Politika

JELKA TEPŠIĆ Poštujemo Grad i građane i zato mijenjamo smjer prema održivom turizmu

U posljednje vrijeme stižu optimi­stične vijesti o ljetnoj sezoni. HTZ predviđa kako će hrvatskim nebom u tom razdoblju prometovati 180 avio linija te je i sam prvi čovjek Dubrov­nika Mato Franković rekao kako će ova sezona biti iznad očekivanja. Koliko dugo će prema Vama proći dok se ne vratimo na predpandemij­ske brojke?
Nezahvalno je prognozirati kada ćemo se vratiti na brojke od 2019. godine jer situ­acija s pandemijom je sve samo ne pred­vidljiva. I prošle smo se godine, kada je sezona odlično krenula u srpnju i kolo­vozu, ponadali da je pandemija iza nas i da više neće biti zatvaranja i ograniča­vanja kretanja, pa se dogodilo ono što smo najmanje željeli, stavljanje na tzv. crvene liste koje je onemogućilo dalj­nji tijek sezone. Sad imamo puno više razloga za optimizam. Sve je više cijeplje­nih osoba, barem na sjevernoj polutki zemlje, i postoje konkretne najave kada će se države otvoriti. Radi se, na razini EU, i na uvođenju takozvanih covid-putovnica koji bi olakšale kretanje građana EU, pa bi se i time smanjili sigurnosni problemi odnosno minimalizirala bi se moguć­nost zdravstvene ugroze uslijed turistič­kih migracija. Također, sve je više najava avio-kompanija o letovima za Hrvatsku odnosno za Grad, a tu su i najave dolaska cruisera. Što je najbitnije, tržišta na koja smo stavili naglasak, Velika Britanija i SAD, a za što su nas žestoko kritizirali, no sve su te aktivnosti ‘pun pogodak’, a što dokazuju najave izravnih letova iz SAD-a. Stoga očekujemo veliki broj dolazaka s ta dva tržišta. Dakle, vjerujem da ćemo ove godine imati oko 60 posto brojki od rekor­dne 2019., sljedeće godine vjerujemo i više, ako epidemija u međuvremenu bude pod potpunom kontrolom. Cilj nam je diversificirati ponudu, te imati goste kroz cijelu godinu i na tome intenzivno radimo, a to će donijeti svoje rezultate. Ukratko, uvjerena sam da je kriza u smislu dolaska turista iza nas i da će iz tjedna u tjedan biti samo bolje odnosno da polako idemo prema povratku na ‘novo staro’.
Godina za nama bila je osobito iza­zovna. Nema sumnje kako je turi­stički sektor jedna je od najpogođeni­jih grana našeg gospodarstva. Kakve je mehanizme potpore Grad Dubrov­nik dao njegovim dionicima i je li se, prema Vama, uspostavljena komuni­kacija do sad pokazala efikasnom?
Tijekom cijele ove krize, u zadnjih gotovo 15 mjeseci, smo itekako bili u tijeku svih događanja vezano za turistički sektor. Posredstvom turističke zajednice, grado­načelnika Mata Frankovića preko njego­vih kontakata i poznanstava, ali i preko mene osobno i mog dugogodišnjeg isku­stva u turizmu. Mislim da smo svi dali maksimum u situaciji u kojoj smo se našli. Grad Dubrovnik je imao problem ne samo s izostankom turizma nego, s time veza­nim financijskim problemima – kako gradske uprave tako i gospodarstvenika, ali i naših sugrađana. Najprije je trebalo upravljati krizom kako bi se epidemija stavila pod kontrolu, a istovremeno je trebalo osmisliti niz mjera potpore gospodarstvu i našim sugrađanima. I pri­tom paziti da ustanove, trgovačka društva i Grad ne budu u financijskom problemu. Uspjeli smo u svemu tome jer smo se ponašali odlučno, pravedno i odgovorno. Gospodarstvu i sugrađanima smo dali ili oprostili dugovanja u razini od preko 100 milijuna kuna i to nas čini jednim od vodećih gradova u državi. Osmišljavali smo i kampanje da bi Grad pokazali sigur­nom destinacijom te da bi i u krizi privukli određeni broj turista. Sve to smo kreirali u dogovoru s turističkim dionicima i pred­stavnicima sektora u našem Gradu. Uvi­jek ima prostora za još bolji rezultat, ali mislim da bi trebali biti zadovoljni onim što smo zajedničkim snagama postigli u uvjetima koji su vladali oko nas.
Najvažnije je ipak da je ova gradska uprava odlučna u provedbi projekta Respect the City koji podrazumijeva promjenu smjera ka održivom i odgo­vornom turizmu, koji u središtu ima stanovnike i njihov dobrobit, kao i turi­ste i visoku kvalitetu njihovog doživljaja temeljeno na kulturno povijesnom nasli­jeđu i činjenici da je Dubrovnik UNESCO-ov grad, još od 1979. i bio je drugi grad u Europi nakon Krakowa (1978.) čija je povijesna cjelina u potpunosti zaštićena. Donijeli smo Plan upravljanja koji će biti platforma upravo za razvoj novih stra­teških projekata, suvremenih digitalnih alata i održivo i odgovorno upravljanje Gradom sa stanovnikom kao središnjom figurom. Diversifikaciju ponude i smjera kojim napredujemo je i projekt digitalnih nomada, čija je druga faza upravo u tijeku i za kojeg imamo visoka očekivanja rea­lizacije Grada kao odredišta koje je prija­teljski usmjereno prema takvim ljudima i koje im pruža ’drugi dom’ i odlične uvjete za rad.
Mnogi naši sugrađani s nestrpljenjem očekuju popuštanje mjera i povratak na koncerte te slična mnogoljudnija događanja. Imate li informaciju kako će se ona regulirati?
Mi u gradskoj upravi, ali i ja osobno, jedva čekamo kada će se situacija normalizirati i po pitanju javnih okupljanja odnosno mogućnosti organiziranja velikih doga­đanja, pa tako i koncerata. No, to nikako ne ovisi o nama nego o odlukama naci­onalnog Stožera, a oni se vode isključivo zdravstvenim okolnostima. Kada situa­cija to bude dopuštala, vjerujem da će Stožer dati odobrenje i za takvu vrstu događanja. Vidjeli smo u medijima da su u Španjolskoj i Velikoj Britaniji organizi­rali koncerte s većim brojem posjetitelja, a sve kako bi vidjeli koliko je, s aspekta zdravstvene ugroze, sigurno organizirati takva događanja. Nadam se da će se i kod nas organizirati takvi probni događaji, da će taj test proći onako kako se nadamo i da će to biti početak vraćanja na staro i u tom smislu.
Kako biste ocijenili segment rada Gradske uprave povjeren Vama u pro­tekle četiri godine?
Epidemija nas je usporila u realiza­ciji nekih projekata, ali sam zadovoljna onim što smo postigli u mandatu. Obi­lježili smo 600 godina Orlandova stupa i konačno krenuli u njegovu sanaciju, organizirali smo izložbu povodom 40 godina UNESCO-ove zaštite i to u sjediš­tvu Ujedinjenih naroda u New Yorku te u Washingtonu, uspješno smo realizirali smjenu generacija čelnih osoba ustanova u kulturi, ponovo smo uveli sektorska kul­turna vijeća, potpisali smo dugo očekivani Kolektivni ugovor za djelatnike u kulturi, završili smo obnovu kompleksa Lazareti preko fondova EU i pokrenuli projekt Lazareti – Kreativna četvrt. Iznimno nam je bitno što smo definirali smo loka­ciju Arheološkog muzeja na Pustijerni i napravili detaljan projekt kako će muzej izgledati – bastion sv. Spasitelja, bivši zatvor te arheološki lokalitet Pustijerna, pripremili smo natječajnu dokumenta­ciju za društveni i polivalentni centar u ljetnikovcu Gozze u Mokošici te započeli s projektom uređenja ljetnikovca Bosdari u Čajkovićima, a koji bi trebao postati inter­pretacijski centar kulture ladanja Dubro­vačke Republike, ljetnikovac Caboga na Batahovini smo uspjeli dobiti u cjelovit posjed, uskoro u procesu smo odobre­nja države za prepuštanje ogromnog pro­stora ex ATD-a u Sustjepanu gdje nam je namjera napraviti depoe za sve ustanove u kulturi, ali i atelije za dubrovačke umjet­nike, moguće i prostore za ‘Artist sins residence’. U pandemijskom vremenu dubrovački su kulturnjaci u potpunosti dokazali svoju snagu i kreativnost kroz projekt ‘Kultura u điru’ gdje se edukacij­sko – umjetničkim programima organizi­ranim u različitim gradskom kvartovima i okolnim mjestima, kultura približavala svim generacijama naših sugrađana… Dakle, rezultati u kulturi su itekako vid­ljivi. Stoga ne čudi da smo i u posljed­njoj analizi ulaganja u kulturu u Hrvat­skoj uvjerljivo na prvom mjestu. Uz nas i Hvar, svi ostali gradovi u državi po glavi stanovnika u kulturu ulažu tri ili četiri puta manje od nas. Kao grad kulture to nas jako veseli, ali i obvezuje, upravo zbog negativnih izjava oko ulaganja u kulturu koje možemo čuti u javnosti posljednjih tjedana, pa i godina.
Kao jedinoj zamjenici pretpostav­ljam da će Vam, ako Vam građani opet daruju povjerenje, porasti opseg posla? Na čemu će biti težište Vašeg djelovanja?
U drugom mandatu nas očekuje još više posla u sektoru kulture. Sve ove započete projekte treba realizirati. Želim vidjeti obnovljene ljetnikovce, izgrađen Arheo­loški muzej, uređen depo za sve ustanove u kulturi. No, tu je još nekoliko projekata koje namjeravamo realizirati. Među njima bih svakako istaknula Muzej Dubrovačke Republike. Zaista je tužno da grad kao što je Dubrovnik nema, najprije, arheološki muzej, ali još je tužnije što ne postoji mje­sto na kojem bi milijuni turista, ali i naši sugrađani, mogli vidjeti svu slavu prošlo­sti Grada. Iako je bio jedini slobodan pro­stor na balkanskom poluotoku tijekom stoljeća sukoba Venecije, Osmanskog Carstva i Habsburškog Carstva, vi danas nemate mjesto gdje sve to možete saznati. Čitavih 457 godina dubrovačke državnosti svodi se na informiranje gostiju od strane turističkih vodiča, što je nedopustivo. S HAZU i Dubrovačkim muzejima radit ćemo na tom projektu i riješiti i taj problem, čime ćemo izraziti poštovanje našim precima koji su nam u naslijeđe ostavili sve ovo čemu se divi čitav svijet. Knežev dvor će u cijelosti biti namijenjen Muzeju Republike, a pripreme za projekt su već pokrenute.
U ovoj krizi podosta su propatili i kulturnjaci. Vjerujem i da ste s veći­nom njih uspostavili dijalog. Osim egzistencije muče ih i problemi nea­dekvatnog prostora za rad. Kako se namjeravate uhvatiti u koštac s tim izazovom?
Već sam rekla kako smo zamislili i što smo postigli na rješavanju pitanja depoa za ustanove u kulturi. Što se tiče prostora jedini ozbiljniji problem ima Dubrovački simfonijski orkestar. Ljetnikovac Pozza je predmet sudskog sporenja, pa su nam tu ruke vezane da bi to nekako brzo riješili. Razmišljamo i o alternativnim rješenjima. Izgradnjom sportske dvorane u Gospi­nom polju koja će imati multifunkcio­nalni karakter, stvorit će se novi prostor za velika događanja, koncerte, izložbe i skupove sa svim logističkim predispozi­cijama za organizaciju takvih događanja, što do sad nismo imati. To je ambiciozan projekt u kojeg vjerujemo i koji će zaista napraviti razliku u odnosu na dosadašnje vrijeme kad je su veliki događaji ovisili o meteorološkim uvjetima. Nova će dvo­rana biti upravo prostor koji nedostaje i koji će sve te poteškoće riješiti. Još je puno neprimjerenih prostora, osim muzeja i već navedenih nedostataka, naše knjiž­nice bore se s velikim teškoćama za koje ne postoji brzo rješenje, već je potreban sustavan pristup. Osiguranje skladišnih prostora važan je korak u tome, a realiza­cijom i drugih velikih projekata stvarat će se i novi suvremeni prostori knjižnica. No, sve to traži vrijeme i velika ulaganja.
U Vašem mandatu ostvarene su mnoge zavidne suradnje. Možete li nam otkriti neke koje se još nisu odvile?
Predstavili smo se u Veneciji na Veneci­janskom bijenalu izložbom ‘Mjesto ispre­kidanih odlazaka’ dubrovačkih umjetnika Marijane Pende, Slavena Tolja i Izvora Pende, te u New Yorku i Washingtonu s izložbom ‘Dubrovnik, A Scarred City’, autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića te Gorana Cvjetinovića. Ta je izložba, koja govori o ratnim razaranjima i obnovi Grada nakon rata sada je u Laza­retima, a dogovarali smo i njeno gostova­nje u Bruxellesu i Parizu. No, zbog pan­demije smo to za sada odgodili. No, nismo odustali. Također, već koncem srpnja ove godine predstoji nam izložba Christiana Pambianchija u Milanu. Prošle je godine ona bila u Lazaretima, a sada bi trebala gostovati u Milanu.

Izbori 2021.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 5. svibnja 2021.

Pročitajte još

KRISTIĆ ‘Vlada i Sabor odbili su sve naše amandmane na proračun za projekte u ovoj županiji’

Dulist

MATO FRANKOVIĆ: Nemam namjeru pregovarati i razgovarati s Vlahušićem. Službene većine u Gradskom vijeću – nema!

Dulist

Evo tko je dao vijećničku prisegu u Konavlima

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija