Karta za ulazak u povijesnu jezgru? Ne, Grad Dubrovnik planira uvesti taksu za goste s cruisera

Grad Dubrovnik nema planova za uvođenje naplate ulaza za posjetitelje u povijesnu jezgru Dubrovnika – ista­knuli su iz Grada Dubrovnika u proteklom broju DuLista.

A upravo će odluka o naplaćivanju ulaza u povi­jesni dio grada zaživjeti u srpnju ove godine u Veneciji. Ulaznica, odnosno taksa, cjenovno će se kretati od 2,5 do 10 eura, ovisno o razdoblju u godini, a ovim bi potezom Venecija mogla zara­diti i do 50 milijuna eura godišnje. Nakon donošenja odluke, gradonačel­nik Venecije Luigi Brugnaro na druš­tvenim je mrežama istaknuo kako sma­tra da je ovo važna mjera kojom će se omogućiti bolje upravljanje i održavanje grada te posebno – ograničenje masov­nog turizma. Naime, mjera se ponajprije odnosi na turiste koji dolaze na jednod­nevan izlet i time ne plaćaju boravišnu taksu. Ipak, najvažnije od svega je, ista­knuo je venecijanski gradonačelnik, što će se postići dostojanstveniji život stanovnika. Dubrovačke vlasti imaju pak drukčiji plan…

Cruise taksa
‘Ne postoji jedinstveni model upravlja­nja destinacijom, a koji bi bio primje­njiv na sve destinacije koje se nose s prekomjernim turizmom’, komentiraju iz Grada Dubrovnika novu odluku vene­cijanskih vlasti.

— Grad Dubrovnik prati sve ono što rade velike turističke destinacije poput Venecije, Barcelone i New Yorka i nji­hova iskustva su nam svakako dobro­došla. Dio ideja koje oni imaju, a koje se mogu implementirati kod nas ugrađu­jemo i u naš program, ali Grad Dubrov­nik ima svoj put i svoju viziju održivog i odgovornog turizma, a koraci i mjere koje smo do sada poduzeli već su naišli na prepoznavanje i odobravanje svjetske turističke javnosti i inozemnih medija – ističu. Kao što je poznato, Grad Dubrov­nik je uveo naplatu za turističke auto­buse i njihovo zaustavljanje na Pilama, ‘što jest svojevrsna naknada za sve goste izletnike koji dolaze u Grad’, ističu.

— No, prijedlog Grada Dubrovnika resornom Ministarstvu turizma jest uvo­đenje tzv. cruise takse koja bi automat­ski bila prihod Grada i koja bi se koristila isključivo u poboljšanje cestovne infra­strukture – naglasili su tada za tiskano izdanje prošlog broja DuLista.

Novost je kako su gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo sudjelovali na sastanku u Ministarstvu turizma na temu izmjena Zakona o turističkoj pristojbi, odnosno prijedlogu naplate turističke pristojbe putnicima na kružnim putovanjima.

Predstavljajući prijedlog, rekli su iz Grada Dubrovnika, ministar Gari Cappelli pojasnio je kako je riječ o namjenskim sredstvima koja bi se ulagala u prometnu infrastrukturu za podizanje standarda destinacije. Jedinice lokalne samouprave mogle bi same odlučiti žele li uvesti ovu pristojbu i u kojem iznosu. Predstavnici gradova i lučkih uprava podržali su ovaj prijedlog. Podržao ga je i gradonačelnik Franković koji je istaknuo kako ova pristojba zasigurno nikoga neće odvratiti od dolaska u Dubrovnik, a da će Grad i građani svakako imati koristi jer bi se već s pristojbom od dva eura po gostu s cruisera mogla ostvariti dobit od oko 12 milijuna kuna koje bi Grad uložio u ceste na svom području. Gradonačelnik je istaknuo i da je bitno dovoljno na vrijeme obavijestiti cruise kompanije kako bi novu pristojbu mogle ukalkulirati u buduću cijenu te je zaključeno kako bi se s provedbom ovog prijedloga moglo krenuti 2021. godine. Jedno od pitanja bilo je i kako operativno provesti naplatu, a gradonačelnik Franković je predložio da se to obavlja putem cruise agenata, kojima bi gradovi izdavali račune. Ostalo je otvoreno pitanje naplaćivati pristojbu po gostu ili po brodu, s tim da bi brodovi bili razvrstani u kategorije sukladno broju putnika

Treba razvijati ponudu okolice
Put i vizija održivog i odgovornog turizma Grada Dubrovnika sadržani su u projektu Respect the City. Gradska vijećnica Katarina Doršner (HDZ) smatra kako je potrebno i dalje raditi na ovom projektu, a time i ‘na održivosti turizma’. Također ističe kako ‘nije vrijeme ni tre­nutak da Dubrovnik uvodi naplaćivanje ulaza u povijesnu jezgru’.

— No, to ne znači kako u daljnjoj budućnosti takvo nešto neće biti ni izvedivo. Svakako je dobro da smo počeli razmišljati o održivom turizmu i projektom Respect the City idemo u tom smjeru. Jako je dobro da taj pro­jekt postoji, ali i vidjeti kako nismo u tom naumu ‘usamljeni’ jer Venecija, s kojom sigurno dijelimo određeni zajed­nički dio problema, također razmišlja kako stvoriti održivost u svom gradu – naglašava Doršner.
Dolores Lujić, gradska vijećnica MOST-a, ističe kako se odluka o napla­ćivanju ulaza može uvesti, odlukom gradonačelnika i Gradskog vijeća, no pitanje je koliko bi to bilo pametno.

— Što se tiče gužve, zasigurno se ne bi smanjila. Tko je imao namjeru otići u povijesnu jezgru, taj će tamo i otići, bila cijena euro, dva ili tri, pogotovo – turi­sti s cruisera. Je li riječ o dodatnom pri­hodu, koji bi Grad na taj način mogao ostvariti od ulaznica, u svakom slučaju jest – rekla je Lujić koja se također pita bi li ovakva odluka mogla negativno odje­knuti u javnosti jer ‘Dubrovnik na svjet­skom turističkom tržištu nije tako jaka destinacija kao Venecija’.

— To bi ipak trebalo pitati i uključiti neke druge stručnjake – govori Lujić.
HNS-ova gradska vijećnica Marina Vučković Matić osobno nije za naplaći­vanje ulaza u povijesnu jezgru. Mišljenja je kako Dubrovnik, kao turistička desti­nacija, ima potencijala i izvan Zidina, i stoga ‘treba razvijati sadržaje u ostalim dijelovima grada’.
— Zato smatram kako treba primije­niti već iskušane metode upravljanja gužvama u destinacijama, posebice usmjeravanje turista izvan središta te uvođenje različitih aktivnosti. HNS je u kampanji već predložio stvaranje autobusnih terminala na Osojniku i u Komolcu gdje bi se morali zaustavljati svi turistički autobusi, a čije bi putnike nakon toga po gradskim atrakcijama prevozio Libertas. Na taj bi se način riješilo pitanje gužvi na prometnicama, ali i potaknula disperzija gostiju van povijesne jezgre, što bi trebao biti cilj, a Libertas bi dobio značajan izvor prihoda – rekla je Vučković Matić. Dodaje kako naplaćivanje ulaza neće postići zami­šljeno ‘što se dobro vidi na primjeru Zidina koje unatoč sve višoj cijeni ula­znice, i dalje iz godine u godinu ruše rekorde posjećenosti’, ističe gradska vijećnica HNS-a.

Niko Kapetanić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine, rekao nam je kako, ukoliko Grad Dubrovnik odluči donijeti odluku o naplaćivanju ulaza, ne bi imali ništa protiv jer bi označavala novi prihod Gradu Dubrovniku.

Koliko će ova odluka pomoći Vene­ciji u smanjenju turističke masovno­sti koja se uvukla u ‘pore’ ovoga grada, pokazat će se ove sezone. No, sigurno je kako su povukli revolucionaran potez na koji bi se mogli ugledati i drugi pre­napučeni gradovi. Gradske vijećnice Grada Dubrovnika smatraju kako ne treba uvesti naplatu ulaza u Grad, dok je naša vlast stava kako bi se dodatan prihod mogao ostvariti u vidu rente za goste s cruisera.

Foto: DuList/Grad Dubrovnik