AktualnoUrednički izbor

KATE PEROVIĆ IZ DUBRAVKE Dosad je napravila sto litara sirupa od zovine!

kate perovic zovina bazga 2

Za mene je svaki dan kratak zbog količine posla. Uvijek nešto nađem za raditi, nikad mi nije dosadno – reći će nam gospođa Kate Perović koja nas je jednog lijepog jutra primila u svoju kuću u Konavlima, točnije u mjestu Dubravka. Glavni povod našeg dolaska bio je taj što gospođa Kate radi izvrstan sirup od bazge, odnosno zovine. Do samog početka razgovora, a i tijekom, naša se sugovornica pokazala nevjerojatnom domaćicom. Osim što nas je ponudila sokom i kavom, napravila je ukusne palačinke koje smo premazali njenim domaćim džemom od trešnje. Nije nas prestala nudi slasnim jelima. Jedva smo je nagovorili da sjedne s nama i odmori, jer – stalno je u pokretu. A tek su joj 74!

kate perovic zovina bazga 4

Radi i čaj od zovine!
Stablo zovine u njenom vrtu, staro je dvadesetak godina.
-Meni je sin sa suprugom stajao na Konalu, i išla sam im redovito čuvati djecu. Vidjela sam zovinu. Uzela sam je, otkinula nekoliko grana, posadila sve i primile su se. Kad je počela raditi, svake godine sam pravila sirup. Kažu da za litru treba 12 cvjetova, ali ja to tako ne računam jer je svaki cvijet drukčije veličine. Ja lijepo na kila! Očistim zovinu i stavim 10 deka čistog cvijeta na litru. Na pet litara pola kila. I onda znam da će mi biti uvijek isti sirup – kaže nam. Zovina se ne može brati kad je kiša jer, ističe, nema okusa, ni mirisa.
-Uvijek obavezno uberem dan prije kiše. Inače, meni se ne dogodi da se sok pokvari, ali isto se može dogoditi. Sokove stavljam u hermetički zatvorene boce. Bolje je držati u hladnome – reći će. Zanimljivo je da osim sirupa, radi i čaj od zovine.
-Dobar je za izmokravanje, febru i prehladu – govori nam.

‘Konavle mi znače život i uživanje’
Za nju su Konavle raj na zemlji. Inače je vazda bila na relaciji Grad-Konavle, prvenstveno zbog posla, dok je radila kao prodavačica, a kasnije zbog čuvanja unučadi.
-Konavle mi znače život i uživanje. Nikad nema dosade. Za mene je ovo raj na zemlji. Od gusta je ujutro popit’ kavu na balkonu i gledat’ što je u vrtu. Mir i tišina, nema nikoga, ptice jedino pjevaju – reći će nam gospođa Kate. Vrt joj, kako kaže, svetinja. I kad ga vidite, možete odmah shvatiti kako mu posvećuje puno ljubavi. Sve je sama zasadila, jedino joj brat pomaže u obradi zemlje.
-Blizu mi je! Treba se brinuti o njemu i zalijevati ga, ali ne može ga nitko zaliti k’o kiša. U vrtu imam graška, cikle, patata, blittve, graha, dinja, pipuna, paprika, pomadora, balančana, tikvica, petrusina, seleni, luka, mrkve i kupusa! Znate li kakav je! Imam rikule i salate… – priča gospođa Kate i dodaje: ‘Nema čega nema’.

kate perovic zovina bazga 1

Blago tebi, ti možeš’
U vrtu ima raznih stabala – od limuna, naranče, narančine, šipak, trešnju, višnju, smokve… Pa tako gospođa Kate ne pravi samo sok od zovine, već i od višnje, šipka, metvice te od ljutih naranača.
-Mene to interesira, dok sam radila, nisam se mogla toliko tomu posvetiti. Ništa mi nije problem. Napravim oko 200 litara sokova, a sigurno sam dosad napravila 100 litara soka od zovine – naglasila je. Pravi i razne vrste likera, kao i džemove. I sve joj je nevjerojatno ukusno. ‘Što god se nađe u docu, odmah u teću stavljam’, kroz smijeh će. Priča nam i kako je lani imala oko 150 litara ulja.
-Imamo možda oko 160 korijena. Brat mi tu isto pomaže. Lani smo imali oko 150 litara. Kako koje godine. Imamo dosta mladih, posadili smo ih oko pedeset – rekla je gospođa Kate koja inače živi u kući koju su ona i pokojni suprug počeli graditi 1984. godine.
-Dio stare kuće u blizini se dosta srušio tijekom potresa, nekoliko godina prije. Mi napravili i sve lijepo namjestili, dođe rat. Nije bila zapaljena, ali nije skoro ništa ostalo unutra. Ne daj Bože, ali glavno da se ostalo živ – ističe. Tijekom našeg obilaska svega blaga, gospođa Kate nam je pokazala i gumno.
-Služilo je za vršit’ žito. Stavilo bi se žito, a konj bi išao u krug po tome. Onda bi svako malo išao na drugu stranu, da mu se ne zamantra, isto k’o ljudima (smijeh). I onda bi se vilama podizala slama, a dolje bi ostalo žito. Onda bi ga prali, jer bi konj znao šporkati. Nakon toga bi se stavilo sušiti. Puno ljudi je imalo za cijelu godinu žito. To je funkcioniralo do 60-ih, dok se sadilo žito. Danas se tu kao obitelj okupljamo u ljetnima mjesecima – ističe gospođa Kate kojoj zahvaljujemo na lijepo provede­nom jutru. Jedva čekamo ponovno doći u Dubravku!

Pročitajte još

STANJE NA IZVORIŠTU JE STABILNO Vodovod šalje dodatne cisterne u Zaton, Vrbicu i Štikovicu

Dulist

SIGURNOST U PROMETU I PLAVI TAKSI APELIRAJU ‘Ako piješ ne vozi, samo nazovi’

Dulist

I danas stižu cisterne, neugodni mirisi i dalje u dijelu vodoopskrbne mreže

Dulist