Lokalni izbori su pred vratima, općine i gradovi užurbano se pripremaju i bore za povjerenje glasača.
Tim povodom razgovarali smo s dugogodišnjim načelnikom općine Konavle Lukom Kordom koji ulazi u utrku za šesti uzastopni mandat kao prvi čovjek najjužnije općine u Hrvatskoj. Kako vidi Konavle danas, za četiri i kroz četiri sljedeće godine, ali naravno i o nedavnim sukobima unutar ove najjače konavoske stranke otvoreno je progovorio za duList.
– HDZ je jedan i nema dileme. HDZ ima svoju listu i ja sam nosilac liste i kandidat za načelnika. Svi drugi, bilo iz HDZ ili odnekle drugo mogu se kandidirati kao nezavisni ili kroz neku drugu stranku. To je svačije demokratsko pravo. Netko kaže ide Nikša Trojanović ili netko drugi – Nikša Trojanović je odstranjen iz HDZ-a kojem je napravio puno štete. Ne želim o njemu puno diskutirati želim se fokusirati na nas i budućnost. Narod zna dobro što je napravljeno, što je u tijeku i što će biti napravljeno.
20 godina kontinuiteta
Što vi vidite kao najveći uspjeh u protekle četiri godine?
– Najveći je onaj najtrajniji uspjeh – povratak ljudi i formiranje općine. Kada smo išli u formiranje općine i države, nismo išli za tim da to bude slučajna država i općina, nego za sva vremena. Komunisti su je rasturili 1964. mi smo je vratili 1993. To je naš najveći uspjeh. U zadnje vrijeme treba istaknuti kanalizaciju u Cavtatu, kolodvor, činjenicu da uskoro nijedna kuća u Konavlima neće biti bez pitke vode, zato idemo na završenje vodovoda na konavoskim brdima… No sad se okrećemo budućnosti i idemo prvenstveno na to da zaposlimo mlade ljude, iako Konavle prednjače pred cijelom Hrvatskom sa nezaposlenošću manjom od 10 posto. Teško je sad izdvojiti nešto kad je rađeno 20 godina u kontinuitetu. Ja sam davno rekao –kad pođu bageri iz Konavala idem i ja – , ali bageri će tu još biti dugo godina, jer ima se što raditi. Najveći problem nam predstavlja dobivanje papira od države, jer primjerice za vjetropark smo prve papire predali još 2001. godine. To je katastrofa.
Problemi u Konavoskom polju
Kako bi okarakterizirali odnos Zagreba prema jugu Hrvatske?
– Sa svim Vladama dobro smo surađivali. S ovom najmanje, jer ne znam znaju li i oni sami što bi radili. S Vladom Ivice Račana smo na primjer izvanredno surađivali. Vlada kao Vlada, treba biti uporan i dobit ćeš nešto, uvijek se napravi neki projekt.
Što je s projektom navodnjavanja konavoskog polja?
– Vlada je tu napravila kardinalnu grešku. Mi smo dali prijedlog da svima koji dobiju natrag zemlju zemlja u konavoskom polju ona bude na jednoj lokaciji, ali to nije prihvaćeno nego su usred državnih parcela vratili po pola hektara. Imali smo objedinjenih 420 hektara što je država oduzela. Po svim upitima prema Vladi uvjeravali su nas da će biti vraćeno oko 20 posto. To je 80 hektara, a mi smo rekli 100. Mi smo ostavili najplodniju zemlju ispod Grude, Komaja i Pridvorja kako bi ljudi dobili zemlju ovisno gdje žive. To se nije nažalost dogodilo, i zato smo trenutno u fazi izrade ankete s posjednicima zemlje kako bi se vidjelo žele li vlasnici navodnjavanje iz tzv. crnogorske vode. To je projekt koji ćemo uvrstiti u
međunarodne fondove i slikovito rečeno to pije vode.
Nema isprike za Prevlaku!
Što ćete napraviti po pitanju Prevlake?
– Prevlaka se mora izgraditi, ali ne stihijski. Vlada više nema ispriku zašto se to odgađa. Sve je tu, struja je tu, cesta se napravila, voda će uskoro stići. S izgradnjom tog predjela dobit će i Molunat i Vitaljina i cijeli potez ceste od Čilipa preko Popovića i Radovčića.
Crna Gora želi kontrolu nad ulazom u Bokokotorskim zaljev. Kako ćete se postaviti prema tome u sljedećem mandatu?
– Jedan samo od sudionika protokola iz 2003. godine kojim se regulirao ulaz na deset godina. On je istekao i mora se mijenjati. Ja sam uvjeren da nije problem u Crnoj gori, nego nama, koliko ćemo ih pritisnuti. Što znači imati Prevlaku i ne moći doći brodom tamo. Mi smo davno predložili da se policija i carina prebace na Prevlaku, i na tome ćemo inzistirati.
Mislite li da će Hrvatska prihvatiti bilo što osim crte razgraničenja sredine?
– Ne smiju. Svugdje je to normalno. Ali realno gledajući i Crna Gora će ući u EU, zašto mi ne bi napravili korak naprijed i rekli da je i za nas i njih slobodan ulaz. Neka onaj tko ulazi bira hoće li na Prevlaku ili u Herceg Novi.
Dom za starije, vrtići, most
Kako vidite Konavle za četiri godine?
– Mi smo u zdravstvu među najboljim općinama u Hrvatskoj. Imamo hitnu, ultrazvuk, pedijatra, četiri doktora opće medicine, zubare, jedino na operacije moramo još u Dubrovnik. Naš socijalni program sada već iznosi šest milijuna kuna, gradimo dom za starije i nemoćne… Idemo u razvoj Konavala u najslabijim točkama. Želimo nove vrtiće, želimo konačno riješiti konavosko polje, i pokrenuta je procedura za rješavanje ulaza u Cavtat s magistrale da konačno to bude kako treba. Bit ćemo u Europskoj uniji i mislim da bi Vlada morala imati povjerenika za svaku općinu jer nema smisla da gubimo dane po Zagrebu, svaki načelnik napose. Ulaskom u uniju vjerujem da će do toga doći. Moramo imati na umu da ćemo nakon 1. srpnja biti odvojeni od svoje zemlje i Europe i to moramo riješiti.
Kako komentirate navode da je Europska komisija donijela pozitivan stav po pitanju izgradnje Pelješkog mosta?
– To je greška i prethodnih Vlada. Da je išta učinjeno konkretno moralo bi se nastaviti raditi. Uvijek sam govorio da se treba raditi od Dola do Brijeste. Da sad imamo most, što bi to bilo? Na ovakvu cestu kakva je sad, bolje je ići preko Sarajeva tako reći. Moraju se napraviti i pristupne ceste. Ako treba i općina će plaćati dio izgradnje mosta.
Kako bi sumirali vaš izborni program u jednoj rečenici?
– Ja vidim Konavle u osiguranju mladosti koja ostaje na ovim prostorima, proširenju kapaciteta, ali ne previše nego dovoljno za naše ljude i stvorimo pravu kombinaciju gospodarstva i turizma.