GradUrednički izbor

ISTRAŽIVANJE DINA BEČIĆA U 10 godina manje suvenirnica, a više fast foodova

dino becic 26

Kad je Dino Bečić, dijete Grada s dugogodišnjom zagrebačkom adre­som, u Facebook grupu ‘Gradski kotar Grad’ napisao na kakav se posao ‘bacio’, nismo se dvoumili te smo ga pozvali na kavu kako bismo o svemu proćakulali.

Naime, Bečić je prije deset godina za svoj diplomski rad popisao sve turi­stičko-ugostiteljske, ali i ostale objekte unutar zidina, kao što su suvenirnice, restorani, kafići, zlatarnice… Sada, točno desetljeće nakon, nadograđuje svoje istraživanje – ‘samo’ za dokto­rat koji je upisao na PMF-u u Zagrebu, Geografskom odsjeku, gdje je i diplo­mirao. Dakle, ponovno popisuje sve objekte, ažurira podatke, a sve kako bi vidio koliko se situacija promijenila i u kojem smjeru zapravo idemo. U svom diplomskom radu nije bio ‘popisivao’ smještajne objekte, kao ni apartmane. Čim nam je počeo pričati detalje o svom projektu, u kafiću u blizini zidina, s prirodnim hladom (izuzetno značaj­nim tijekom ovih vrućina), kroz glavu su nam počele prolaziti misli o značaju njegovog rada i istraživanja…

2013 koncentracija
2013.
2013
2013.

Proces upola kraći!
Bečić je u srpnju stigao u Grad na odmor sa svojom suprugom, a dio tog vremena proveo je istraživajući i popi­sivajući objekte. No, proces je ipak bio nešto drukčiji i upola kraći. Dok je desetljeće unatrag koristio olovku i papir za popisivanje objekata, sada u cijelom procesu koristi mobitel i posebnu aplikaciju koja sadrži ‘stare’ podatke, a u koju unosi i sve nove podatke. Tako u samo nekoliko kli­kova može dobiti sve potrebne infor­macije, ali i primijetiti koje su razlike i promjene u funkciji objekta nastale, ako je do njih došlo.

— Kad sam radio diplomski, sve sam popisivao na papir, jer same aplika­cije nisu toliko bile lake za korištenje i dostupne. Kasnije sam podatke pre­crtavao u Geografski informacijski sustav (GIS), napravio sam geograf­sku bazu podataka i bezbroj karata te neke osnovne analize, što je i bio cilj rada. Sada, kada otvorim aplikaciju, imam prostorne podatke u digitalnom obliku potrebne za istraživanje. Dio rada će se fokusirati na nadograđivanje diplomskog istraživanja, a kako bi se utvrdile moguće promjene u funk­cijama objekata. Zbog toga sam inzisti­rao na istraživanju u ovom razdoblju. Dakle, s mentorima sam se dogovo­rio da kartiranje obavim sada, upravo radi te razlike od deset godina, što je jedno dobro razdoblje za praćenje pro­mjena – naglašava Bečić i istraživanja za diplomski rad. ­

Tada najviše suvenirnica, a sad?
S obzirom na to da je tek nedavno pro­veo istraživanje u Gradu, nije nam mogao pričati o određenim razlikama u brojevima.

— Kad sam radio diplomski rad 2013. godine, najviše je bilo restorana i suve­nirnica. Ukupno je bilo 407 popisanih turističko-ugostiteljskih objekata, a nakon dodavanja raznih ustanova, kao što su kulturne, broj se ‘popeo’ na preko 450 objekata. U samom prostoru, nije se to puno proširilo po cijeloj jez­gri, lokacije su više-manje iste, samo možemo i trebamo pričati o funkci­jama, kako i što se mijenja. Godine 2013., naravno kao i danas, najviše je objekata u samom središtu jezgre. Tre­nutno, generalno govoreći, postoji više turističko-ugostiteljskih objekata. Pri­mijetio sam kako ima više restorana, odnosno fast foodova, dok suvenir­nica ima čak i manje. Ali, o konkret­nim brojkama je rano govoriti bez detaljnije analize koja slijedi nakon popisivanja – naglasio je naš sugovor­nik, inače i vanjski suradnik na Fakul­tetu hrvatskih studija u Zagrebu. Drži vježbe u sklopu predmeta ‘Demograf­ske baze podataka’ i ‘Računalni pro­grami u demografiji’. Dakle, te 2013. godine, analizom je došao do brojke od 407 objekata, podijeljenih u 58 tipova. Nadalje, tad je bilo najviše suvenirnica, čak njih 99, kako ističe u svom radu. Zatim su prema brojno­sti slijedile konobe, njih 58 te 32 caffe bara. Treba istaknuti kako je prije deset godina, među ostalim, postojala 31 zla­tara. Restorana je bilo osam, fast foo­dova šest, a sladoledarnica – pet.

2023 2
2023.
2023
2023.

Isti problemi na Pelinama, i na Svetoj Mariji?
Dok je pisao objavu na Facebooku, govori kako nije mogao zamisliti da će toliko ‘odjeknuti’ u javnosti. Nije ni čudo jer će upravo svoje rezultate podijeliti na prezentaciji za koju se nada da će se održati tijekom ove jeseni, iza sezone. I nada se da će što više sugrađana doći i popratiti rezultate, ali i dati svoj komentar. U planu je, kako ističe, i provođe­nje ankete među ljudima koji žive u povijesnoj jezgri u sklopu doktorskog istraživanja.

Naime, cilj diplomskog rada bio je popisati objekte i prikupiti podatke, a kroz doktorat među ostalim želi istra­žiti kakva je kvaliteta života unutar povijesne jezgre, na razini susjedstva. Odnosno, na koji način sve ono što je popisao utječe na život sugrađana, između ostalog. Osim što u radu pla­nira istaknuti i broj smještajnih obje­kata, u nekom trenutku će se, kako kaže, postaviti i pitanje broja stanov­nika. Ali o tim pitanjima još ne može govoriti.

— Kroz objavu mi je prvotno bio cilj najaviti navedeno istraživanje i rezultate ljudima koji žive u Gradu. Htio sam ih upoznati s cijelim proce­som, pogotovo jer je u planu provođe­nje ankete među građanima. Nisam htio samo ići okolo i popisivati stvari u sklopu doktorata, već se želim u svom radu fokusirati na kvalitetu života upravo preko informacija koje mi daju sugrađani kroz ispunjavanje te ankete – otkriva nam Bečić. Anketa će biti vezana za aspekte koje nosi turizam, no još ne zna koja će pitanja biti zastupljena.

— Generalna ideja je saznati glavne faktore negativnih utjecaja turizma. Pitanja će u anketi biti fokusirana na povijesnu jezgru, kao cjelinu, ali i na pojedine prostorne dijelove. Zanima me kako ljudi žive na Pelinama, Pri­jekome, Pustijerni, Iza Roka, na Stra­dunu… Svaki taj dio prostora ima svoje specifičnosti, razlike, određene probleme kao i aspekte koji nega­tivno utječu na kvalitetu života. Jesu li isti problemi na Pelinama, i na Sve­toj Mariji? Kakve su razlike? Jedan od dijelova rada bit će upravo istraživa­nje tih specifičnih razlika u prostoru. No, što se tiče pitanja, moram se još dogovoriti s mentorima – kazao je.

Najljepša sjećanja
Inače, svoj je život, sve do studentskih dana u Zagrebu, proveo u Širokoj ulici. Sjeća se kako je s nestrpljenjem čekao kraj ispitnog roka kako bi mogao doći doma i na kupanje na plažu. Ostao je živjeti u Zagrebu jer mu se jako puno stvari ‘poklopilo’, u jako kratkom vre­menu – od posla do ljubavi.

— Najljepša sjećanja vežu me za dje­tinjstvo i ljeto. Nakon jutarnjeg vater­polskog treninga, išao bih na kupanje u popodnevnim satima. Vratio bih se s kupanja oko pet sati. Onda bismo se skupili te išli igrati nogomet Iza Roka, ispod Domina. Nekad bismo išli ‘gosto­vati’ u Karmen i na Peline. To bi tra­jalo satima, a onda bismo sjeli, pričali i družili se. A sjećam se kad bih otvorio prozor, do mene bi došli razni ‘mirisi’ iz restorana. Neizbježni su bili i pijani turisti u kasnim noćnim satima… Opet, sada kad se vratim doma, srce mi zati­tra, kao da nije prošlo toliko vremena – rekao je.

Doprinos kroz doktorat
Kad govori o doktoratu, naš sugovornik ističe da bi htio da njegovo istraživanje ostavi trag i doprinos, što je i cilj dok­torskog istraživanja.

— Radi se o tome da je ovo istraži­vanje od nekoga tko je živi(o) unutar zidina, za one koji tamo i dalje žive. Jer realno, upravo je razlika u tome, kad obrađuješ prostor koji pozna­ješ. Iako više nisam u Širokoj, jedno­stavno je to moj prostor, bio je i ostat će, da se tako najjednostavnije izra­zim. I tu želim dati svoj doprinos kroz svoj doktorat. Ne želim se postavljati iznad, već u komunikaciji sa sugra­đanima doći do konkretnih rezultata. Vrlo jednostavno. To je cijela poanta i iskrena motivacija koja me i pota­knula za upisivanje doktorskog stu­dija – kazao je Bečić.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 26. srpnja. 

Foto MM / Privatna arhiva

Pročitajte još

Crveni križ postaje član platforme s besplatnim psihosocijalnim savjetovanjem

Dulist

Večeras završno testiranje sustava Zone posebnog prometnog režima

Dulist

[KOMENTAR] Franković: ‘Vrijeme je za zaokret u turizmu i da kažemo ‘dosta‘ povećanju brojki, Dubrovnik je tu primjer upravljanja‘

Dulist