Javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja ‘Jakljan’, čiji će javni uvid trajati 30 dana, održana je ovog utorka u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Treba podsjetiti kako je bivše odmaralište na ovom otočiću zakupila tvrtka Renesansa ruskog poduzetnika Mikhaila Shelkova. Želja mu je, naveli su nakon uzimanja u zakup iz ove tvrtke, u potpunosti renovirati nekretninu koja je desetljećima bila zapuštena i sada je u derutnom stanju. Ukupna površina bivšeg odmarališta je više od 22 tisuće četvornih metara, a pod koncesiju su ušli i okolni okoliš i bungalovi.
-Cilj je obnoviti i očuvati vrijednost odmarališta, ponovno ga aktivirati kao smještajno-ugostiteljski objekt i blisko surađivati s lokalnom zajednicom – naveli su iz Renesanse.
Upravo radi stvaranja preduvjeta za početak obnove, ali i izgradnje novi objekata tipa vila, donosi se Urbanistički plan uređenja, koji je na Gradskom vijeću u listopadu prošle godine izazvao burnu raspravu. Kako je uvodno pojasnila pročelnica UO za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić, formalno-pravna izrada ovog Urbanističkog plana započeta je u listopadu prošle godine. Ispred tvrtke Urbos koja je stručni izrađivač UPU-a Jakljan Gordana Radman istaknula je kako ovaj plan obuhvaća područje uvale Veliki Jakljan na kojem je planirana ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreacijska, javna i društvena namjena te prirodna i uređena plaža, luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, nautičko sidrište, uređene i zaštitne zelene površine.
-Površina obuhvata UPU-a Jakljan iznosi oko 7,7 ha. Izrađena je i Konzervatorsko-krajobrazna studija kako podloga za izradu Urbanističkog plana te je obuhvatila kompletnu analizu Jakljana. Na početku uvale Veliki Jakljan, smješteno je napušteno dječje odmaralište. Ono čine dvije zgrade, više bungalova koji su vizualno zaklonjeni šumskom vegetacijom kao i objekti komunalne infrastrukture. Tu je izgrađena i trafostanica s dalekovodom koji je povezan s trafostanicom na Šipanu. Objekti su povezani mrežom danas zapuštenih betonskih staza, obalnom šetnicom koja spaja dva pomorska gata. Ispred glavnog objekta u šetnici je smještena pješčana plaža. Također, u blizini glavnog objekta odmarališta nalazi se manja i zapuštena crkva sv. Izidora – rekla je Radman dodavši da je Jakljan najveći nenaseljeni otok u otočnom sustavu Elafita.
-Od Šipana je odijeljen kanalom Harpoti. Na širem području nađeni su ostatci iz rimskog doba, a u srednjem vijeku je dio benediktinske opatije. Nakon Drugog svjetskog rata izgrađeno je dječje odmaralište čiji kompleks čine zgrade i zemljište. Moguće je rekonstruirati zakonite zgrade i prilagoditi ih novim potrebama uređenja ugostiteljsko-turističke namjene. Uređenjem kopnenog dijela treba osigurati zaštitu krajobraznih vrijednosti i vizura. Rub šume i šumu treba očuvati, a na dijelovima na kojima je moguća nova gradnja, potrebno ju je podrediti vrijednostima pojedinih stabala. Infrastruktura Jakljana je skromna i pretežno riješena lokalno. Unutar ugostiteljsko-turističke namjene izgrađena je trafostanica koja je priključena na 10 KV dalekovod Jakljan-Šipanska luka. Planirano je uređenje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. Postoje sjeverni i južni gat s izgrađenom obalom koji su u dobrom stanju. Dio akvatorija zauzimaju posidonije – visoko vrijedna i zaštićena morska staništa. U neposrednoj blizini realiziran je projekt podizanja višegodišnjih nasada badema i smokava – istaknula je Gordana Radman.
Dodala je kako su UPU-om Jakljan određene sljedeće namjene: ugostiteljsko-turistička T4-turističke vile, sportsko-rekreacijska, sportsko-rekreacijska s kupališnim zonama, morska luka lokalnog značaja, luka nautičkog turizma županijskog značaja i prirodna plaža. Izradom UPU-a naglasila je, određeni su uvjeti svih zahvata u prostoru, osigurano je načelo trajne održivosti te zaštita prostornih vrijednosti i prirodnih resursa.
-UPU-om treba zadržati osnovni koncept postojećih zakonito izgrađenih sadržaja te omogućiti njihovu rekonstrukciju i prenamijenu za visokokvalitetne smještajne turističke kapacitete. Izgradnjom novih struktura i planiranjem novih sadržaja treba očuvati ambijentalne karakteristike prostora. Na ovom području postoje samo četiri legalna objekta. Treba omogućiti rekonstrukciju luke za odvijanje pomorskog prometa kao jedinog oblika pristupa otoku. Luku nautičkog turizma treba zamijeniti planiranjem nautičkog sidrišta što je vizualno i u kontekstu zaštite prostora prihvatljivije. Što se tiče uvjeta smještaja građevina gospodarske djelatnosti, nije prihvatljiva promjena geometrije povijesnih čestica. To znači da se unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene može izgraditi oko 2400 četvornih metara tlocrta zgrada te da ukupna građevinska bruto površina svih zgrada unutar ove zone iznosi oko 6400 metara četvornih. Najmanje 40 posto površine ugostiteljsko-turističke namjene treba predstavljati prirodno ili uređeno parkovsko zelenilo. Također, omogućava se rekonstrukcija ili zamjena glavne zgrade bivšeg odmarališta uz prenamjenu za hotel – naglasila je Radman.
Dodala je kako se izvan hotela omogućava gradnja najmanje dvije prizemne vile. Na južnom dijelu površine ugostiteljsko-turističke namjene planirane su pomoćne zgrade za smještaj osoblja.
-Prilikom izrade plana korišten je masterplan koji je izradio zainteresirani podnositelj investicije na ovom području te je dio zahtjeva ugrađen u Urbanistički plan uz poštivanje svih uvjeta. Po pitanju zelenih površina, potrebno je sačuvati vrijedne borove ispred hotela što je naznačeno krajobrazno-konzervatorskom studijom. Moguće je svega ukloniti pokoje stablo, nipošto cijelu šumu u gradnji. Što se tiče sportsko-rekreacijske površine, omogućena je gradnja otvorenih bazena s pratećim sadržajima. Planirano je nautičko sidrište s maksimalno 15 vezova. Sidrenje je dopušteno samo unutar određene površine od 1 ha. Nije dopušteno postavljanje colpo morta kako bi se zaštitilo nalazište posidonije. Komunalna infrasturkutra je samo djelomično riješena – istaknula je Radman.
Tijekom javne rasprave predsjednik udruge Hrvatski domobran Dubrovnik Željko Kulišić istaknuo je evidentirano memorijalno spomen-obilježje za ljude ubijene tijekom i nakon završetka Domovinskog rata.
-Ukazao bih na aktivno postojanje koncesije koju naša udruga plaća od 2013. To je spomen-obilježje u predijelu pomorskog dobra te 30 četvornih metara. Vrijedno je napomenuti kako je udruga organizator svehrvatskog brodočašća 23. kolovoza u dio elafitskog arhipelaga gdje smo pronašli ostatke 272 žrtve komunističkog zločina. Na Jakljanu je ekshumirano i pohranjeno 214 ostataka. Želja mi je da se prilikom buduće gradnje vodi računa o mogućem pronalasku još ostataka, posebno na predjelu bungalova – rekao je Kulišić.
Miro Bronzić tražio je da mu se potvrdi da će bungalovi biti uklonjeni, zanimala ga je situacija sa zgradom uz obalu pored južnog gata ili mandrača.
-Ona nije izgrađena kad i odmaralište te je puno starija, nije dio zone T4. Zna li se je li ona predmet budućeg zainteresiranog investitora ili će se nekim drugim koncesijama davati za ugostiteljski smještaj ili neku drugu namjenu? Zašto novi poljoprivredni nasadi smokve i mjenduli, nisu obuhvaćeni ovim UPU-om? Također, mislim da ste predvidjeli u skeniranju da na Jakljanu postoji stara vodosprema i od nje je prema svim zgradama razvučena postojeća mreža, vjerojatno potpuno devastirana. Vjerojatno ju je potrebno ukloniti i izgraditi novu – istaknuo je Bronzić.
Pročelnica Jelena Lončarić odgovorila mu je kako su po pitanju vodoopskrbe i odvodnje od Vodovoda ishođeni uvjeti.
-Mogu povjeriti s njima je li sve usklađeno i s drugim infrastrukturnim projektima. Što se tiče postojeće vodospreme, Vodovod je dao svoje uvjete. Nasadi nisu obuhvaćeni UPU-om jer nisu dio ovog građevinskog područja. Ovog smo puta minimalno proširili obuhvat zbog uređenja dijela obale. Bungalovi se moraju ukloniti jer nisu legalni. Što se tiče zgrade uz obalu, ona nije predmet kocesije, koliko mi je poznato – naglasila je Lončarić.
Gordana Radman Bronziću je odgovorila kako je zgrada za koju je pitao u državnom vlasništvu te da je služila kao smještajni objekt za vrijeme dječjih odmarališta.
-Ta se zgrada može reskonstruirati u prvobitnoj namjeni, ali i za potrebe luke i sportsko-rekreacijske namjene. Ona se ne bi trebala zamjenjivati novom zgradom. U dosta je dobrom stanju. Za postojeću vodospremu od Vodovoda smo dobili uvjet priključenja na vodovodnu mrežu i to dvije alternativne trase. Mi samo navodimo da će se voda dovesti sa Šipana. Znali smo za vodospremu. Kad se dovede voda sa Šipana, potrebno je napraviti odgovarajuću vodospremu – rekla je Radman.
Miro Bronzić pitao je zašto se odustalo od luke nautičkog turizma, a prešlo na sidrište?
-Podržavam i oduševljen sam, posebno jer će biti s ugrađenim ankerima, a znamo što to znači da morsko dno – istaknuo je Bronzić.
-Luka je planirana Prostornim planom grada Dubrovnika. Zbog iznimnih krajobraznih vrijednosti smatrali smo da se ne bi uklapala pa smo odradili i krajobraznu studiju kako bismo zaštitili Jakljan i uvalu – odgovorila je Lončarić.
Povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen istaknuo je kako pitanje obuhvata jest građevinsko područje, ali da je jasno da je na ovako delikatnom prostoru nužna iznimka pa se proširilo na uređenje obale.
-Nije to prvi put da su nam ruke vezane nekakvim propisima višeg reda koji nam na terenu otežavaju sagledavanje situacije ili ne dolazimo u potpunosti do rezultata. Ne možemo uvalu sagledavati u cjelini. Nasadi smokava formalno nisu u obuhvatu, ali oni postoje realno u prostoru i to se mora sagledati. Također, trebalo je malo dublje prema jugoistoku povući obuhvat na dijelu gdje se padine spuštaju u dolinu jer je to prirodna cjelina i šteta je što se to nije napravilo. Zanima me kod uklanjanja građevina koje smetaju vizurama, nisam uočio da je predviđeno uklanjanje onog malog pomoćnog betonskog objekta ispod crkve sv. Izidora. Spominje se u krajobraznoj studiji, ali ne vidim to u kartografskom prikazu – rekao je Viđen.
Gordana Radman odgovorila je kako na Jakljanu postoji luka na sjevernom pristaništu i južni dio s manjim akvatorijem za privez manjih brodica.
-Ne znamo hoće li u budućnosti biti potrebe povećanja gata. Zato smo odredili površinu akvatorija u kojem je moguća rekonstrukcija luke – zaključila je Radman.