Zanimljivosti

Jegulja, ambasador Svjetskog dana divljih vrsta, na rubu je opstanka

Jegulja, ambasador Svjetskog dana divljih vrsta, na rubu je opstanka

Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta koji se obilježava 3. ožujka 2022. godine. U Republici Hrvatskoj, povodom obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta, naglasak je na slatkovodnim i morskim ekosustavima, kao jednim od naših najosjetljivijih, najugroženijih, ali i najznačajnijih nacionalnih resursa. Ovogodišnji ambasadori Svjetskog dana divljih vrsta su vrste koje obitavaju u slatkovodnim i morskim ekosustavima, a jedna od njih, specifična za područje Dubrovačko-neretvanske županije svakako je jegulja (Anguilla anguilla).

Vjeruje se da su jegulje živjele i prije 60 do 70 milijuna godina te, iako su nekoć bile izrazito brojne, danas im prijeti rizik od izumiranja. Naime, broj mladih jegulja, koje kreću na migracijski put na području Europe kako bi dosegnule odraslu dob, u posljednjih se 40 godina smanjio za 90 posto. Kompleksni životni ciklus ove vrste čini ju ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti. Pri tome se misli na prekomjerni izlov, zagađenje vodotoka raznim onečišćivačima koji imaju negativan utjecaj na njihovu sposobnost razmnožavanja, uništavanje staništa u vidu isušivanja močvarnih područja te izgradnja prepreka koje onemogućuju migraciju riba u rijekama.

Iako se jegulje smatraju super-prilagodljivim bićima koje je priroda oblikovala desecima milijuna godina, čovjek ih je u samo 40 godina doveo na rub opstanka. Danas pojedini projekti zaštite europske jegulje u divljini daju pozitivne rezultate. Nestajanje pojedine vrste u prostoru, odnosno prirodnom staništu, ukazuje na stanje ekosustava koji nastanjuje i moguće potrebe njegove obnove.

Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrjestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje.

Ljudi se, tijekom svog životnog, ali i poslovnog djelovanja oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Navedene usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i ekonomske mogućnosti.

Europska Unija, kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine, pripremila je dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije slatkovodnih i morskih ekosustava. Naime, do 2030. godine cilj je uklanjanjem, prije svega suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovno pretvoriti najmanje 25 000 km rijeka u rijeke slobodnog toka.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, čija je osnovna djelatnost zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode za područje kojim upravlja, svakodnevno kroz svoje redovne ali i edukativne aktivnosti, s ciljem podizanja svijesti javnosti, nastoji vrednovati i očuvati zaštićene prirodne vrijednosti koje nas okružuju.

Pročitajte još

MIHAELA SE VRAĆA U SURVIVOR ‘Vidim se kao vođa tima, ali…’

Dulist

DOČEKALI ZLATNE VATERPOLISTE Uprava ACI d.d. primila svjetske prvake

Dulist

DIVNA GESTA U BUTIZI NA GRUDI ‘Hvala roditeljima koji su ih odgojili’

Dulist