U posljednje vrijeme stižu optimistične vijesti o ljetnoj sezoni. HTZ predviđa kako će hrvatskim nebom u tom razdoblju prometovati 180 avio linija te je i sam prvi čovjek Dubrovnika Mato Franković rekao kako će ova sezona biti iznad očekivanja. Koliko dugo će prema Vama proći dok se ne vratimo na predpandemijske brojke?
Nezahvalno je prognozirati kada ćemo se vratiti na brojke od 2019. godine jer situacija s pandemijom je sve samo ne predvidljiva. I prošle smo se godine, kada je sezona odlično krenula u srpnju i kolovozu, ponadali da je pandemija iza nas i da više neće biti zatvaranja i ograničavanja kretanja, pa se dogodilo ono što smo najmanje željeli, stavljanje na tzv. crvene liste koje je onemogućilo daljnji tijek sezone. Sad imamo puno više razloga za optimizam. Sve je više cijepljenih osoba, barem na sjevernoj polutki zemlje, i postoje konkretne najave kada će se države otvoriti. Radi se, na razini EU, i na uvođenju takozvanih covid-putovnica koji bi olakšale kretanje građana EU, pa bi se i time smanjili sigurnosni problemi odnosno minimalizirala bi se mogućnost zdravstvene ugroze uslijed turističkih migracija. Također, sve je više najava avio-kompanija o letovima za Hrvatsku odnosno za Grad, a tu su i najave dolaska cruisera. Što je najbitnije, tržišta na koja smo stavili naglasak, Velika Britanija i SAD, a za što su nas žestoko kritizirali, no sve su te aktivnosti ‘pun pogodak’, a što dokazuju najave izravnih letova iz SAD-a. Stoga očekujemo veliki broj dolazaka s ta dva tržišta. Dakle, vjerujem da ćemo ove godine imati oko 60 posto brojki od rekordne 2019., sljedeće godine vjerujemo i više, ako epidemija u međuvremenu bude pod potpunom kontrolom. Cilj nam je diversificirati ponudu, te imati goste kroz cijelu godinu i na tome intenzivno radimo, a to će donijeti svoje rezultate. Ukratko, uvjerena sam da je kriza u smislu dolaska turista iza nas i da će iz tjedna u tjedan biti samo bolje odnosno da polako idemo prema povratku na ‘novo staro’.
Godina za nama bila je osobito izazovna. Nema sumnje kako je turistički sektor jedna je od najpogođenijih grana našeg gospodarstva. Kakve je mehanizme potpore Grad Dubrovnik dao njegovim dionicima i je li se, prema Vama, uspostavljena komunikacija do sad pokazala efikasnom?
Tijekom cijele ove krize, u zadnjih gotovo 15 mjeseci, smo itekako bili u tijeku svih događanja vezano za turistički sektor. Posredstvom turističke zajednice, gradonačelnika Mata Frankovića preko njegovih kontakata i poznanstava, ali i preko mene osobno i mog dugogodišnjeg iskustva u turizmu. Mislim da smo svi dali maksimum u situaciji u kojoj smo se našli. Grad Dubrovnik je imao problem ne samo s izostankom turizma nego, s time vezanim financijskim problemima – kako gradske uprave tako i gospodarstvenika, ali i naših sugrađana. Najprije je trebalo upravljati krizom kako bi se epidemija stavila pod kontrolu, a istovremeno je trebalo osmisliti niz mjera potpore gospodarstvu i našim sugrađanima. I pritom paziti da ustanove, trgovačka društva i Grad ne budu u financijskom problemu. Uspjeli smo u svemu tome jer smo se ponašali odlučno, pravedno i odgovorno. Gospodarstvu i sugrađanima smo dali ili oprostili dugovanja u razini od preko 100 milijuna kuna i to nas čini jednim od vodećih gradova u državi. Osmišljavali smo i kampanje da bi Grad pokazali sigurnom destinacijom te da bi i u krizi privukli određeni broj turista. Sve to smo kreirali u dogovoru s turističkim dionicima i predstavnicima sektora u našem Gradu. Uvijek ima prostora za još bolji rezultat, ali mislim da bi trebali biti zadovoljni onim što smo zajedničkim snagama postigli u uvjetima koji su vladali oko nas.
Najvažnije je ipak da je ova gradska uprava odlučna u provedbi projekta Respect the City koji podrazumijeva promjenu smjera ka održivom i odgovornom turizmu, koji u središtu ima stanovnike i njihov dobrobit, kao i turiste i visoku kvalitetu njihovog doživljaja temeljeno na kulturno povijesnom naslijeđu i činjenici da je Dubrovnik UNESCO-ov grad, još od 1979. i bio je drugi grad u Europi nakon Krakowa (1978.) čija je povijesna cjelina u potpunosti zaštićena. Donijeli smo Plan upravljanja koji će biti platforma upravo za razvoj novih strateških projekata, suvremenih digitalnih alata i održivo i odgovorno upravljanje Gradom sa stanovnikom kao središnjom figurom. Diversifikaciju ponude i smjera kojim napredujemo je i projekt digitalnih nomada, čija je druga faza upravo u tijeku i za kojeg imamo visoka očekivanja realizacije Grada kao odredišta koje je prijateljski usmjereno prema takvim ljudima i koje im pruža ’drugi dom’ i odlične uvjete za rad.
Mnogi naši sugrađani s nestrpljenjem očekuju popuštanje mjera i povratak na koncerte te slična mnogoljudnija događanja. Imate li informaciju kako će se ona regulirati?
Mi u gradskoj upravi, ali i ja osobno, jedva čekamo kada će se situacija normalizirati i po pitanju javnih okupljanja odnosno mogućnosti organiziranja velikih događanja, pa tako i koncerata. No, to nikako ne ovisi o nama nego o odlukama nacionalnog Stožera, a oni se vode isključivo zdravstvenim okolnostima. Kada situacija to bude dopuštala, vjerujem da će Stožer dati odobrenje i za takvu vrstu događanja. Vidjeli smo u medijima da su u Španjolskoj i Velikoj Britaniji organizirali koncerte s većim brojem posjetitelja, a sve kako bi vidjeli koliko je, s aspekta zdravstvene ugroze, sigurno organizirati takva događanja. Nadam se da će se i kod nas organizirati takvi probni događaji, da će taj test proći onako kako se nadamo i da će to biti početak vraćanja na staro i u tom smislu.
Kako biste ocijenili segment rada Gradske uprave povjeren Vama u protekle četiri godine?
Epidemija nas je usporila u realizaciji nekih projekata, ali sam zadovoljna onim što smo postigli u mandatu. Obilježili smo 600 godina Orlandova stupa i konačno krenuli u njegovu sanaciju, organizirali smo izložbu povodom 40 godina UNESCO-ove zaštite i to u sjedištvu Ujedinjenih naroda u New Yorku te u Washingtonu, uspješno smo realizirali smjenu generacija čelnih osoba ustanova u kulturi, ponovo smo uveli sektorska kulturna vijeća, potpisali smo dugo očekivani Kolektivni ugovor za djelatnike u kulturi, završili smo obnovu kompleksa Lazareti preko fondova EU i pokrenuli projekt Lazareti – Kreativna četvrt. Iznimno nam je bitno što smo definirali smo lokaciju Arheološkog muzeja na Pustijerni i napravili detaljan projekt kako će muzej izgledati – bastion sv. Spasitelja, bivši zatvor te arheološki lokalitet Pustijerna, pripremili smo natječajnu dokumentaciju za društveni i polivalentni centar u ljetnikovcu Gozze u Mokošici te započeli s projektom uređenja ljetnikovca Bosdari u Čajkovićima, a koji bi trebao postati interpretacijski centar kulture ladanja Dubrovačke Republike, ljetnikovac Caboga na Batahovini smo uspjeli dobiti u cjelovit posjed, uskoro u procesu smo odobrenja države za prepuštanje ogromnog prostora ex ATD-a u Sustjepanu gdje nam je namjera napraviti depoe za sve ustanove u kulturi, ali i atelije za dubrovačke umjetnike, moguće i prostore za ‘Artist sins residence’. U pandemijskom vremenu dubrovački su kulturnjaci u potpunosti dokazali svoju snagu i kreativnost kroz projekt ‘Kultura u điru’ gdje se edukacijsko – umjetničkim programima organiziranim u različitim gradskom kvartovima i okolnim mjestima, kultura približavala svim generacijama naših sugrađana… Dakle, rezultati u kulturi su itekako vidljivi. Stoga ne čudi da smo i u posljednjoj analizi ulaganja u kulturu u Hrvatskoj uvjerljivo na prvom mjestu. Uz nas i Hvar, svi ostali gradovi u državi po glavi stanovnika u kulturu ulažu tri ili četiri puta manje od nas. Kao grad kulture to nas jako veseli, ali i obvezuje, upravo zbog negativnih izjava oko ulaganja u kulturu koje možemo čuti u javnosti posljednjih tjedana, pa i godina.
Kao jedinoj zamjenici pretpostavljam da će Vam, ako Vam građani opet daruju povjerenje, porasti opseg posla? Na čemu će biti težište Vašeg djelovanja?
U drugom mandatu nas očekuje još više posla u sektoru kulture. Sve ove započete projekte treba realizirati. Želim vidjeti obnovljene ljetnikovce, izgrađen Arheološki muzej, uređen depo za sve ustanove u kulturi. No, tu je još nekoliko projekata koje namjeravamo realizirati. Među njima bih svakako istaknula Muzej Dubrovačke Republike. Zaista je tužno da grad kao što je Dubrovnik nema, najprije, arheološki muzej, ali još je tužnije što ne postoji mjesto na kojem bi milijuni turista, ali i naši sugrađani, mogli vidjeti svu slavu prošlosti Grada. Iako je bio jedini slobodan prostor na balkanskom poluotoku tijekom stoljeća sukoba Venecije, Osmanskog Carstva i Habsburškog Carstva, vi danas nemate mjesto gdje sve to možete saznati. Čitavih 457 godina dubrovačke državnosti svodi se na informiranje gostiju od strane turističkih vodiča, što je nedopustivo. S HAZU i Dubrovačkim muzejima radit ćemo na tom projektu i riješiti i taj problem, čime ćemo izraziti poštovanje našim precima koji su nam u naslijeđe ostavili sve ovo čemu se divi čitav svijet. Knežev dvor će u cijelosti biti namijenjen Muzeju Republike, a pripreme za projekt su već pokrenute.
U ovoj krizi podosta su propatili i kulturnjaci. Vjerujem i da ste s većinom njih uspostavili dijalog. Osim egzistencije muče ih i problemi neadekvatnog prostora za rad. Kako se namjeravate uhvatiti u koštac s tim izazovom?
Već sam rekla kako smo zamislili i što smo postigli na rješavanju pitanja depoa za ustanove u kulturi. Što se tiče prostora jedini ozbiljniji problem ima Dubrovački simfonijski orkestar. Ljetnikovac Pozza je predmet sudskog sporenja, pa su nam tu ruke vezane da bi to nekako brzo riješili. Razmišljamo i o alternativnim rješenjima. Izgradnjom sportske dvorane u Gospinom polju koja će imati multifunkcionalni karakter, stvorit će se novi prostor za velika događanja, koncerte, izložbe i skupove sa svim logističkim predispozicijama za organizaciju takvih događanja, što do sad nismo imati. To je ambiciozan projekt u kojeg vjerujemo i koji će zaista napraviti razliku u odnosu na dosadašnje vrijeme kad je su veliki događaji ovisili o meteorološkim uvjetima. Nova će dvorana biti upravo prostor koji nedostaje i koji će sve te poteškoće riješiti. Još je puno neprimjerenih prostora, osim muzeja i već navedenih nedostataka, naše knjižnice bore se s velikim teškoćama za koje ne postoji brzo rješenje, već je potreban sustavan pristup. Osiguranje skladišnih prostora važan je korak u tome, a realizacijom i drugih velikih projekata stvarat će se i novi suvremeni prostori knjižnica. No, sve to traži vrijeme i velika ulaganja.
U Vašem mandatu ostvarene su mnoge zavidne suradnje. Možete li nam otkriti neke koje se još nisu odvile?
Predstavili smo se u Veneciji na Venecijanskom bijenalu izložbom ‘Mjesto isprekidanih odlazaka’ dubrovačkih umjetnika Marijane Pende, Slavena Tolja i Izvora Pende, te u New Yorku i Washingtonu s izložbom ‘Dubrovnik, A Scarred City’, autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića te Gorana Cvjetinovića. Ta je izložba, koja govori o ratnim razaranjima i obnovi Grada nakon rata sada je u Lazaretima, a dogovarali smo i njeno gostovanje u Bruxellesu i Parizu. No, zbog pandemije smo to za sada odgodili. No, nismo odustali. Također, već koncem srpnja ove godine predstoji nam izložba Christiana Pambianchija u Milanu. Prošle je godine ona bila u Lazaretima, a sada bi trebala gostovati u Milanu.
Izbori 2021.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 5. svibnja 2021.