Tržište rada sve više zahtijeva više razine i drugačije kombinacije kompetencija i kvalifikacija, stoga je portal EduCentar istražio na više od 50 poslodavaca i 250 tražitelja posla kakva je trenutna usklađenost obrazovanja i tržišta rada.
Više od polovice poslodavaca (58 posto) primijetilo je prilikom selekcijskih procesa nedostatak određenih kompetencija koje su kandidati trebali steći za vrijeme formalnog obrazovanja. Djelomični nedostatak kompetencija navodi malo više od trećine (32 posto) ispitanih poslodavaca, dok ih svega 3 posto navodi da nisu primijetili nedostatak očekivanog znanja. Svega 7 posto poslodavaca ne može procijeniti nedostaju li određene kompetencije kod kandidata za posao.
Poslodavci ističu da stariji zaposlenici imaju znatno više stručnog znanja (70 posto) u odnosu na mlađe kolege (7 posto). Očekivano, prema ispitanim poslodavcima vještinu vođenja više posjeduju stariji zaposlenici (53 posto) nego li oni do 30 godina (2 posto).
Prema rezultatima istraživanja, kompetencije kojima ‘vladaju’ mlađi zaposlenici su: informatička znanja (75 posto mlađih zaposlenika posjeduje tu vještinu u odnosu na 7 posto starijih zaposlenika), strani jezici (61 posto mlađih zaposlenika i svega 5 posto starijih) i nova marketinška znanja (39 posto mlađih zaposlenika, dok stariji uopće ne posjeduju ta znanja).
Poslodavci su za uvođenje sljedećih predmeta u srednje škole: komunikacijske i prezentacijske vještine (63 posto), informatička pismenost (18 posto) i poduzetništvo (11 posto). Svega 5 posto ispitanih poslodavaca uvelo bi u srednjoškolsko obrazovanje predmet ‘financijska pismenost’.
Malo manje od petine ispitanih poslodavaca (18 posto) preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina), dok ih 70 posto navodi da odluka o (ne)zapošljavanju ovisi o samom kandidatu, a ne o godinama. Svega 12 posto poslodavaca ne daje prednost mlađim kandidatima.
Kada je u pitanju ulaganje u mlađe zaposlenike, tek 7 posto poslodavaca priznaje da nije spremno na ulaganje u edukaciju i stoga takvu osobu ne bi niti zaposlili. Većina poslodavaca (90 posto) zapošljavanje mlađe osobe i ulaganje u nju ne vidi kao problem, odnosno spremni su na ulaganje u dodatnu edukaciju. Preostalih 3 posto ispitanih poslodavaca nemaju mišljenje po pitanju ulaganja u mlađu osobu.
Na pitanje koja je osnovna razlika između mlađih i starijih zaposlenika, poslodavci se slažu da su mlađi zaposlenici ‘fleksibilniji i brži, dok su stariji iskusniji i pouzdaniji’.
Komentar jednog poslodavca dodatno otkriva razliku između generacija: „Stariji zaposlenici žele siguran posao do mirovine, dok mladi žele steći iskustvo i potom pokušati pronaći još bolji posao.“
Trećina ispitanih tražitelja posla (30 posto) smatra da ima dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na usvojene kvalifikacije tijekom školovanja. S druge strane, njih 59 posto priznaje da im stečene kvalifikacije ipak nisu dovoljne za pronalazak (boljeg) posla. Svega 11 posto ispitanika ne može procijeniti jesu li im stečene kvalifikacije dovoljne za konkuriranje na tržištu rada.
Muškarci u većoj mjeri smatraju da imaju dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na kvalifikacije stečene formalnim obrazovanjem – 35 posto muškaraca i 27 posto žena smatra da su im ‘izgledi’ za pronalazak posla dobri.
Čak 42 posto tražitelja posla potvrđuje da su prilikom prijave na oglas za posao primijetili da im nedostaju vještine koje poslodavci očekuju od kandidata. Malo više od polovice tražitelja posla (58 posto) nije imalo problema s ispunjavanjem uvjeta oglasa po pitanju traženih kompetencija.
Tražitelji posla smatraju da je u srednje škole nužno uvesti predmete informatičke pismenosti (76 posto) i poslovne komunikacije (60 posto), a zatim financijske pismenosti (59 posto). Najmanje ispitanika, njih 21 posto, smatra da im je potrebno ‘domaćinstvo’.
Tražitelji posla su svjesni da bi im prekvalifikacija povećala šansu za (bolji) posao – čak 65 posto ispitanika spremno je na prekvalifikaciju, dok ih se 13 posto već prekvalificiralo. Na prekvalifikaciju nije spremno 26 posto ispitanika.
Dobar je pokazatelj da je čak 80 posto tražitelja posla spremno na ulaganje vlastitih sredstava u edukaciju i to ponajviše od 2000 do 5000 kuna (njih 24 posto). Svega 11 posto ispitanika ne želi uložiti vlastita sredstava u edukaciju, dok ih 10 posto ne zna procijeniti.
Najviše ispitanika (57 posto) zanima dodatna edukacija iz područja stranih jezika, naprednih informatičkih vještina (49 posto) te iz područja komunikacije i prezentacije (38 posto). Najmanje tražitelja posla zainteresirano je za edukaciju s područja upravnog prava (6 posto) i financijskog savjetovanja (11 posto).