IVO KLAIĆ Imamo veliki broj apartmana koji se nisu zaslužili tako nazivati. Treba doći do rekategorizacije!

Dubrovačko-neretvanska župa­nija ima gotovo 60 tisuća kreveta u privatnom smještaju. S time da je u prosincu prošle godine došlo do pove­ćanja broja iskazanih zahtjeva za kate­gorizaciju privatnog smještaja u našoj županiji. Riječ je o ukupno 212 zahtjeva, što je 60 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Taj trend povećanja bio je prisutan i u studenom, a nastavio se i u siječnju ove godine. Treba istaknuti kako su se zahtjevi primarno podno­sili za područje Grada Dubrovnika. Pri­mjerice, tijekom prethodnih godina, u razdoblju studenog i prosinca te siječ­nja i veljače bilo je prilično malo novih zahtjeva za kategorizaciju. Ljudi su naviknuli u zadnji trenutak podnositi zahtjeve te su travanj, svibanj i lipanj bili najintenzivniji po tom pitanju.

Sve to za DuList ističe pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Ivo Klaić. Potvrđuje činjenicu da se zbog najave novog zakona te mogućih ograničenja, odno­sno regulacije po pitanju iznajmljiva­nja tijekom proteklih mjeseci u javnom prostoru, dogodila situacija u kojoj je veliki broj zahtjeva pristizao u stude­nom, prosincu i siječnju. Navodi kako naši sugrađani u pravilu slušaju, kako zakonske modele, tako i predložene mjere te da na temelju toga izvlače svoje zaključke.

— Dakle, imamo dojam da se u javno­sti smatralo, što je apsolutno prihvat­ljivo, kako će od 1. siječnja 2024. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon u turizmu, biti zabranjeno izdavanje zahtjeva za nove apartmane u velikom broju gradova na hrvatskoj obali. Pro­cjenjujem kako su iz tog motiva ljudi podnosili zahtjeve te je broj višestruko veći nego što je bio proteklih godina u ovo razdoblju – rekao je.

Strogi upravni postupak
Klaić navodi kako treba podnositi zahtjeve za one objekte koji se realno mogu kategorizirati, a ne za one koji se planiraju jednom prilikom iznajmiti.

— Ako planirate kategorizirati apar­tman koji je gotov ili će u maksimalno iduća dva mjeseca biti završen, to može biti opravdano za podnoše­nje zahtjeva neovisno o odredbama zakona. Međutim, ako se radi o smje­štaju koji neće biti tako brzo gotov te netko planira to napraviti u budućno­sti, onda je to neopravdano za podno­šenje zahtjeva te će morati biti odbi­jen. Kategorizacija smještaja, odnosno odobrenje za pružanje usluga u doma­ćinstvu, upravni je postupak. Svaki upravni postupak je strogo formiran sa svojim rokovima za podnositelja zahtjeva te rokovima za Upravni odjel, unutar kojih mora izdati odobrenje ili ne. Dakle, djelatnost se može obavljati isključivo temeljem dodijeljenog rješe­nja. Rješenju prethodi, osim ispunja­vanja formalnih uvjeta, i očevid. Da bi rješenje kao konačni akt za iznajmljiva­nje bilo doneseno, potrebno je, uz opće uvjete, kao što su legalnost objekta i imovinsko-pravni odnosi, imati i pot­puno opremljen objekt – kazao je. Isto tako, ističe kako je važno napomenuti da ‘svaki od zahtjeva ne znači nužno i novi krevet’.

— Sve je to jedna ‘živa materija’ koja ovisi i o obiteljskim situacijama. Tako da se često puta zahtjevi odnose na promjenu među članovima obitelji te se može raditi i o odjavi. Dakle, nisu svi zahtjevi novi apartmani.

Prvo planovi upravljanja destinacijom
Najvažnije od svega je, kako kaže, da se ništa nije dogodilo 1. siječnja 2024. godine u smislu automatske zabrane.

— Činjenica je da je novi Zakon o turizmu prvi put omogućio gradovima i općinama da sukreiraju turističku politiku i aktivnosti putem određenih odluka, što je opet prihvatljivo. Jer, svjesni smo da koliko god naša obala bila ista, ujedno i nije ista. Turizam koji se događa u Dubrovniku nije isti kao, primjerice, u Istri. Mi smo pri­marno avionska destinacija, a poslje­dično autodestinacija. Nama sezona počne ranije, a kasnije završi, dok se ‘špica’ sezone datumski pomiče, ovisno o svim okolnostima – rekao je. Grad ili općina neće donijeti određene odluke na način da će stupiti na snagu kroz dan ili dva. Potrebno je, ističe dalje, prvo donijeti planove upravljanja destinacijom.

— Planovi upravljanja destinacijom, koje donosi grad ili općina mogu doista u određenoj mjeri dovesti do pogod­nosti i ograničenja. Međutim, taj plan mora biti usklađen s planovima višeg reda, kako županijskim, tako i držav­nim. Još uvijek je u pripremi nekoliko uredbi i pravilnika koje je propisao zakon, a još nisu na snazi. Njihovo se donošenje očekuje u kratkom vremenu. Onda bi uslijedilo vrijeme u kojima bi se takvi planovi trebali izrađivati. Dakle, kroz upravljanje destinacijom se mogu donijeti određena ograniče­nja, no nisu se dogodila u proteklom vremenu od 1. siječnja 2024. godine, kao ni od 1. veljače. Svi planovi, koje spominjemo, a koji bi na neki način uvjetovali određene promjene, bit će dostupni javnosti i kroz savjetovanja te odredbe koje u konačnici donose gradska i općinska vijeća. Vjerujem da će biti proizvod pogleda s više strana, kako iznajmljivača, tako i gra­dova i općina koji to donose. Isto tako, mislim da ova razmišljanja nisu uvjeto­vana isključivo nosivim kapacitetima, već i drugim socijalnim politikama. U pravilu, moguće promjene će se odno­siti na Grad, možda i na neka manja područja županije. Da bi se bilo kakve promjene dogodile, trebat će utvrditi raspoložive te potencijalno moguće kapacitete kako bi turizam bio održiv. One se neće dogoditi preko noći bez gotovih analiza koje ćemo imati priliku vidjeti u javnosti – naglasio je.

Cilj je da tržište bude uređeno
Što nas očekuje u budućnosti po pita­nju navedenih mogućih promjena, Klaić odgovara:

— U ime Upravnog odjela i postu­paka koji se provode ili će se provoditi, dosad nisu bili predviđeni nikakvi drugi akti, osim onih koje je temeljem zakona bilo potrebno ispuniti. Ovdje će takvi akti biti obvezujući za ured kad se oni donesu. Zasad još nisu na snazi tako da sve što govorimo, ostaje u nekim budućim aktivnostima. Tre­nutno se još uvijek koriste dostupni akti bez ikakvih potencijalnih ograni­čenja. Takve uvjete ćemo poštivati kad do njih dođe, u formi u kakvoj budu predviđeni. Ponavljam, vjerujem da ćemo svi sudjelovati u tom konačnom izgledu te forme – rekao je Klaić koji smatra da je turizam naša izuzetno važna gospodarska grana u kojoj važnu ulogu ima privatni smještaj.

— Naše obitelji primarno od toga žive. To je važna djelatnost koju treba njegovati, štititi i dozvoljavati. No isto tako vjerujem da je svakome, tko se na korektan način time bavi, cilj da trži­šte bude uređeno, kao i kriteriji. Doista, nedostaje niz elemenata da bi u potpu­nosti bili uređeni – kazao je Klaić.

Što je usluga u domaćinstvu?
Svakako, navodi Klaić, važeći pravil­nici koji su doneseni u sklopu bivšeg Zakona o turizmu, nisu kvalitetno usklađeni s postojećim zahtjevima na terenu.

— Primjerice, objekt u kojem živite i u kojem iznajmljujete smještaj, naziva se pružanje usluga u domaćinstvu, dok objekt koji imate negdje na izdvojenom mjestu, po svom se rješenju naziva također pružanje usluga u domaćin­stvu, iako to nije. Za njega bi trebalo naći drugu kategorizaciju – rekao je.

— Isto tako, s obzirom da sve treba gledati u vremenu u kojem je nastalo, činjenica je da imamo ogroman broj apartmana koji se nisu zaslužili takvim nazivati, dok su neki novi apartmani koji se kategoriziraju, ograničeni po pitanju pravila. Doista je potrebno doći do određene vrste rekategorizacija. To će se postići novim pravilnicima po pitanju novih objekata. Na koji će se način referirati prema starima, to ne znam. Postojeći pravilnici koji su na snazi na teme­lju kojih se razvrstava niz apartmana, nisu usklađeni s potrebama i trudom vlasnika – naveo je.

---

FRANKOVIĆ U PODCASTU DULISTA
Treba provesti korijenitu rekategorizaciju
Gradonačelnik Mato Franković nedavno je gostovao u podcastu DuLista ‘S Barbarom’. Naveo je kako je od uku­pnog broja iskazanih zahtjeva za kategorizaciju privat­nog smještaja, nastalih u proteklih nekoliko mjeseci, 70 posto za zonu izvan povijesne jezgre, a 30 posto za zonu unutar povijesne jezgre. Istaknuo je kako njegova najava o regulaciji apartmana ‘nije napravila nešto što se ne bi dogodilo’.

— Tko se želi baviti iznajmljivanjem, svakako će ga prijaviti u nekom doglednom vremenu. Napravili smo jedan presjek od 2010. do 2023. godine o tome kako je broj apartmana rastao i u kojoj zoni. U povijesnoj jez­gri je apartmanizacija donijela i nešto dobro – obnovili su se i uredili brojni prostori. S druge strane, mi najveći problem imamo izvan povijesne jezgre. Nažalost, zbog zakonskih rješenja, i činjenice da dosad nismo imali Zakon o turizmu, svaka stambena zgrada može postati apartmanska zgrada – rekao je. Naime, prema Zakonu o turizmu, do 31. ožujka tekuće godine se može donijeti odluka po zonama ili općenito za cijelu jedinicu lokalne samouprave o nosivom kapacitetu, navodi Franković.

— Kada se donese ta odluka, resorni Upravni odjel Dubrovačko-neretvanske županije više ne može izda­vati akte, odnosno dozvole za iznajmljivanje u toj zoni. Mi smo svakako u obvezi, sukladno Planu upravljanja, donijeti takvu odluku. Ono što će nam pomoći u provo­đenju takve odluke je Zakon o turizmu. Nije ovo novina. Naša obveza od 2016. je, koju je nametnuo UNESCO, da moramo izraditi Plan upravljanja, dokument nosivog kapaciteta i postupati po tome. Nije to nešto što je meni sad palo napamet te je dobilo temelj u zakonu. Ono na čemu inzistiramo je rekategorizacija. Smatram da je potrebno provesti korijenitu rekategorizaciju privatnog smještaja, a za to će trebati vremena. Nećemo ukidati ranije stečena prava, a to se ni ne može zakonski. To ne bih ni radio. No, moramo razmišljati o budućnosti – gdje će naši mladi živjeti? – rekao je.

Članak je objavljen u tiskanom izdanju DuLista 7. veljače.