Županija

KORIDOR PREKO OMBLE ‘Najmanje loša mogućnost’ koju Riječani zdušno odbacuju

promet ombla rasprava 00000

Prometni koridor preko rijeke Omble bio je središnja točka rasprave na danas održanom javnom izlaganju o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Glavnog plana prometa funkcionalne regije Južna Dalmacija.

Ivica Banović u ime izrađivača studije Trames Consultants istaknuo je kako se ovim dokumentom detektira prometno stanje sa svim problemima, prije svega prometnim opterećenjima. Predstavio je šest različitih scenarija po kojima se ti problemi mogu tretirati uz planirani razvoj i porat prometa, a koje je, uz definirano nulto stanje iz 2015. godine, podijelio u tri pristupa: ‘učini ništa’, ‘učini nešto’ (najakutniji problemi poput Pelješkog mosta, brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik, dodatni ulaz u Dubrovnik, rekonstrukcija Pelješke ceste, povećanje prihvata u ZLD) te ‘učini sve’ (najakutniji te manje akutni problemi, svojevrsna lista želja do 2040. godine).

-Nulto stanje pokazalo je kako dijelovi grada Dubrovnika, kao i prometnica od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik imaju puni kapacitet, dok je na cijeloj magistrali kapacitet do 70 posto. Naravno da se u ovom dokumentu cijeli projekt razmatra kroz integrirani prometni sustav, koji uključuje ‘park&ride’, ‘carshare’, ‘bikeshare’ – istaknuo je Banović.

Božica Šorgić iz tvrtke Oikon naglasila je kako su u dokumentu definirani glavni koridori prometa, dodavši kako najveći utjecaj na okoliš ima cestovni promet.
-Gradnja zaobilaznica donijela bi novo onečišćenje, ali bi te prometnice donijele poboljšanje u smanjenju cestovnog prometa. Također, vizualni integritet kulturnih dobara, kojih je na zadanom području 535, bit će umanjen, a postoji opasnost i po arheološka nalazišta. Također, potreban je plan upravljanja posjetiteljima. Ekološka mreža broji 90 zaštićenih područja od delte Neretve do Omble. Utvrdili smo da bi sjeverna zaobilaznica Metkovića ugrozila močvarno stanište, dok se brza cesta Osojnik – Čilipi treba izvesti tako da se ne ugrozi područje ekološke mreže Viline spilje – istakla je Šorgić.

Stručnjakinja za upravljanje baštinom Katri Lisitzin rekla je kako će prometni projekti imati velik negativni vizualni utjecaj na tri lokaliteta (Dubrovnik, Ston, Korčula). Dodala je kako ovakvi planovi uvijek moraju biti povezani s upravljanjem destinacijom i posjetiteljima. Govoreći o prometnim rješenjima za Dubrovnik Lisitzin je naglasila:
-Postoje tri alternativne zaobilaznice cestovnih koridora, međutim da bismo donijeli konačni stav potrebni su nam precizniji podaci. Za tunel kroz južnu padinu Srđa iznad povijesne jezgre potrebno je odrediti način projektnog rješenja, tj. sagledati vizualni utjecaj otvora tunela, premda je pozitivna strana smanjenje prometa. Drgo rješenje je vijadukt prema Orsuli, koji bi imao negativan vizualni učinak. Treća mogućnost je tunel na južnim padinama Srđa, malo istočnije od prve varijante – smatra Lisitzin, koja je dodala kako treba biti vrlo oprezan prema mogućnosti ostvarenja koridora južno od izvora Omble za brzu cestu do Čilipa.

Marko Mujan izjavio je kako cesta preko izvora Omble predstavlja ‘prst u oko’, a smatra neprimjerenim što se to rješenje sugerira bez alternative.
-U isto doba ekološko i demografsko pitanje se tretira sramežljivo. Izvorišta uopće nisu prepoznata. Što će biti s njima? Ovo rješenje je katastrofa. Kao da je cesta pokvareno i tendeciozno ucrtana da nas se dovede pred gotov čin. Bolje je rješenje spoj s Osojnika na Most dr. Franja Tuđmana – ustvrdio je Mujan.

Marko Bašić u ime izrađivača plana odgovorio mu je kako je koridor preko Omble jedno od boljih rješenja, jer već postoji prometnica, ali bez riješene odvodnje pa bi ‘novom cestom bilo smanjeno onečišćenje’.

Direktor Županijske uprave za ceste Nikša Konjevod odgovorio je kako prometnice opterećuju naselja te su obilaznice stoga nužnost, a opcija s prometom preko Mosta dr. Franja Tuđmana stvorila bi ‘novo usko grlo’.

Katarina Matović složila se s Mujanom kako je suludo graditi na izvorištu te je pitala postoji li alternativa koridoru, na što joj je Bašić odgovorio kako koridor predložen tek na strateškoj razini te da nije riječ o ucrtanoj trasi.
-Preko izvorišta sigurno neće ići – dodao je Bašić, dok je Banović istaknuo kako nema drugih varijanti jer se ne mogu davati alternative dok nema projektnih rješenja. Šorgić je pak istakla kako je ovaj koridor na procjeni utjecaja na okoliš dobio ocjenu -2, što nije prolazna ocjena.

Marin Pavlović nabrojao je cijeli niz izvorišta pitke vode na području Rijeke dubrovačke, upitavši izrađivače kako im je uopće palo na pamet planirati trasu preko Omble.
-Je li koridor na tom mjestu potreban? Nije. Tražimo njegovo brisanje – istaknuo je Pavlović.

Erna Raguž Lučić iz Grada Dubrovnika kako bi zdravlje stanovnika u planiranju trebalo biti na prvom mjestu, a Antun Martinović istaknuo svoje protivljenje prema ideji koridora preko rijeke Omble.

Nikša Grbić iz Župe dubrovačke upozorio je na usko grlo kroz kulturna dobra, koje će se stvoriti u Župi dubrovačkoj u slučaju realizacije zamišljene brze ceste.
-Svi pristupni putevi vode kroz evidentirana kulturna dobra – smatra Grbić.

Slobodan Vuković u ime Društva arhitekata Dubrovnik smatra da je dokument metodološki nedorečen te da u ponuđena tri ključa ne treba ići na maksimalističku opciju.
-Nema alternative osim cestovnog prometa, ali značaj koridora treba preispitati u volumenu i trasama – podvukao je u svom razmatranju Vuković.

Marina Oreb iz Zavoda za prostorno planiranje DNŽ istakla je kako se koridor u Rijeci dubrovačkoj razmatra radi povezanosti Korčule i Pelješca sa ZLD, kako se stanovnike ne bi uputilo na zračnu luku u susjednoj županiji.
-Od 1964. godine razmatralo se puno rješenja, a ova se pokazala najprimjerenijom. Međutim, to ništa ne mora biti. Mi ovaj koridor nismo odredili napamet. Nemoguće je naći najbolju, već samo najmanje lošu varijantu – smatra Oreb.

Ljuba Grgurevića zanimala je šira slika, tj. značaj ovih rješenja u odnosu prema susjedima, dodavši kako je i ova rasprava dokazala kako nema mjesta koridoru na Ombli. Teo Trostmann pitao je koji je stvarni interes za lokalnu zajednicu u ovom projektu te je pitao ‘tko gura ovaj projekt’.
-Gurali smo Garažu i Grabovicu, pa nitko nije odgovarao – dodao je Trostmann, a Željko Polović upozorio na velik broj klizišta na području Rijeke dubrovačke.

Pročitajte još

U ŽUPI SV. VLAHA U STONU Međunarodna izložba o euharistijskim čudima

Dulist

Mljećani: ‘Nedostaje nam vrtić, veterinarska ambulanta, javni bilježnik, kino i još mnogo toga!’

Dulist

The Guardian uvrstio Cavtat na listu najljepših obalnih gradova i mjesta

Dulist