Crtice iz Konavala

Kameni natpis u kući obitelji Voloder

Kameni natpis u kući obitelji Voloder

U Cavtatu je moguće vidjeti nekoliko kamenih zapisa iz rimskog razdoblja, a koji se danas nalaze u kneževom dvoru. No, moju je znatiželju zaokupio jedan natpis, po svemu sudeći iz XVI. ili XVII. stoljeća, a koji lako može promaknuti i budnom šetaču koji se u potrazi za sjetnim odmorom nađe u nekoj od starih cavtajskih ulica. Spomenuti se natpis nalazi na pragu ulaznih vrata obitelji Voloder s gornje strane ulice Prijeko, tj. u nastavku Bukovčeve ulice. Danas ga nije moguće vidjeti a da se ne uđe u samu kuću. Natpis je vrlo kratak i napisan je na latinskom jeziku, a glasi: „+ CHRISTV + NOBISCVM + STATE +“ Što bi trebalo značiti: KRIST JE S NAMA. STOJTE!

KOGA SE UPOZORAVA?
Čitajući ovaj natpis sasvim je jasno kako domaćin kuće na neki način nekoga upozorava ili plaši kako ne smije unutra ući jer sam Krist čuva njegov dom. Stoga se postavlja pitanje – komu je to upozorenje upućeno? Upravo tako formulirano pitanje čini citirani natpis zanimljivim i u mom slučaju primamljivim za istraživanje povijesnog konteksta u kojem je natpis nastao. U prvom redu valja krenuti od pretpostavke kako se takvo upozorenje pojavljuje u kontekstu opasnosti, u kojem se autor i njegova okolica utječu pomoći Svevišnjega. No, tko su ti od kojih prijeti opasnost? Ukoliko prihvatimo zaključak kako natpis nastaje u XVI. ili XVII. stoljeću prvi na pamet padaju Turci. No, takvo tumačenje ipak ima jednu manu, točnije kakvo je značenje Turcima, muslimanima, odnosno nevjernicima iz kršćanske perspektive, moglo imati zazivanje Kristova imena. Iako je i u islamskoj tradiciji Krist jedan od velikih proroka, ipak je izglednije kako je zazivanje imena Kristova kao upozorenje bilo upućeno istovjernicima, kršćanima. No, tko su bili ti kršćani? Vrlo se lako može pretpostaviti kako je bila riječ o gusarima, koji u XVI. i XVII. stoljeću često nasrću na jadranske primorske gradiće, pa tako i na Cavtat. Štoviše, to je vrijeme kada Mletačka Republika hajduke i gusare ne koristi samo u borbi protiv Turaka, već je meta njihovih napada i dubrovačko područje.

ZAŠTITA OD GUSARA
Jedno od gusarskih gnijezda od kud su izvođeni napadi na gradove i stanovništvo Dubrovačke Republike bio je Perast. Tako 1653. godine Peraštani, gusareći s malim i pokretnim brodovima, napadaju i pljačkaju Cavtat. Pred takvim pokretnim neprijateljima Dubrovačka Republika, koja nije posjedovala jaku ratnu flotu kojom bi mogla obraniti svoj teritorij, nije nalazila na odgovor, te je domaće stanovništvo bilo prepušteno samo sebi kako bi zaštitilo svoju imovinu, te vjerojatno u tom kontekstu treba sagledati i kratki cavtatski natpis. Utječući se Kristu u takvoj situaciji, ali apelirajući i na vjerske osjećaje napadača (što zasigurno nije donosilo mnogo ploda), nezaštićeno stanovništvo pokušavalo je pronaći izlaz u tim opasnim vremenima. Zanimljivo je kako se sličan natpis nalazi i na palači Bujovića u Perastu iz godine 1694. Tekst je doduše nešto širi, te govori kako su 1694. braća Bujovići podigli palaču, ali početak teksta je skoro identičan ovom Cavtatskom:

XPVS NOBISCVM STATE… što će reći: KRIST JE S NAMA STOJTE.

Natpis je postavljen na ploči koja se nalazi iznad dvojnih vrata prvog kata, a koja vode na terasu okrenutu prema moru, tj. na zapadnoj fasadi zgrade. Upravo je zanimljivo kako je jedan od dvojice braće koji su podigli palaču, te dali postaviti natpis, Vicko Bujović bio borac protiv gusara. Štoviše, cjelokupna financijska moć Vicka Bujovića proizlazila je iz njegove uloge u borbi protiv gusara. Činjenica da borac protiv gusara daje postaviti natpis vrlo sličan onome u Cavtatu navodi na zaključak kako je natpis funkcionirao kao neka vrsta karakteristične „formule“ protiv gusara na prostoru južnog Jadrana. Također, daljnja paralela između Bujovića i natpisa u Cavtatu otvara mogućnost da se cavtatska obitelj koja postavlja taj natpis također istakla u borbi protiv gusara. No, takve paralele ipak prelaze u nagađanja koja izvori ne podržavaju, iako otvaraju zaista zanimljiv spektar mogućnosti i pitanja.

Fotografija: Božo Lasić

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić