Iako je bilo prošlo kojih deset godina od prvoga leta zrakoplova, zrakoplovi su se vrlo intenzivno koristili u bojevima Prvog svjetskog rata. Tadašnji prvi zrakoplovi koji su slijetali u Cavtat izazivali su živi interes domaćeg pučanstva. Pri svakom slijetanju hidroaviona u blizinu Cavtata na obali bi se skupilo mnoštvo stanovnika koji su željeli vidjeti to novo čudo tehnike. Pošto je slijetanje i uzletanje bilo ravno čudu za onodobne ljude, u Kronici župe Cavtat svaki takav događaj zabilježen je s točno upisanim datumom pa se tako može utvrditi kada je i prvi zrakoplov sletio u Konavle. Austro-Ugarska monarhija, u čijem se sklopu nalazila Hrvatska do kraja Prvog svjetskog rata, imala je u Tivtu privremenu hidroplansku bazu. Upravo su iz te baze hidroavioni često polijetali prema južnim granicama Monarhije. Nedugo nakon uspostavljanja ta će baza biti preseljena u Kumbor, gdje je postala stalnom bazom za hidroavione pod nazivom Seeflug station Kumbor. Kada je izbio rat baza je postala od velikog značenja. Izviđajući morsku pučinu upravo su iz te baze zrakoplovi često letjeli i u pravcu Konavala i Dubrovnika. Prilikom jednog takvog rutinskog prelijetanja jedan se hidroavion pokvario te je bio prisiljen sletjeti u cavtatsku luku. To slijetanje zbog kvara nije bilo tako neuobičajeno jer su tadašnji zrakoplovi bili tehnički i sigurnosno nedorečeni pa su kvarovi bili česti. Ovo je slijetanje zanimljivo jer je tim hidroavionom upravljao tadašnji proslavljeni pilot Dimitrije Konjović.
NAPAD NA FRANCUSKU PODMORNICU
U kronici stoji kako je 12. lipnja 1917. godine u 9.30 sati sletio u cavtatsku luku „naš čuveni letač Konjović zagrepčanin sada u službi ratne mornarice u Boci Kotorskoj. S njim bila su još dva druga. Nakon popravka aparata i Konjevićeva razgovora sa našom gospodom na obali, podigoše se u zračne visine, oko 10,15 sati i odletiše opet put Boke Kotorske“. Pomalo zaintrigiran tko je bio taj Konjević i zbog čega je stekao slavu, pronašao sam podatak kako je to prvi pilot na svijetu koji je sa svojim zrakoplovom potopio podmornicu. Naime leteći 15. rujna 1916. iznad Drača u Kumbor Dimitrije Konjević je sa svojim kopilotom poručnikom fregate Maksimilijanom Severom na oko deset milja jugoistočno od rta Oštro uočio francusku podmornicu Foucault. Uz Konjevićev zrakoplov bio je i zrakoplov s kojim je upravljao Walter Železni i Otto von Klimburg. Odmah su napali francusku podmornicu i u dramatičnoj je borbi i potopili. No, ovaj je događaj ušao u anale zbog jednoga nadasve časnoga poduhvata od strane ovih pilota. Naime, nakon što je zapovjednik podmornice poručnik bojnog broda Leon-Henri Devan izdao zapovijed posadi da se podmornica napusti, Konjević i Železni prestali su s napadom. Potom su sletjeli i sa zrakoplovima, u izuzetno hrabrom činu, primili na hidroavione 29 članova posade te ih tako spasili i po uzburkanom moru odvezli na obalu, gdje ih je primio austrougarski ratni brod. Zbog ovoga su čina ovi hrabri piloti dobili brojna odličja. Francuzi su Konjevića odlikovali s izvjesnim zakašnjenjem 1968. godine. Otac Waltera Železnog u pismu svome sinu napisao je: „Vrlo sam zadovoljan tvojim uspjehom potapanja podmornice, a posebno time što zbog tvog spašavanja posade nijedna majka neće plakati.“