Aktualno

Još se ne vidi plafon

lijerica ulicni svirac 2

Približavanjem ljetne sezone obavljaju se završne pripreme i zauzimaju najbolje pozicije za što bolji tržišni rezultat.

Bitan dio tog pozicioniranja svakako su štandovi, banci, stalci i stolići koji iz godine u godinu redovito zauzimaju sve više kvadrata prostora u Povijesnoj jezgri. Tragom priče kako cijene najma u Povijesnoj jezgri iz godine u godinu postaje sve „paprenije“ valjalo je vratiti se dvije godine u povijest i pokušati na precizan način analizirati politiku Gradske uprave po pitanju naplate najma javnih površina u navedenom razdoblju.

Odmah na početku valja spomenuti neke brojke koje dosta toga objašnjavaju. Iz Gradske uprave kazali su nam kako je u 2010. godini na natječaju ponuđeno 25 lokacija u Povijesnoj jezgri, a 2011. godine 68 lokacija. Razliku u broju ponuđenih lokacija objašnjavaju s 20 župskih banaka, drvenih pokretnih stolova, iza Katedrale (vezovi, kućna radinost i sl.) i istih takvih 12 banaka na Gundulićevoj poljani (tradicijski obrti) koji obogaćuju ponudu Grada od 2010. godine.
 
CIJENE PREMA INTERESU
 
Inače, zakup javne površine traje od dana zaključenja natječaja do 15. studenog tekuće godine, a pritom treba naglasiti kako nijedna lokacija nije ostala nezauzeta, jer se za nepopunjena mjesta iz prvog natječaja redovito raspisivao drugi natječaj.

Početnu cijenu iz natječaja određuje gradonačelnik Vlahušić na prijedlog spomenutog upravnog odjela i Povjerenstva za izradu plana javnih površina i određivanje visine zakupnine za javne površine. Cijene se određuju prema tržišnim kretanjima i interesu za pojedinu lokaciju u prethodnoj sezoni.
Međutim, da bi građanin dobio pravi uvid u priču o cijenama najma javnih površina najbolje je istaknuti neke primjere.

Početnu cijenu iz natječaja određuje gradonačelnik na prijedlog upravnog odjela i Povjerenstva za izradu plana javnih površina i određivanje visine zakupnine za javne površine. Cijene se određuju prema tržišnim kretanjima i interesu za pojedinu lokaciju u prethodnoj sezoni

Usporedbom početnih cijena u tri natječaja može se zaključiti kako su u razdoblju od 2010. do 2012. godine najviše „krešile“ cijene na najprometnijim i najatraktivnijim lokacijama. Tako je, na primjer, početna cijena najma stilizirane štand-barke na Poljani Paska Miličevića na zidu prema samostanu sv. Klare uz pano Dubrovačkih kinematografa 2010. godine iznosila 20 tisuća kuna. Godinu kasnije ta je cijena porasla na 50 tisuća kuna, dok se u 2012. za istu lokaciju traži minimalan iznos od 75 tisuća kuna. Dakle, postignut je postotni rast od čak 375%! A riječ je samo o početnim cijenama.
 
PRODAVAČI SLIKA NAJMIRNIJI
 
Može se reći kako su stilizirane štand-barke najbolji pokazatelji gradske politike trženja prostorom. Da promet na tim štandovima dobro ide, govori i činjenica da se ukupan broj takvih, nekim našim sugrađanima neprivlačnih i za Dubrovnik neprimjerenih barki u tri godine višestruko uvećao.

Drugi primjer su početne cijene najma javne površine s namjenom postavljanja tzv. naprava za prodaju sladoleda i napitaka, koje su u tri godine uglavnom ostale na jednakoj razini. Iznimka su tek rashladne vitrine za prodaju voća na Trgu oružja (50% poskupljenja) te na Pilama ispred zgrade Turističke zajednice (100% poskupljenja).

Najmirniji mogu biti vlasnici pokretnih stalaka za izradu, izlaganje i prodaju slika, kojima je cijena ostala ista. Ipak, i tu treba istaknuti iznimku na dvije najatraktivnije lokacije, u vratima od Pila ispod Meštrovićevih skalina gdje je cijena najma s 15 tisuća porasla prvo na 30, pa na 40 tisuća kuna, te lokacija uz izlog TIC-a gdje je cijena porasla za 20% (s 12 tisuća na 15 tisuća kuna).

Stilizirane štand-barke najbolji su pokazatelji gradske politike trženja prostorom. Da promet na tim štandovima dobro ide govori i činjenica da se ukupan broj takvih, nekim našim sugrađanima neprivlačnih i za Dubrovnik neprimjerenih barki u tri godine višestruko uvećao

Zanimljivo je primjetiti razvoj sudbine kovača dubrovačkih dukata koji je u tri godine promjenio tri različite lokacije s tri različite cijene. Nakon što je 2010. godine po početnoj cijeni od pet tisuća kuna kovao dukate pod voltom Luže, 2011. se preselio na vrata od Pila po početnoj cijeni od 15 tisuća kuna. Konačno, ove godine kovač bi svoje mjesto pod suncem trebao pronaći uz zid Kneževa dvora u prolazu prema Peskariji, i to po cijeni od deset tisuća kuna.
 
DVIJE UDARNE ZONE
 
Premda naša mala analiza nije rađena prema konačnim, već samo početnim cijenama, ipak se može zaključiti kako je politici cijena najma javnih površina istaknut trend porasta cijena na onim lokacijama gdje je promet gostiju nagušći. U tom smislu površine na ulazu (plato Pile, vrata od Pila, oko Onofrijeve fontane) i izlazu (Trg oružja i ulica Sv. Dominika) iz Povijesne jezgre svakako drže sigurno prvo mjesto, s dugotrajnom tendencijom dodatnih poskupljenja.

Naime, jedino je u te dvije zone zabilježen rast cijena veći od 50%. Kao nova i za gradsku blagajnu zanimljiva zona ističe se prostor uz zidove Kneževa dvora na trgu Marina Držića prema Peskariji.
Poznavajući umješnost činovnika Gradske uprave da osmisle još poneku zgodnu lokaciju za najam javne površine, prostora za daljnje povećanje broja lokacija bit će napretek.

A to će, pak, omogućiti još veću zaradu za gradski proračun, posebno ako se ima u vidu kako gradonačelnik Vlahušić redovito prati trendove godišnjih cijena najma, prema kojima usklađuje sve buduće cijene. Dosad nije poznato da se itko žalio na visinu postignute cijene pojedinog najma, pa se može pretpostaviti kako “plafon” još nije dostignut.
Možda baš 2012. godina bude godina prvog vrištanja.
 

CINKETE, CANKETE…
Zarada utrostručena!
 
Kad je riječ o prilivu sredstava u gradsku blagajnu, iz upravnog odjela za gospodarenje nekretninama kažu kako je u 2010. godini zarada od raspisanih natječaja za lokacije u Povijesnoj jezgri iznosila 446 275 kuna, a u 2011. godini, čak triput više – 1 543 127 kuna!
Najviša postignuta zakupnina postignuta je za tzv. štand barku za prodaju suvenira, gdje je najam javne površine plaćen 181 750 kuna za cijelu sezonu.

Pročitajte još

KNEŽEVIĆ O ONEČIŠĆENJU VODE Tražimo sveobuhvatnu analizu vode i poslovanja Vodovoda

Dulist

[PODCAST ‘S BARBAROM’] Željan Rakela: Bez motora ne mogu živjet, ali da ovo moram proživljavat s djecom… ne znam kako bih!

Dulist

SINSAY POVLAČI VIŠE PROIZVODA Pogledajte imate li koji kod kuće

Dulist