Kad je Dino Bečić, dijete Grada s dugogodišnjom zagrebačkom adresom, u Facebook grupu ‘Gradski kotar Grad’ napisao na kakav se posao ‘bacio’, nismo se dvoumili te smo ga pozvali na kavu kako bismo o svemu proćakulali.
Naime, Bečić je prije deset godina za svoj diplomski rad popisao sve turističko-ugostiteljske, ali i ostale objekte unutar zidina, kao što su suvenirnice, restorani, kafići, zlatarnice… Sada, točno desetljeće nakon, nadograđuje svoje istraživanje – ‘samo’ za doktorat koji je upisao na PMF-u u Zagrebu, Geografskom odsjeku, gdje je i diplomirao. Dakle, ponovno popisuje sve objekte, ažurira podatke, a sve kako bi vidio koliko se situacija promijenila i u kojem smjeru zapravo idemo. U svom diplomskom radu nije bio ‘popisivao’ smještajne objekte, kao ni apartmane. Čim nam je počeo pričati detalje o svom projektu, u kafiću u blizini zidina, s prirodnim hladom (izuzetno značajnim tijekom ovih vrućina), kroz glavu su nam počele prolaziti misli o značaju njegovog rada i istraživanja…
Proces upola kraći!
Bečić je u srpnju stigao u Grad na odmor sa svojom suprugom, a dio tog vremena proveo je istraživajući i popisivajući objekte. No, proces je ipak bio nešto drukčiji i upola kraći. Dok je desetljeće unatrag koristio olovku i papir za popisivanje objekata, sada u cijelom procesu koristi mobitel i posebnu aplikaciju koja sadrži ‘stare’ podatke, a u koju unosi i sve nove podatke. Tako u samo nekoliko klikova može dobiti sve potrebne informacije, ali i primijetiti koje su razlike i promjene u funkciji objekta nastale, ako je do njih došlo.
— Kad sam radio diplomski, sve sam popisivao na papir, jer same aplikacije nisu toliko bile lake za korištenje i dostupne. Kasnije sam podatke precrtavao u Geografski informacijski sustav (GIS), napravio sam geografsku bazu podataka i bezbroj karata te neke osnovne analize, što je i bio cilj rada. Sada, kada otvorim aplikaciju, imam prostorne podatke u digitalnom obliku potrebne za istraživanje. Dio rada će se fokusirati na nadograđivanje diplomskog istraživanja, a kako bi se utvrdile moguće promjene u funkcijama objekata. Zbog toga sam inzistirao na istraživanju u ovom razdoblju. Dakle, s mentorima sam se dogovorio da kartiranje obavim sada, upravo radi te razlike od deset godina, što je jedno dobro razdoblje za praćenje promjena – naglašava Bečić i istraživanja za diplomski rad.
Tada najviše suvenirnica, a sad?
S obzirom na to da je tek nedavno proveo istraživanje u Gradu, nije nam mogao pričati o određenim razlikama u brojevima.
— Kad sam radio diplomski rad 2013. godine, najviše je bilo restorana i suvenirnica. Ukupno je bilo 407 popisanih turističko-ugostiteljskih objekata, a nakon dodavanja raznih ustanova, kao što su kulturne, broj se ‘popeo’ na preko 450 objekata. U samom prostoru, nije se to puno proširilo po cijeloj jezgri, lokacije su više-manje iste, samo možemo i trebamo pričati o funkcijama, kako i što se mijenja. Godine 2013., naravno kao i danas, najviše je objekata u samom središtu jezgre. Trenutno, generalno govoreći, postoji više turističko-ugostiteljskih objekata. Primijetio sam kako ima više restorana, odnosno fast foodova, dok suvenirnica ima čak i manje. Ali, o konkretnim brojkama je rano govoriti bez detaljnije analize koja slijedi nakon popisivanja – naglasio je naš sugovornik, inače i vanjski suradnik na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu. Drži vježbe u sklopu predmeta ‘Demografske baze podataka’ i ‘Računalni programi u demografiji’. Dakle, te 2013. godine, analizom je došao do brojke od 407 objekata, podijeljenih u 58 tipova. Nadalje, tad je bilo najviše suvenirnica, čak njih 99, kako ističe u svom radu. Zatim su prema brojnosti slijedile konobe, njih 58 te 32 caffe bara. Treba istaknuti kako je prije deset godina, među ostalim, postojala 31 zlatara. Restorana je bilo osam, fast foodova šest, a sladoledarnica – pet.
Isti problemi na Pelinama, i na Svetoj Mariji?
Dok je pisao objavu na Facebooku, govori kako nije mogao zamisliti da će toliko ‘odjeknuti’ u javnosti. Nije ni čudo jer će upravo svoje rezultate podijeliti na prezentaciji za koju se nada da će se održati tijekom ove jeseni, iza sezone. I nada se da će što više sugrađana doći i popratiti rezultate, ali i dati svoj komentar. U planu je, kako ističe, i provođenje ankete među ljudima koji žive u povijesnoj jezgri u sklopu doktorskog istraživanja.
Naime, cilj diplomskog rada bio je popisati objekte i prikupiti podatke, a kroz doktorat među ostalim želi istražiti kakva je kvaliteta života unutar povijesne jezgre, na razini susjedstva. Odnosno, na koji način sve ono što je popisao utječe na život sugrađana, između ostalog. Osim što u radu planira istaknuti i broj smještajnih objekata, u nekom trenutku će se, kako kaže, postaviti i pitanje broja stanovnika. Ali o tim pitanjima još ne može govoriti.
— Kroz objavu mi je prvotno bio cilj najaviti navedeno istraživanje i rezultate ljudima koji žive u Gradu. Htio sam ih upoznati s cijelim procesom, pogotovo jer je u planu provođenje ankete među građanima. Nisam htio samo ići okolo i popisivati stvari u sklopu doktorata, već se želim u svom radu fokusirati na kvalitetu života upravo preko informacija koje mi daju sugrađani kroz ispunjavanje te ankete – otkriva nam Bečić. Anketa će biti vezana za aspekte koje nosi turizam, no još ne zna koja će pitanja biti zastupljena.
— Generalna ideja je saznati glavne faktore negativnih utjecaja turizma. Pitanja će u anketi biti fokusirana na povijesnu jezgru, kao cjelinu, ali i na pojedine prostorne dijelove. Zanima me kako ljudi žive na Pelinama, Prijekome, Pustijerni, Iza Roka, na Stradunu… Svaki taj dio prostora ima svoje specifičnosti, razlike, određene probleme kao i aspekte koji negativno utječu na kvalitetu života. Jesu li isti problemi na Pelinama, i na Svetoj Mariji? Kakve su razlike? Jedan od dijelova rada bit će upravo istraživanje tih specifičnih razlika u prostoru. No, što se tiče pitanja, moram se još dogovoriti s mentorima – kazao je.
Najljepša sjećanja
Inače, svoj je život, sve do studentskih dana u Zagrebu, proveo u Širokoj ulici. Sjeća se kako je s nestrpljenjem čekao kraj ispitnog roka kako bi mogao doći doma i na kupanje na plažu. Ostao je živjeti u Zagrebu jer mu se jako puno stvari ‘poklopilo’, u jako kratkom vremenu – od posla do ljubavi.
— Najljepša sjećanja vežu me za djetinjstvo i ljeto. Nakon jutarnjeg vaterpolskog treninga, išao bih na kupanje u popodnevnim satima. Vratio bih se s kupanja oko pet sati. Onda bismo se skupili te išli igrati nogomet Iza Roka, ispod Domina. Nekad bismo išli ‘gostovati’ u Karmen i na Peline. To bi trajalo satima, a onda bismo sjeli, pričali i družili se. A sjećam se kad bih otvorio prozor, do mene bi došli razni ‘mirisi’ iz restorana. Neizbježni su bili i pijani turisti u kasnim noćnim satima… Opet, sada kad se vratim doma, srce mi zatitra, kao da nije prošlo toliko vremena – rekao je.
Doprinos kroz doktorat
Kad govori o doktoratu, naš sugovornik ističe da bi htio da njegovo istraživanje ostavi trag i doprinos, što je i cilj doktorskog istraživanja.
— Radi se o tome da je ovo istraživanje od nekoga tko je živi(o) unutar zidina, za one koji tamo i dalje žive. Jer realno, upravo je razlika u tome, kad obrađuješ prostor koji poznaješ. Iako više nisam u Širokoj, jednostavno je to moj prostor, bio je i ostat će, da se tako najjednostavnije izrazim. I tu želim dati svoj doprinos kroz svoj doktorat. Ne želim se postavljati iznad, već u komunikaciji sa sugrađanima doći do konkretnih rezultata. Vrlo jednostavno. To je cijela poanta i iskrena motivacija koja me i potaknula za upisivanje doktorskog studija – kazao je Bečić.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 26. srpnja.
Foto MM / Privatna arhiva