IVANA JELAČA O PROJEKTU MUZA KOJI VRAĆA U ŽIVOT DUBROVAČKE LJETNIKOVCE: Kreativni proces trajao je punih godinu dana i doveo nas je do neočekivanog

U nedjelju, 24. listopada s počet­kom u 18 sati u ljetnikovcu Bunić- Kaboga održat će se završna multi­medijalna izvedba drugog ciklusa Radionice MUZA. Nastala u organiza­ciji Dubrovačkih ljetnih igara, a pod pokroviteljstvom Zaklade Caboga Stif­tung, autorski je osmišljava i vodi pija­nistica Ivana Jelača sa suradnicama Matildom Perković i Zrinkom Japun­čić. Namijenjena je mladima s ciljem obogaćivanja i razvijanja njihova kre­ativnog izražavanja. Promatrajući ljetnikovce kao mjesta kreativnog stvaralaštva u sadašnjosti, polaznici s mentoricama aktivno sudjeluju u razradi koncepta finalnog produkta te završnoj izvedbi. S Jelačom smo raz­govarali o specifičnosti samog projekta te zašto ih je kreativni proces koji je trajao punih godinu dana doveo do neočekivanog.

Vrijedna, ali pomalo zaboravljena tema
— Radionica MUZA koja se održava u ljetnikovcu Bunić-Kaboga i tematski je vezana uz kulturni život dubrovačkih ljetnikovaca, u početku je bila lijepa ideja puna izazova. Naime, dubro­vački ljetnikovci nastali su u vrijeme renesanse, bili su okruženi vrtovima i vodom. Predstavljaju jedinstveni pri­mjer ladanjske arhitekture i urbanog promišljanja renesansnog čovjeka povezanog s Prirodom. Dubrovnik u svojoj neposrednoj blizini ima izvor rijeke Omble, Rijeke dubrovačke. Ovaj mitski specifični krajolik predstav­lja oazu stvaranja, urbanog promi­šljanja, ali i održivog razvoja koji je stoljećima sukreirao svijest lokalne zajednice, a danas predstavlja zane­marenu ‘baštinu bez baštinika’. U novi­joj se povijesti lokalna zajednica loše odnosila prema ovom iznimno vrijednom resursu – kako prirodnom, tako i kulturnom – priča Jelača. ­
Kako se već nekoliko godina bavi istraživanjem ove vrijedne, ali pomalo zaboravljene teme kao i mogućnostima njezine interpretacije danas, rodila se i ideja da u projekte koji povezuju razli­čita polja izvedbenih umjetnosti uklju­čim mlade ljude željne novih spoznaja i kreativnog izražavanja.
— Poduhvat u koji sam se upustila sa suradnicama Matildom Perković, mentoricom dramske skupine i Zrin­kom Japunčić, mentoricom plesne grupe bio je bez velikih očekivanja, ali pun pozitivne kreativne energije. Prvi je ciklus započeo u rujnu prošle godine obilaskom Rijeke dubrovačke u kojoj se nekada nalazilo tridesetak ljetnikovaca dubrovačke vlastele. Šetnja Tenturijom do samog izvora rijeke Omble te posjet obližnjim ljetnikovcima dala nam je inspiraciju za prvi radni boravak u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Tamo smo zajedno promatrali i osluškivali pro­store koji će kasnije postati lokacije za snimanja i izvedbe. Kako je radionica zamišljena i kao edukacija, polaznici su se pobliže upoznali s povijesnim kontekstom ljetnikovaca. Neiscrpan je izvor arhivskih materijala, priča i legendi iz dubrovačke prošlosti koje sam istražila i prikupila, pa sam ih izla­gala postepeno tijekom našeg kreativ­nog procesa i u obliku multimedijskih sadržaja kako bi bili što pristupačniji mladima. Na taj način nisu samo nau­čili što su ljetnikovci i njihove saloče nekada značili te tko su bili njihovi posjetitelji, već su kroz improviza­cije, asocijacije i zadatke koje su radili samostalno i u manjim grupama, neke od protagonista dubrovačkih salona prošlosti sami utjelovili – iznijela je.

Priča ne staje
U tome i jest specifičnost ove radionice. Koncept je tematski jasno postavljen, ali dovoljno otvoren, ističe. Iz mjeseca u mjesec nadograđivao se i rastao slo­bodno, uvijek usmjeren ka polazni­cima i onome što su željeli istaknuti, propitati, komentirati i interpretirati.
— Tako nas je kreativni proces koji je trajao punih godinu dana doveo do neočekivanog. Završni produkt prvog ciklusa radionice zbog epidemioloških je mjera, ali i neposustajanja zbog istih, iznjedrio pedesetominutni film. Pre­dano se radilo, ali i dobro zabavljalo. Pripreme i uvježbavanja trajali su tjed­nima pa i mjesecima. Snimalo se pone­kad i po 8–9 sati, u uvjetima kad je bilo i vruće i zima. Motivacije i inspiracije nikad nije nedostajalo, ali ponekad bi zavladao umor. Zato nikad nije bilo ni gladi ni žeđi. I pandemijski su uvjeti iskorišteni na najbolji mogući način, dajući idejama prostora za sazrijeva­nje – komentira.
Timski rad im je svima donio drago­cjeno iskustvo.
— Zajedničkim snagama smo se uspjeli svi kreativno izraziti. Teško je čak odijeliti uloge mentora i pola­znika jer smo se često izmjenjivali kao scenaristi i redatelji, glazbenici, impro­vizatori i koreografi, snimatelji, mon­tažeri i producenti, rekviziteri pa i psi­holozi. Mislim da možemo zaista biti zadovoljni jer smo u konačnici ostvarili i više od prethodno zamišljenog, za što je zaslužan čitav naš mali kreativni tim. Sudionici prvog ciklusa radionice bili su Adna Hebib, Margarita Koši, Miha­ela Hanzijer, Amila Spahić, Hana Muj­džić, Lorena Krizmanić, Ela Žuvela, Petra Topalović, Monika Besjedica, Petra Orepić, Lena Eva Crnjak, Sara Crnjak, Ines Benko Perić, Mara Roza, Mara Šutalo, Nina Glumac, Jelena Tutman, Bruno Restović te snimatelj i montažer Dominik Miljak – dodaje Jelača.

Naglasak prvog ciklusa Radionice MUZA bio je na prikazu suvremenog dubrovačkog salona i propitivanju vlastitih predodžbi o prošlosti i kul­turnom nasljeđu.
— Spomenuti film koji je javno­sti predstavljen u rujnu ove godine, trajno je dostupan za gledanje na You­Tube kanalu Dubrovačkih ljetnih igara i udruge Sve ostalo je glazba. Međutim, tu priča ne staje. Dubrovački ljetni­kovci skrivaju mnoštvo zanimljivosti i sudbina koje čekaju da budu ispričane ili bolje rečeno interpretirane. Mate­rijala već imamo za više nastavaka. Drugi je ciklus u tijeku, okupili smo novi tim mladih kreativaca. Oni su Ale­ssandra Soldatić, Luči Sarić, Lana Urlić, Lucia Kordić, Nina Glumac, Franka Rajčević, Matia Pijević, Davide Cris­cuolo, Leon Krile, Đivo Vidak, Antonio Štrman. Intenzivno radimo na pripre­mama za izvedbu uživo s obzirom da su nam epidemiološke mjere još uvijek naklonjene. Rad se odvija prema kon­ceptu koji prati vodu kao nadahnuće te spaja imaginarno i realno, mitsko i povijesno. Baš kao što se u krajoliku miješa slana i slatka voda koja stvara prirodni fenomen specifičnog krajo­lika Rijeke dubrovačke koja neprestano teče – zaključuje naša sugovornica. ID

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 20. listopada 2021.