Kultura

KNJIGA FRA STIPE O KLAUSTRU MALE BRAĆE Nastavio priču koju je u 19. stoljeću započeo inženjer Eitelberger

KNJIGA FRA STIPE O KLAUSTRU MALE BRAĆE Nastavio priču koju je u 19. stoljeću započeo inženjer Eitelberger

Knjiga fra Stipe Nosića pod naslovom ‘Klaustar Male braće remek-djelo stvaralaštva’ konačno je ugledala svjetlo dana, a riječ je o literaturi koja otkriva razne ‘tajne’ o jedinstvenom franjevačkom dvorištu. Knjiga je predstavljena u ponedjeljak u, logično, spomenutom klaustru te je sutor o tom graditeljskom spomeniku kulture iz prve polovice 14. stoljeća govori na nov način, koji se ne može naći u radovima povjesničara umjetnosti niti u turističkim vodičima. Nosić pokušava rekonstruirati nastanak tog arhitektonskog bisera, dijela kulturno-povijesne urbanističke cjeline starog grada Dubrovnika, koji je i zbog graditeljske raznolikosti ovog originalnog dvorišta još 1979. dospio na popis UNESCO-a kao svjetsko kulturno dobro.
Autor ne piše čistu povijest klaustra, ali koristi postojeće oskudne povijesne podatke i kombinira ih s onim što aktualni vidljivi materijalni tragovi o njemu govore, kako bi djelomično rekonstruirao prošlost ovog dvorišta. Podsjeća na ono što je o klaustru još 1861. zabilježio austrijski inženjer Rudolf Eitelberger, u knjizi koja je izišla u Beču pod naslovom ‘Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens in Arbe, Zara, Trau, Spalato und Ragusa’. Istovremeno preko fotografija dokumentira sadašnji izgled klaustra, kako bi se njegov aktualni izgled sačuvao za budućnost. On, na osnovi čitanja ‘zapisa umjetnika’ u kamenoj plastici, otkriva smjer izgradnje ovog graditeljskog remek-djela.
Gradnja u smjeru kazaljke na satu
Po smještaju figura i drugih znakova zaključuje da je izgradnja započela u jugoistočnom kutu i odvijala se u smjeru kazaljke na satu. Gornja šetnica na svodovima sa strane vrta oslanja se na iznimno skladnu konstrukciju od 12 pilona i 120 dvostrukih stupova na kojima je 60 originalnih kapitela. Upravo kapiteli s različitim skulpturama, samo u nekoliko slučajeva ponovljenim motivima, uz umjetničke, običajne, etnografske, mitološke i druge poruke, koriste i teološko-liturgijski govor, a svojevrsna igra brojeva na njima povezana je i sa simboličnim biblijskim jezikom. Zbog tih ‘teoloških’ karakteristika klaustra, kao stvarni njegov tvorac naveden je graditelj s teološkom naobrazbom franjevac Vid iz Kotora.
On je od 1327. do 1335. gradio i pravoslavni manastir u Dečanima na Kosovu. Istaknuta je i pretpostavka o njegovu portretu u reljefu na kapitelu 28, kao i liku klesara Miha Brajkova iz Bara i drugih klesara koji su radili na klaustru i koji su svoje portrete ugradili na kapitele. Povijesni izvori i rezultati arheoloških istraživanja otkrivaju i stvarni smjer izgradnje više od 440 grobova u klaustru i drugim prostorima samostanskog zdanja u kojima su posljednje počivalište našli mnogi slavni Dubrovčani, među kojima su Ivan Gundulić i Miho Pracat, kao i mnogi članovi vlastelinskih obitelji: Bonda, Bucchia, Caboga, Cerva, Tudisi, Lucari, Ragnina, Ghetaldi, Pozza, Procoli, Resti, Saraca, Sorgo, Stay i drugi.
U knjizi se naglašava da je umjetnički ukrašeno pročelje kapitularne dvorane, u sjeveroistočnom dijelu klaustra, napravljeno neposredno prije izgradnje samog klaustra. A čitavo zdanje obogaćivano je umjetninama u kasnijim razdobljima. Među njima se posebno ističe kameni sarkofag koji je u klaustar na vanjski zid sakristije stavljen već za vrijeme formiranja samog klaustra, a u njega je prvi pokopan više puta birani knez Dubrovnika Marin (Maroje) Gučetić (rođen oko 1320.), koji je umro u Panoniji 1369. Otvoreni dio klaustra dobio je fontanu oko 1440., u vrijeme kad je Dubrovnik dobio vodovod, a njezinu izgradnju vodio je Petar Martinov iz Milana, umjetnik koji je gradio Onofrijeve fontane na Stradunu.
Posljednja obnova od 2007. do 2013.
Na početku 18. stoljeća, klaustar je ukrašen freskama koje prikazuju život sv. Franje Asiškoga s čak 18 kompozicija, u 18 luneta. One su najprije bile popraćene stihovima na talijanskom Bernardina Ričardića (1680 – 1716), pa poslije, zasigurno prema tom predlošku, hrvatsko-latinskim distisima koji su sve do 1901. stajali ispod oslika. Dio tih distiha vraćen je na ta mjesta kod posljednje obnove koju je vodila slikarica i restauratorica Ana Požar Piplica. Također su tada obnovljene freske koje su tada otkrivene iznad pročelja kapitularne dvorane s prikazom priče o mučeniku bratu Elektu. Iznad gornje šetnice, na zidu zgrade sjevernog krila, na žbuci je naslikani sunčani sat.
On je karakterističan po tome što ima dva brojčanika i mjeri vrijeme na dva različita načina računanja. Jednu lunetu klaustra na zidu stare ljekarne krasi oslikani brojčanik mehaničkog sata kojega je oko 1770. izradio samouki urar franjevac Paško Baletin (1715 – 1792), a mehanizam sata nalazi se još uvijek na izvornom mjestu u ljekarni. Knjiga ističe činjenicu da su redovnici samostana Male braće kroz povijest vodili posebnu brigu o svom dvorištu i cijenili njegovu višestruku praktičnu i umjetničku vrijednost. Obnavljali su ga više puta i zato je ono usprkos potresima i drugim nedaćama relativno dobro očuvano. A posljednja temeljita njegova obnova od 2007. do 2013. povratila mu je djelić stare ljepote i produžila mu zasigurno životni vijek.
Autor uz pomoć arhivskih izvora i stručne literature, te na osnovi teološke i liturgijske simbolike, ‘oživljava’ pojedine elemente klaustra. Njegova tumačenja ovog čuda arhitekture poslužit će vodičima turističkih skupina u objašnjavanju, a budućim istraživačima pomoći će u daljnjem obrađivanju nekih tu samo načetih tema. Knjiga je plod suradnje autora s umjetničkim fotografom Željkom Šoletićem. Nosić i Šoletić tako zajedno aktualnim tehničkim mogućnostima i teološkim tumačenjem diskretno ugrađenih znakova u kamenu plastiku na neki način nastavljaju priču o klaustru koju je u 19. stoljeću započeo inženjer Eitelberger. Slog i tisak knjige djelo je nakladnika Foruma iz Zadra.

Pročitajte još

POZNATA HRVATSKA KNJIŽEVNICA U GRADU Književna večer s Julijanom Matanović

Dulist

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA U teatru dvije predstave

Dulist

PISANA KULTURNA BAŠTINA NA PAPIRU Izložba i predavanja na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku

Dulist