Dubrovačke ljetne igre i ove su godine okupile gotovo 2000 umjetnika iz cijelog svijeta koji su u 47 dana od 10. srpnja do 25. kolovoza na 29 scenskih i ambijentalnih lokacija renesansnog grada Dubrovnika izveli 143 dramska, glazbena, operna, baletna, folklorna, filmska i likovna programa.
Tim je povodom na zadnji dan ovogodišnjih Igara održana konferencija za medije u Festivalskoj palači na kojoj su govorili dogradonačelnik Grada Dubrovnika Željko Raguž, pročelnica za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko-neretvanske županije Marijeta Hladilo, ravnateljica Igara Ivana Medo Bogdanović, intendant Krešimir Dolenčić i direktor glazbenog programa Mladen Tarbuk.
– Dramski program bio je raznovrstan i bogat. Ponosan sam na 13 različitih dramskih naslova, nova redateljska imena i dugoiščekivani programski iskorak – osvrnuo se Krešimir Dolenčić na svoju prvu sezonu na mjestu intendanta Igara.
Na pressici se Dolenčić i osvrnuo na odnos Igara i samog grada.
– Ono što je dijalog između nas i Grada, a vidim da u Gradu postoji interes za takav dijalog – što ćemo s gradom u koji svakodnevno uđe 12 tisuća ljudi. To pitanje turizma, brandiranja Grada i reformatiranja Grada i Igara, to je naše zajedničko pitanje. Ono se sublimira u smrad liganja ili bučnog kafića, potrganog Orlanda ili mjesta za invalide na Pilama. To su mali lakmus papiri za koje postoji otvorenost da vidimo da ovako ne može. Kad uspijemo postaviti pitanje, a ne se samo veseliti i reći da je sve u redu, što su to Igre i što mogu dati Gradu, sve to skupa to je jedan dijalog – rekao je Dolenčić te dodao kako ovim zatvaranjem otvara nove 65. Dubrovačke ljetne Igre.
Direktor glazbenog programa Mladen Tarbuk zahvalio se i vjernoj dubrovačkoj publici.
-Postoji jedna jzgra od nekih 100- 150 ljudi koji su na svim koncertima bili, pratili sve što se događa. Moram im zahvaliti za sve sugestije i kritike koje su nam dali – rekao je Tarbuk.
Festivalska publika oduševljeno je prihvatila autorski rad Boba Jelčića i Nataše Rajković „Allons enfants“ koji je otvorio premijerni dramski program 64. Igara. Projekt koji su autori smjestili u samu Gradsku vijećnicu te u drugom dijelu ispred Gradske vijećnice, se kroz sjednice vijeća bavio osvještavanjem sadašnjeg, aktualnog trenutka grada, a činile su ga sitne ljudske priče i priče koje se tiču visoke politike.
Boris Bakal autor je i redatelj interdisciplinarnog projekta „Otac Hrabrost“ koji se izvodio simultano na pet mjesta po gradu režući Stradun više puta procesijama od lokacije do lokacije, pokušavajući tim simboličkim putem opet spojiti Grad. Premijerni dramski program je s filozofskom predstavom „Obrana Sokratova“ zatvorio jedan od najuglednijih redatelja u regiji Tomi Janežič koji je, vodeći se Platonovim izvornikom i Sokratovom metodologijom propitkivanja, pokušao postaviti neka od ključnih pitanja o životu, smrti, smrtnoj kazni, demokraciji, autoritetu, individualizmu i borbi protiv komformizma. Želeći etiku staviti ispred estetike, Janežič je na Lovrjencu radikalno ukinuo pozornicu pokušavajući preispitati ulogu kazališta i onoga čime se ono danas bavi, a tu njegovu nekonvencionalnu postavku nisu zaobišle kontroverze.
Obnova legendarnog Vojnovićeva i Juvančićeva „Ekvinocija“ na Lokrumu izazvala je golem interes publike, a uz veliki interes su reprizno izvedene i dramske uspješnice – Euripidova „Medeja" na Lovrjencu u režiji velikog slovenskog i europskog redatelja Tomaža Pandura s maestralnom Almom Pricom u ulozi Medeje te „Kate Kapuralica", baštinski tekst Vlaha Stullija, koji je u režiji Darija Harjačeka i s Jelenom Miholjević u ulozi Kate zaživio na suvremeni i svjež način i za čiju se izvedbu i ove, treće po redu godine izvođenja tražila karta više.
Brojna gostovanja dodatno su obogatila dramski program – Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku po prvi puta je sudjelovalo na Igrama s ambijentalnom adaptacijom nagrađivanog „Unterstadta “ I. Šojat – Kuči u režiji Zlatka Svibena, a dvije rasprodane izvedbe u parku Umjetničke škole publiku su oduševile. Rasprodana je bila i adaptirana Molièrova „Škrtičina“ u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i režiji Zorana Mužića s Joškom Ševom u glavnoj ulozi. Gotovanje Histriona s monodramom „Moj slučaj“ nastalom po zapisima Vlada Gotovca u režiji i izvedbi Borisa Svrtana u intimnoj atmosferi atrija Poslijediplomskog središta je dobilo brojne pohvale publike. Gostovali su i Kazalište Marina Držića s najuspješnijom predstavom sezone „Braća Karamazovi“ u režiji Dejana Projkovskog, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu s „Pričaj mi o Gorkome“, „Slavuj“ redateljice Lee Delong u izvedbi Triko cirkus teatra i glumačka družina Kolarin s „Ribarskim svađama“.
U sklopu glazbenog programa održano je 19 raznolikih koncerata koji su ponudili zanimljive kreacije, ne samo na području klasične glazbe već i jazza i popa. Dvjestota obljetnica rođenja Verdija i Wagnera obilježena je opernim gala programom „1813. – Verdi vs. Wagner“ u izvedbi Simfonijskog orkestra Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i brojnih solista pod ravnanjem Ire Levina i u režiji Giancarla del Monaca ispred crkve sv. Vlaha, a stota obljetnica praizvedbe „Posvećenja proljeća“ Igora Stravinskog programom „1913. – Stravinski vs Ravel“ u izvedbi Simfonijskog orkestra i zbora Mađarskog radija pod ravnanjem Mladena Tarbuka ispred Katedrale. U atriju Kneževa dvora recitale su izveli vrhunski domaći i inozemni glazbenici – mađarski pijanist Gergely Bogányi, glasovita pijanistica Elena Bashkirova, mezzosopranistica Dubravka Mušović Šeparović u pratnji Đorđa Stanettija na glasoviru obilježivši 150. obljetnicu rođenja hrvatske operne dive Milke Trnine, mlada violinistica Lana Trotovšek u pratnji Simona Lanea, talijanski violončelist Enrico Dindo uz pijanisticu Monicu Cattarossi, a bas-bariton Krešimir Stražanac s recitatoricom Uršom Raukar u pratnji Mihályja Zekea. Dubrovački simfonijski orkestar nastupio je s dva je različita koncerta – u Dvoru s ruskom pijanisticom Natalijom Trull na koncertu kojim je obilježena stota obljetnica rođenja velikog zaljubljenika u Dubrovnik Benjamina Brittena te ispred Katedrale na autorskom koncertu maestra Đela Jusića „Ulicama moga Grada“ sa solistima Dubravkom Šeparović Mušović i Marojem Brčićem na gitari. Pored Rufusa Wainwrighta, jednog od najvećih kantautorskih imena mlađe generacije i dobitnika brojnih nagrada sjajnu jazz večer publici su priredili Robert Glasper Experiment kao i Matija Dedić s kontrabasistom Scottom Colleyem i Antoniom Sanchezom na bubnjevima, ali i Mozes Rosenberg, Mate Matišić i Jurica Štelma s programom Gypsy Swing na taraci tvrđave Revelin.
Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, Dubrovačke ljetne igre zajedno s fondacijom Music Without Frontiers iz Londona i Agavent agencijom iz Dubrovnika proslavile su Mozartovom operom „Così fan tutte“ u parku Umjetničke škole, u režiji Sally Burgess i izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicom Olivera Gilmoura kojom je ujedno otvoren program 64. Igara. Još jedan od nastupa za pamćenje, po mišljenju publike i kritike, svakako je bilo i gostovanje Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora s Prokofjevovim baletom „Romeo i Julija“ u koreografiji Valentine Turcu. Tradicionalno je nastupao i Folklorni ansambl Linđo iz Dubrovnika, koji je u sedam večeri na taraci Revelina domaćoj i inozemnoj publici predstavio svu raskoš narodnih pjesama i plesova iz cijele Hrvatske.
– Dubrovačke ljetne igre realizirale su bogat program čiju je vrsnoću i kulturološki značaj i ove godine podržali Ministarstvo kulture, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija – izjavila je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.