRUŽNA PUTOVANJA I GRADOVI' Franković: 'Smanjivanjem broja gostiju s cruisera izgubit ćemo novac. Na to smo spremni'

Pitanja o cruisingu i upravljanju turizmom Grad Dubrovnik započeo je prije godinu i pol dana. Tada smo bili primjer neodrživog turizma i svi mogući svjetski mediji pisali su kako se Dubrovnik ‘raspada’. Danas pišu kako je naš grad krenuo prema održivom turizmom. Tek smo na početku – rekao je među ostalim gradonačelnik Mato Franković na panelu konferencije ‘Kružna putovanja i gradovi – izazovi i prilike’ koja se održala u četvrtak u u Hotelu Valamar President.

Već na samom početku bilo je jasno, ističe Franković, kako se do cilja ‘ne može doći’ u samo godinu dana. Napravljeni su ‘mali koraci’, no već za 2019. godinu, u suradnji s Lučkom upravom, izrađen je bolji i kvalitetniji raspored.

– Lučka uprava će uskoro predstaviti Port of Rules za 2020. godinu koja jasno kažu kako u Gradu Dubrovniku neće moći biti više od 4 tisuće gostiju istovremeno s kružnih putovanja – istaknuo je Franković. Grad se okreće se prema drugim segmentima turizma, izletničkom turizmu, gostima iz hotela… No, u cijeloj priči glavni ključ su građani. ‘Ako su oni zadovoljni, zadovoljni su i gosti. Bitno je da destinacija može normalno živjeti. To želimo postići’, poručio je Franković.

– Smanjivanjem broja gostiju izgubit ćemo novac. Na to smo spremni. No, dugoročno ćemo dobiti održivost – rekao je Franković. Spomenuo je i potrebu razvijanja bolje suradnje s drugim lukama u Republici Hrvatskoj i na Mediteranu.

– Grad Dubrovnik može biti svjetlonoša cijele priče održivog turizma. Split, Zadar, Šibenik mogu biti dodatna ponuda ako ne može doći točno u određenom trenutku u Dubrovnik – ističe Franković.

CLIA, vodeća organizacija brodova na kružnim putovanjima i Grad Dubrovnik prema svemu sudeći dobro surađuju te zajedničkim snagama idu do zajedničkog dugoročnog cilja, a to je održivi turizam. Cind’y Daoust, izvršna direktorica CLIA-e, istaknula je kako joj je turizma bitna gospodarstvena grana svake ekonomije, i ‘mora biti pozitivan, za građane i goste’.

– Predani smo postizanju tog cilja. No, moramo razmišljati izvan okvira što se tiče dugoročnih rješenja. Moramo stvoriti nove načine za daljnji rast – istaknula je.

– Budite sretni što uopće ovo radite. Druge destinacije to ne rade. Kad prestanemo govoriti o brojkama, i počnemo govoriti o iskustvu gostiju, tada dolazi do napretka – naglasio je Peter Greenberg, istraživački novinar koji je također sudjelovao na ovoj konferenciji. Za njega, jedan od potrebnih rješenja je rastegnuti sezonu i na ostale mjeseci, kako bi zapravo trajala cijelu godinu.

Nije samo Dubrovnik jedina destinacija koja se bori s ovakvim problem, kao što je Barcelona, a ima ih čak četrdesetak. Svaka destinacija ima drukčije izazove i načine rješavanja problema koji ih muče. U cijelom procesu potrebno je staviti naglasak na edukaciju domaćih ljudi, gostiju te industrije. No, suglasni su bili oko činjenice kako je praksa Dubrovnika dobar primjer za ostale destinacije.

Pročitajte još

‘Neboderko’ od ponedjeljka s deset dodatnih polazaka!

Dulist

PO MJERI GRAĐANA Tjedni pregled gradskih projekata

Dulist

UČENICE OŠ MOKOŠICA Petra i Lucija idu na državno natjecanje iz hrvatskog jezika

Dulist