Kako je ulagala Dubrovačka Republika?

U sklopu otvorenih dana HAZU-a u Zavodu za povijesne znanosti, na Lapadskoj obali, jučer i danas na programu su bila edukativna predavanja.

„O političkoj i društvenoj stabilnosti Dubrovačke republike“ dr.sc. Lovra Kunčevića te dr.sc. Relje Seferovića „U potrazi za izgubljenim blagom: ulaganja i vrijednosti u Dubrovačkoj republici“.

– Postojale su tri temeljne vrste ulagnja karakteristične za Dubrovačku komunu, kasnije Republiku. Ulagalo se u zemljišna dobra, obrte s manufakturom i ljude. Naš kraj je siromašan prirodnim resursima, ali domišljata vlast nastojala je iskoristiti sve što je mogla. Najvrijedniji resurs bila je sol, a zahvaljujući njoj stigao je prvi kapital. U trgovini sa zaleđem stizale su 'rijeke srebra i zlata'. Dubrovnik je tada bio poput male Švicarske, a u stizali su bogati ljudi, s kojima su u pratnji bili i oni 'obični'. Posla je bilo za sve, no s vremenom je došlo do bujanja troškova za potrebe državnog aparata i zbog povećanja danka Osmanlijama i ulaganja u obrte su malo po malo prestajala. Privatnici su krenuli u povlačenje svog kapitala zbog čegha je došlo do narušavanja ekonomskih temelja i vlasti su pokušavale privući profesionalce razvijajući sofisticiran sustav stipendija. Do danas je ostao niz takvih dokumenata koji svjedoče njihovim aktivnostima. Naš zadatak je da ih vrednujemo i približimo javnosti – ispričao nam je sukus svog pedavanja dr. Seferović.